Aktualnosti

Hrvati katolici iz hrvatskih katoličkih misija iz Bavarske hodočastili su 40. put u nedjelju 30. lipnja u marijansko svetište u Bavarskoj Altötting. Svečano misno slavlje u šatoru pokraj bazilike Sv. Ane, koja se obnavlja, u tome mjestu predvodio je i propovijedao zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s voditeljem HKM München i predstavnikom HKM Bavarske regije fra Borisom Čarićem, organizatorom hodočašća voditeljem HKM Regensburg vlč. Josipom Antoncem, nadbiskupijskim tajnikom vlč. Josipom Horvatom te s još deset biskupijskih i redovničkih svećenika uz asistenciju stalnog đakona iz HKM München Mate Kutleše.

Na početku mise išlo se u ophodu u kojem su mladi u hrvatskim narodnim nošnjama nosili hrvatski i bavarski barjak, barjak jubilarnog 40. hodočašća te barjake hrvatskih katoličkih misija koje djeluju u Bavarskoj. Uz više tisuća hrvatskih hodočasnika pristiglih na hodočašće iz raznih krajeva Bavarske, skupina mladih iz Münchena pristigla je pješice, kao i jedna skupina na biciklima. Sve ih je pozdravio o. Čarić, istaknuvši dan prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju: "Ući u zajedništvo znači unijeti i svoje vlastite vrijednosti da samim tim one postanu i vrijednosti cjelokupne zajednice. Mi, Hrvati, vjerni Bogu već četrdeset godina okupljamo se u ovom bavarskom svetištu tako pokazujući da smo svjesni najvećih vrednota, a to je vrednota srca posvećena Bogu koje smo donijeli iz svoje domovine Hrvatske i Bosne i Hercegovine te to aktivno ugrađujemo svojim životom u ovo svetište i ovu zemlju u kojoj živimo."

Kardinal Bozanić u propovijedi se osvrnuo i na ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju, istaknuvši: "Počeci Europske unije nastali su u onom dijelu Europe koja nije bila pod komunizmom, jer je komunizam zatvarao. Zatvarao je ljude unutar granice. Nije dozvoljavao komuniciranje. Imao je jaku kontrolu. Ideja o zajedništvu zemalja u Europi nastala je u Zapadnoj Europi. Začetnici toga su bili veliki kršćani, a o nekima se vodi i proces za proglašenje blaženima. Takvo zajedništvo i povezivanje od početka su podržavali i svi pape do danas. Znakovito je da su upravo zvjezdice koje označavaju države u početku mišljene kao zvjezdice koje u ikonografiji predstavljaju i Blaženu Djevicu Mariju. Dakako da se ta početna namisao razvijala. Danas kad gledamo na tu stvarnost imamo puno pitanja i puno poteškoća, puno upitnika, puno riječi koje kažu zašto to, pa to ide protiv čovjeka, protiv naroda, protiv Europe. Ali mi smo tu. Ne može se reći da Hrvati sutra ulaze u Europsku uniju, nego – Hrvatska sutra postaje članica Europske unije, a mnogi Hrvati već jesu u Europskoj uniji. Vi Hrvatice i Hrvati, već jeste u Europskoj uniji, a sutra u Uniju ulazi država Hrvatska. Kao Crkva želimo moliti, želimo biti blizu svome narodu i želimo kazati narodu da će nam nove okolnosti omogućiti bolje povezivanje, da će biti od pomoći konkretnom čovjeku u njegovu životu, rastu i napretku. Želimo to gledati, dakako, s puno pitanja, ali tu smo. Onaj koji je izvan, on se stalno bori dokazujući da je tu, da postoji. I Hrvatska se našla u toj situaciji dokazivanja da jesmo, da smo tu, da smo Europa, da postojimo. Onaj koji je unutra, on nije više u toj opasnosti, ali je u jednoj drugoj opasnosti, a ta opasnost je da počne gubiti svoj identitet, svoju samosvojnost. To će biti novi zadatak i Hrvatica i Hrvata i hrvatskog naroda i Hrvatske od sutra u Europskoj uniji. S jedne strane trebamo biti otvoreni, a s druge strane trebamo čuvati svoj identitet, svoje običaje.

Posebno želim istaknuti da čuvamo obitelj jer to je karakteristika hrvatskog naroda. Hrvatski narod duboko osjeća vrijednost obitelji, a obitelj je u velikom izazovu danas u Europskoj uniji. Zato je potrebno da čuvamo i da se borimo za obitelj, za obiteljsku vjernost, da naše obitelji budu otvorene životu. Pozvani smo da čuvamo i svoje običaje i vjeru katoličku. Nas karakterizira i to da rado dolazimo na sv. misu. Potrebno je sve to čuvati. Svaka novost donosi prednost i negativnosti. Zato je potrebno da još jače čuvamo i svoj identitet i svoju katoličku vjeru, svoju vjernost obitelji, a to je zadatak i vas ovdje u Njemačkoj, a i nas u Hrvatskoj. To je zadatak Hrvatica i Hrvata u Bosni i Hercegovini i gdje god se nalaze diljem svijeta. Neka nam u svemu tome pomogne zagovor Blažene Djevice Marije najvjernije odvjetnice Hrvatske." Kardinalov poticaj pozdravljen je pljeskom.
Vjernici su obnovili krsna obećanja, a kardinal Bozanić predmolio je posvetnu molitvu hrvatskog naroda Blaženoj Djevici Mariji. Na kraju je uime organizatora hodočašća zahvalio vlč. Josip Antonac.
Kardinal Bozanić posebno je zahvalio svećenicima za poslanje među hrvatskim vjernicima u Njemačkoj i u svijetu. Svećenike je preporučio u vjerničke molitve, ali preporučio je i za molitve za duhovna zvanja, jer, kako je rekao, katoličkih okupljanja nema bez mise, a mise nema bez svećenika. Slavlje je završilo hrvatskom himnom.

Kardinal Bozanić u popodnevnim satima predvodio je večernju u čast Blažene Djevice Marije i blagoslov s Presvetim, a blagoslovio je i nabožne predmete. Na hodočašću su se skupljali darovi za Hrvatsko katoličko sveučilište u Zagrebu, a vjernici su svoje priloge mogli dati i nakon središnje mise. Tijekom misnog slavlja pjevali su vjernici predvođeni zborom HKM Rosenheim. Pratio je na orguljama pastoralni suradnik iz HKM Rosenheim Mirko Kapetanović, a pjevanje je animirao pastoralni suradnik iz HKM Traunreut Josip Vrdoljak. Vjernici su imali prigodu i za ispovijed i osobne molitve. (IKA)