HR

Aktualnosti

Objavljeno: 22.04.2023.

Hodočašće šalatskih sjemeništaraca i njihovih obitelji u Šibenik i Vrpolje



U organizaciji rektora Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu preč. Matije Pavlakovića, u subotu 22. travnja održalo se hodočašće odgojitelja, djelatnika te sjemeništaraca i njihovih obitelji u Šibenik i Vrpolje prigodom 725. obljetnice ustanovljenja Šibenske biskupije.
 
Ovo prvo zajedničko hodočašće sjemeništaraca i njihovih obitelji započelo je u ranim jutarnjim satima, a prva postaja u Šibeniku bilo je Hrvatsko nacionalno svetište sv. Nikole Tavelića u crkvi sv. Frane gdje je hodočasnike iz Zagreba, uz dobrodošlicu, dočekao gvardijan Šibenskog samostana sv. Frane i rektor nacionalnog svetišta fra Josip Ivanović.

Nakon okrepe u prostorima samostana započelo je svečano misno slavlje u crkvi sv. Frane koje je predvodio rektor šalatskog sjemeništa preč. Matija Pavlaković u suslavlju s čuvarom svetišta fra Josipom Ivanovićem, povjerenikom za „Zlatnu harfu“ fra Stipicom Grgatom, župnikom u Župi sv. Ilije u Metkoviću fra Denisom Šimunovićem i duhovnikom šalatskog sjemeništa vlč. Lukom Premelčem te pristiglim voditeljima dječjih crkvenih zborova župâ koje su sudjelovale na drugom dijelu ovogodišnje „Zlatne harfe“ za Šibensku biskupiju koja se održava o temi „Divan je Bog u svetima svojim“, a za uzore su postavljeni sv. Nikola Tavelić i bl. Marija od Propetog Isusa Petković.

Propovijed je izrekao predvoditelj slavlja preč. Pavlaković. Ovaj projekt „Zlatne harfe“ započeo se održavati na poticaj Vijeća franjevačkih zajednica – Komisije za apostolat i evangelizaciju, u Europskoj godini glazbe 1985., a prvi svedomovinski susret zborova održan je tada u đakovačkoj katedrali.

Po završetku liturgije, u kojoj su šalatski sjemeništarci asistencijom posluživali kod oltara, a okupljena djeca pjesmom animirala, uslijedio je obilazak svetišta i razgledavanje interijera crkve i muzeja sv. Frane te samostanske knjižnice uz vodstvo fra Josipa Ivanovića koji je okupljenim hodočasnicima na kraju obilaska poklonio prigodne suvenire Svetišta.

Rektor sjemeništa preč. Pavlaković zahvalio je fra Josipu na vremenu i ukazanom gostoprimstvu te, uručivši mu prigodni poklon, istaknuo da „svako hodočašće je zapravo slika Crkve koja putuje prema vječnosti. I mi na ovom hodočašću želimo krijepiti svoju vjeru na primjeru mučenika sv. Nikole Tavelića da snaga njegove vjere učvrsti našu vjeru i hod povjerenih nam mladića prema ostvarenju njihova duhovnog poziva uz potporu ovdje prisutnih članova njihovih obitelji.“ Pohod svetištu zaključen je prigodnom molitvom prvom hrvatskom kanoniziranom svecu sv. Nikoli Taveliću.

Druga postaja hodočašća bio je obilazak šibenske katedrale sv. Jakova. U kratkom izlaganju Darija Mikulandre, pastoralnog suradnika katedralnog župnika don Krešimira Mateše, hodočasnici su se upoznali s poviješću Šibenske biskupije, kao i s pojedinostima vezanim uz stolnu crkvu. Obilazak katedrale završio je molitvom na grobu šibenskog biskupa Srećka Badurine.

Potom je uslijedio posjet Interpretacijskom centru šibenske katedrale Civitas sacra, koji se nalazi u palači Galbiani.  Nakon šetnje šibenskom rivom uslijedio je hodočasnički objed u prostorima Katoličke osnovne škole u Šibeniku za koji se pobrinuo don Tomislav Puljić, župnik na šibenskom Baldekinu, koji je ujedno bio i logistika rektoru Sjemeništa u kreiranju ovog projekta.

Zadnja postaja hodočašća bilo je biskupijsko marijansko svetište u Vrpolju pored Šibenika. Gospinom krunicom i štovanjem ikone Gospe od Vrpoljca okupljeni roditelji sjemeništaraca u zajedništvu s njihovim odgojiteljima i djelatnicima šalatskog sjemeništa molili su da u sjemeništarcima nikada ne ugasne Kristovo svjetlo vjere, a darovani poziv na bliže nasljedovanje Gospodina u radu u Njegovu vinogradu da pretvore u odgovornost revnosti hoda za Njim.

Ovim hodočašćem u Dalmaciju šalatski odgojitelji željeli su osnažiti međusobno zajedništvo između sjemeništaraca, njihovih obitelji, odgojitelja i djelatnika kako bi svi zajedno rasli u kreposti zahvalnosti za dar šalatskog sjemeništa. Ovo hodočašće, istaknuo je preč. Pavlaković, zamišljeno je „kao svojevrsna kateheza naše mučeničke narodne i crkvene povijesti, od početaka kršćanstva na našem tlu pa sve do našeg vremena. Naši mučenici, znani i neznani, protkali su našu povijest i ostavili nam svijetli trag primjera, poticaja i zagovora na našem hodočasničkom putu. Sv. Nikola Tavelić privukao je šalatsko sjemenište da zahvali Bogu za njegov život, njegovo svećeništvo i misionarski rad najprije u Bosni, a kasnije u Kristovoj domovini Palestini. Iako nas vjekovi dijele od života sv. Nikole Tavelića, on je uvijek suvremen i kao evangelizator u ondašnjim teškim okolnostima i vremenima pa sve do svoje mučeničke smrti.“
 
Međubiskupijsko sjemenište u Zagrebu
 






Ispišite stranicu: