Objavljeno: 10.01.2014.
"Vjeronauk između askeze i mistike. Usredotočenost na bitno umjesto mnoštva ponude" naziv je izlaganja koje je u popodnevnomu programu drugoga dana Katehetske zimske škole, 9. siječnja, u čijemu radu sudjeluje oko 450 osnovnoškolskih vjeroučitelja, održao dr. Ivica Raguž s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu. Na početku izlaganja predavač je ukratko analizirao pojmove askeza i mistika, te ih u završnomu dijelu predstavio kao bitni sadržaj vjeronaučne pouke. Govoreći o askezi, ustvrdio je da je ona, posljedično i mistika, u potpunoj krizi, te se čini staromodnom i proglašava antitjelesnom.
Vjeronauk je, prema njegovim riječima, mjesto predaje kršćanske vjere koja uvodi u askezu, te bi zato i vjeroučitelji trebali biti askete u pravomu smislu riječi. Osvrnuvši se na značenje askeze u kršćanskoj povijesti, predavač je podsjetio da je ona bila povezivana s mučeništvom: "Mučenik je ispovjedalac Krista i Kristov prijatelj. Crkva je od samih početaka Crkva mučenika, i bez toga ne bi svjedočila novost kršćanske poruke, te bi izgubila svjedočku dimenziju. Kršćansku askezu treba shvatiti kao mučeništvo", rekao je, uz ostalo, dr. Raguž, istaknuvši pritom kako su tri temeljne odrednice askeze: Kristov silazak s neba na zemlju, Kristovo svjedočanstvo muke i smrti, dok Kristov uzlazak na nebo pripada mistici.
"Kršćanski asket je hodočasnik, on ostavlja ovaj svijet, način mišljenja i življenja; postaje poput Krista hodočasnikom i strancem u svijetu. Asket je ponizna osoba koja ne živi prema mjerilima i kriterijima ovoga svijeta", istaknuo je predavač, podsjetivši vjeroučitelje kako onaj koji želi širiti kršćansku vjeru treba stvarati u razredu ozračje asketskoga duha među učenicima. "Vjeroučitelji trebaju sami imati asketski duh i napuštati uobičajen način mišljenja u svijetu. Asket je onaj koji umrtvljuje sebe kako bi pokazao ljubav prema Kristu i prema bližnjima. Vjeroučitelji bi trebali učenicima posvješćivati da su oni vojnici protiv duha ovoga svijeta.
Učenicima treba ugraditi duh poslušnosti koja je zajedno s mrtvljenjem stožer kršćanske askeze", ustvrdio je dr. Raguž. Govoreći o mistici kao iskustvu raja, podsjetio je da je čovjek u raju savršeno pripadao Bogu: "Mistika je opstojnost u Kristu, pripadanje Kristu i njegovu metafizičkomu postojanju. Mistika se nalazi onkraj vlastite svijesti. Mistika je ustvari duhovni brak duše i Krista", istaknuo je predavač, poručivši da bi se vjeronauk izgubio u nebitnome ukoliko bi ispustio askezu i mistiku.
U raspravi nakon izlaganja vjeroučitelji su problematizirali prihvatljivost odgoja vjeroučenika u askezi i mistici, pogotovo u kontekstu današnjega vremena kada takav način života mladima nije prihvatljiv, te upozorili na moguće opasnosti da askeza i mistika izgube svoj smisao. Prof. Raguž ustvrdio je pritom da je prava pedagogija odgoja ustvari uvođenje u askezu, jer, kako je istaknuo, bez askeze i mrtvljenja nema kršćanskoga načina življenja. Problematizirana je, nadalje, i opravdanost asketskoga načina življenja kod mladih zahvaćenih krizom i neimaštinom.
Predavač je podsjetio da se askeza ne odnosi samo na odricanje od hrane i odjeće, nego i od neurednih sklonosti, neurednih misli i neuredna načina življenja.
Nakon izlaganja vjeroučitelji su prošli i treću pedagošku radionicu u kojoj su aktivno sudjelovali kroz rad u skupinama. (IKA)
