HR

Aktualnosti

Objavljeno: 29.01.2020.

Dr. sc. Jakov Rađa o navještaju u kontekstu krize identiteta u Europi



Drugog dana 60. teološko-pastoralnog tjedna na Šalati u srijedu, 29. siječnja vlč. dr. sc. Jakov Rađa, asistent na Katedri za fundamentalnu teologiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i povjerenik za pastoral duhovnih zvanja i promotor krišćanskih poziva u Zagrebačkoj nadbiskupiji održao je predavanje „Zakon sa Sinaja i Crkva koja navješta u kontekstu krize identiteta u Europi“.

Nakon uvoda o karakteristikama suvremenog društva s obzirom na nestanak uloge oca i poslanja Crkve da prenosi vjeru novim generacijama dr. sc. Rađa predstavio je iskustvo navještaja koje se početkom devedesetih započeo svećenik Rimske biskupije don Fabio Rosini te koje se potom raširilo prvo Italijom, a zatim i Europom, a koja od 2011. godine postoji i u Hrvatskoj. Don Fabio Rosini, tada župni vikar u velikoj rimskoj župi sv. Marije Goretti, prepoznao je da je mladima obilježenim fenomenom odsustva oca bilo potrebno povratiti smisao za život.

“Nastaju tako 1993. godine prve kateheze o Deset Božjih zapovijedi, koje su isprva namijenjene maloj grupi post-krizmanika, a s vremenom se pretvaraju u sustavni uvod u vjeru u trajanju od skoro godinu i pol dana koji počinje privlačiti sve veći broj mladih i odraslih ne sami u Rimskoj biskupiji nego i izvan nje? Što je privlačilo toliki broj mladih da je velika crkva sv. Marije Goretti u Rimu ubrzo postala premala? Prvo što su primjećivali na katehezama i što je ih privuklo bio je jedan novi način govora, izrazito direktan, jednostavan i razumljiv svakome, čak i nekome tko nikada nije bio u Crkvi. Sadržaj nije bio novi, ticao se tema koje su svi poznavali iz vremena pripreme za primanje sakramenata kršćanske inicijacije, ali pristup je bio izuzetno egzistencijalan pa su se kateheze činile povezane sa životom, a slika o Bogu koja se na taj način posredovala bila je slika nekoga tko je zainteresiran život onoga tko sluša, njegove riječi prestale su imati prizvuk pravila koja određuju i nameću, a postala su dragocjena uputstva za svakodnevni život.”



Prema riječima predavača dr. Rađe, prvi razlog zbog kojeg kateheze o Deset Božjih zapovijedi privlače suvremenog čovjeka je u sustavnom i postupnom uvođenju u vjeru i otajstva kršćanskog života koji odgovaraju ljudskoj naravi.
“Kao što biološki život u embrionalnoj fazi kroz devet mjeseci u majčinoj utrobi od nekoliko stanica postaje složeni organizam s potencijalom da jednog dana postane zreo i odgovoran čovjek, ali još uvijek daleko od toga, tako i kateheze o deset riječi predstavljaju embrionalnu fazu razvoja kršćanskog života”, poručio je dr. Rađa.

Drugi razlog pridobivanja mladih na ove kateheze je popunjavanje dio one praznine koju je iza sebe ostavila smrt oca na europskom zapadu.



“Treći, ali ne i najmanje važan razlog zbog kojeg kateheze o deset zapovijedi uspijevaju privući uho slušatelja je novi govor vjere. Postoji naime najmanje sedam razloga zbog kojih navještaj evanđelja često nailazi na gluhe uši. Prema jednoj analizi, najraširenije pogreške u govoru su pretpostavljanje vjere kod slušatelja koje ne vodi računa o stvarnom mentalitetu onih kojima se obraća, stari i novi oblici moraliziranja koji zahtjevaju nešto od slušatelja ili traže donošenja odluka zaboravljajući na aksiom ‘agere sequtior esse’, apstraktni teološki način govora, sentimentalistički način govora koji instrumentalizira osjećaje slušatelja, ponavljanje katehetskih slogana koji su usvojeni u nekoj zajednici, čvrsto držanje istrošenih shema koje vodi u ponavljanje bez kreativnosti, nedovoljno njegovanja tona onoga što se izgovora koje zaboravlja da su riječi prvo zvuk, a tek onda sadržaj”, istaknuo je dr. Rađa.



Dr. Jakov Rađa, asistent na Katedri za fundamentalnu teologiju Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zaključio je kako se u cilju evangeliziranja drugima treba govoriti kao što bi mi htjeli da se nama govori.


 
IKA; Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Ispišite stranicu: