Aktualnosti

Da bi se sakralna i kulturna baština na području Zagrebačke nadbiskupije očuvala i promicala, brine Ured za kulturna dobra. O važnosti crkvene umjetnosti, Zagrebačkoj katedrali, blagu koje skriva Riznica katedrale, problemima s kojima se Ured susreće, ali i planovima za novu pastoralnu godinu progovorio je tajnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, prof. Tomica Plukavec.

Katedrala - simbol povijesti hrvatskog naroda

Sve je počelo 1999. godine kada je zagrebački nadbiskup mons. Josip Bozanić uz Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije osnovao Povjerenstvo za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i Nadbiskupijski odbor za sakralnu umjetnost. Uredu je tada povjerena briga za kapitalne ustanove Zagrebačke nadbiskupije: Dijecezanski muzej s pripadajućim zbirkama i Metropolijskom galerijom mons. Đure Kokše, Riznica zagrebačke katedrale i Nadbiskupski arhiv i Arhiva Prvostolnog kaptola zagrebačkoga.
Iako nije pod ingerencijom Ureda, Zagrebačka katedrala nesumnjivo je najveće bogatstvo Nadbiskupije, a ujedno i najmonumentalnija hrvatska sakralna građevina.

„Za nju kažemo da je simbol povijesti hrvatskog naroda jer je tijekom povijesti kroz mnoge teškoće, rušenja i ponovne obnove zablistala još ljepšom i čvršćom, baš poput hrvatskog naroda“, rekao je na početku prof. Plukavec. Spominjući se njezine devetstoljetne povijesti, može se reći da je Katedrala bila svjedokom pozdravljanja kraljeva, ustoličenja banova, posvećivanja biskupa i nadbiskupa, te dočekivanja Kristovih vikara – rimskih papa.



Utemeljenjem Zagrebačke nad/biskupije utemeljena je i Riznica zagrebačke katedrale.  „Biskupi su od samih početaka nabavljali obredne knjige i predmete potrebne za bogoslužje. Nastojali su nabaviti sve najljepše i najdragocjenije“, istaknuo je Plukavec, te dodao da je već 1692. godine biskup Aleksandar Ignacije Mikulić odvojio knjige i pohranio ih u novosagrađenu zgradu uz Bakačevu kulu – Metropolitansku knjižnicu. Zasigurno najvažniji dokumenti sačuvani u Riznici su Felicijanova povelja iz 1134. godine i Ubi primum placuit Deo iz 1852. godine kojom je Zagrebačka biskupija uzdignuta u Zagrebačku nadbiskupiju. „Riznica katedrala poznata je i po liturgijskom ruhu, od kojeg valja izdvojiti Timotejevu, odnosno Gyulayevu mitru s kraja 13. stoljeća, koja je ove godine bila izložena na Hrvatskom festivalu u Parizu“, napomenuo je.

Također, Riznica se može pohvaliti i impresivnim relikvijarom sv. Stjepana kralja, izrađenim 1635. godine u Rimu, koji je trenutno izložen na izložbi u Mađarskoj, ali i relikvijom sv. Križa, odnosno križa na kojem je Isus umro, ujedno i najvećim doprinosom zagrebačkog biskupa Macilina iz 12. stoljeća.



"Stepinac kao zločinac"

U svojem dosadašnjem djelovanju, Ured za kulturna dobra uspostavio je suradnju s Ministarstvom kulture, Konzervatorskim zavodom u Zagrebu i Krapini, Gradskim zavodom za zaštitu spomenika kulture i prirode, te s Akademijom likovnih umjetnosti. Potonja suradnja je najplodnija jer se uspješno ostvaruje posljednje četiri godine. „Studenti dolaze dvaput godišnje i po tjedan dana pomažu u Dijecezanskom muzeju tako što lijepe kipove, čiste ih, određuju koji će kipovi ići na restauraciju i konzervaciju na Akademiju itd.“, rekao je Plukavec, ističući kako je Dijecezanski muzej sa svojih nekoliko stotina kipova, neiscrpno vrelo materijala za desetljeća rada sa studentima.



Nažalost, suradnja koja nedostaje jest ona sa Turističkom zajednicom Grada Zagreba. Taj nedostatak suradnje najviše se očituje u problemima vezanim uz turističke vodiče koji sa svojim skupinama obilaze Katedralu. „Unatoč tomu što je Zagrebačka katedrala zajedno s gđom Marijom Vranješ 2009. godine izdala kvalitetan i temeljit vodič kroz Katedralu, turistički vodiči se sami educiraju i često šire dezinformacije“, upozorava Plukavec. No ono što najviše zabrinjava jest tumačenje života i djela blaženika, kardinala Alojzija Stepinca. „Mnogi, ne direktno, ali indirektno, govore o Stepincu kao zločincu, a ne kao osobi koja je najviše pomogla Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj za vrijeme Drugog svjetskog rata“, napomenuo je, objašnjavajući kako to u drugim europskim metropolama funkcionira na odgovarajućoj razini jer su tamo, kako kaže, vodiči educirani od strane ljudi unutar katedrala ili crkava.

Govoreći o planovima Ureda za sljedeću pastoralnu godinu, Plukavec je istaknuo održavanje izložbe u suradnji s Akademijom likovnih umjetnosti, gdje će biti izloženi kipovi iz Dijecezanskog muzeja koje su studenti restaurirali i konzervirali. Isto tako, jedan od planova je, u suradnji s Tiskovnim uredom Zagrebačke nadbiskupije, realizirati projekt virtualnog 3D hoda kroz Zagrebačku katedralu, te kroz crkvu Sv. Marka, čija je maketa ove godine predstavljena u parku Mini Europa, poznatoj briselskoj turističkoj atrakciji.