Aktualnosti

Prof. dr. sc. fra Mario Cifrak, OFM, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, predvodio je misno slavlje u Nacionalnom svetištu i bazilici svetog Josipa u Karlovcu u srijedu 2. rujna 2026. Koncelebrirao je mons. Antun Sente, rektor Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa, a liturgijsko pjevanje animirali su članovi župnog zbora "Sveti Josip" uz orguljsku pratnju voditeljice zbora s. Blandine Rakarić, KBLJ.

Tumačeći evanđeoski izvještaj o Isusovu dolasku u Šimunovu kuću i ozdravljenju njegove punice, prof. Cifrak istaknuo je da Isus, kojega je nečisti duh u kafarnaumskoj sinagogi prepoznao kao Sveca Božjega, iz sinagoge dolazi u običan ljudski dom. Tako Šimunova kuća postaje mjesto susreta, ozdravljenja i služenja.

Propovjednik je podsjetio da je Isusovo javno djelovanje započelo u Galileji te da je u nazaretskoj sinagogi na sebe primijenio riječi proroka Izaije: Duh Gospodnji na meni je jer me pomaza, te se posebno osvrnuo na Isusove riječi: Danas se ispunilo ovo Pismo što vam još odzvanja u ušima. "Taj 'danas' je ključan za svakoga od nas. Svaki je dan važan u našem životu. Jesu li se u našim ušima ispunile Božje riječi, Isusove riječi i njegovo Evanđelje? Što smo danas učinili za izgradnju Kraljevstva Božjega?", upitao je prof. Cifrak.

Govoreći o značenju kuće u Svetome pismu, naveo je primjere prvih kršćanskih zajednica koje su se okupljale po domovima i u njima lomile kruh. Podsjetio je na kuću Šimuna kožara u Jopi, iz koje je Petar krenuo navijestiti Evanđelje rimskom satniku Korneliju, kao i na Lidijinu kuću te kuću tamničara u Filipima. Božja se riječ tako širila iz kuće u kuću, stvarajući nove zajednice vjernika.

Kao središnju poruku homilije prof. Cifrak istaknuo je Isusov dolazak u čovjekovu svakodnevicu, osobito u njegovu samoću, bolest i životne teškoće. "Čovjek je u kući često sam između svoja četiri zida, prepušten samoći i zaboravu drugih. Tako se može osjećati i dok je zdrav, a još više kada se suoči s bolešću i različitim životnim teškoćama. Upravo u takvu kuću dolazi Svetac Božji. Dolazi Isus", poručio je propovjednik.

Naglasio je da utjelovljeni Sin Božji ulazi u čovjekovu svakodnevicu kako bi je iscijelio i ozdravio. Ozdravljena Šimunova punica odmah ustaje i poslužuje, čime pokazuje da istinski susret s Isusom čovjeka osposobljava za služenje drugima. "Kako je u našim kućama, domovima, obiteljima i župnim zajednicama? Rijetko se tko usuđuje posluživati jer nam se katkada čini da nas posluživanje ponižava i da nije dostojno našega položaja. Ipak, pozvani smo posluživati - u svojoj obitelji i u svojoj župnoj obitelji", istaknuo je prof. Cifrak.

Osvrnuo se i na nezamjenjivu ulogu žena u prvim kršćanskim zajednicama koje su se okupljale po kućama. Naglasio je da se veličina Kristova učenika ne očituje u položaju, nego u spremnosti na služenje, po uzoru na Isusa koji je došao služiti čovjeku.

Zaključujući homiliju, poručio je da naviještanje Kraljevstva Božjega mora biti prožeto snagom kojom je Isus pobjeđivao zlo i vraćao dostojanstvo odbačenima. Upozorio je kako nije dovoljna religioznost koja se zaustavlja samo na molitvama i hodočašćima, nego je potrebno nasljedovati utjelovljenog Sina Božjega.

Nakon popričesne molitve mons. Sente zahvalio je dekanu Cifraku na tumačenju Božje riječi te ga je, potaknut nazočnošću ministranata, među kojima je bio i mladić koji odlazi u sjemenište, upitao zašto bi mladi trebali upisati Katolički bogoslovni fakultet.

Prof. Cifrak poručio je da je studij na KBF-u namijenjen svima koji vole Crkvu, žele joj služiti i biti Isusovi apostoli u današnjem svijetu. Podsjetio je da na Fakultetu ne studiraju samo budući svećenici, redovnici i redovnice nego i vjernici laici koji se pripremaju za vjeroučiteljsku službu, kao i budući crkveni glazbenici, orguljaši, dirigenti i voditelji pjevačkih zborova.

Dekan je istaknuo da Katolički bogoslovni fakultet u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem izvodi dvopredmetne studije pa je moguće studirati vjeronauk s poviješću ili sociologijom. Govorio je i o potrebi za novim vjeroučiteljima, osobito zbog postupnog odlaska u mirovinu generacije vjeroučitelja koja je među prvima započela raditi u školama.

Predstavio je i dvogodišnji program Teološke kulture, namijenjen vjernicima laicima koji žele bolje upoznati i produbiti svoju vjeru, kao i mogućnost ponovnoga pokretanja dopisnog studija teologije za osobe koje ne mogu redovito dolaziti na Fakultet. Govorio je i o novom prijevodu Biblije naglasivši vrijednost čitanja i uspoređivanja različitih prijevoda Svetoga pisma.