HR
Zagrebačka nadbiskupija sa svojim sačuvanim blagom u Riznici zagrebačke katedrale i Metropolitanskoj knjižnici, sudjeluje na Hrvatskom festivalu u Parizu koji se održava u sklopu kulturne sezone od rujna 2012. do siječnja 2013. godine. Riznica zagrebačke katedrale se na spomenutom Festivalu predstavlja s Gyulayjevom mitrom T 3, izloženom u nekadašnjem benediktinskom gostinjcu, a današnjem pariškom Musée de Cluny, u neposrednoj blizini Sorbonne. Mitra je izvezena biserima i optočena draguljima te reljefnim likovima svetaca koji se prepoznaju na fresko slikama u katedralnoj sakristiji. Možemo je, zajedno s freskama, datirati na kraj 13. stoljeća, iako se njena datacija navodi prema spominjanju u najstarijem sačuvanom inventaru iz 14. stoljeća. Međutim, i ta se datacija pomiče u kasnije razdoblje prema njenom obnovitelju, zagrebačkom biskupu Wolfgangu Gyulayju (1548. - 1550.), koji je prigodom obnove stavio svoj grb s inicijalima i 1549. godinom.
Među najvrjednijim srednjovjekovnim dragocjenostima, mitra se po stilskom poretku dragulja u zlatnim fasunzima natječe s kraljevskom krunom Elizabete Kotromanić (1339. - 1387.). Elizabeta, kći bosanskog bana Stjepana II. Kotromanića i poljske princeze Elizabete, udajom za Ludovika I. Anžuvinca postaje kraljicom Hrvatske, Ugarske i Poljske. Elizabetina kruna čuva se u Zadru, gdje je i njezin zavjetni dar, Škrinja sv. Šimuna. No, iako i Elizabetina kruna i Gyulayeva mitra imaju stilske sličnosti, posebno vezanih uz dragulje kojima je ukrašen sav biserni vez s motivima cvjetnih i lisnatih vitica, još je zanimljiviji ikonografski, reljefni prikaz svetaca na zlatnim pločicama s obje strane mitre. Tu se nalaze isti sveci koji se nalaze i na fresko slikama na svodu katedralne sakristije. Ostalo je zapisano da je osim obnavljanja zagrebačke katedrale nakon tatarskog rušenja 1242. godine, biskup Timotej ostavio mnoge dragocjenosti među kojima je i spominjana mitra pa je možemo zvati i „Timotejeva mitra“.
Poznato je da su sakristijske freske najstarije freske u sjevernoj Hrvatskoj iz vremena biskupa Timoteja (1263. - 1287.). Biskup Timotej je došao za zagrebačkog biskupa iz papinskog dvora pape Urbana II. (1261. - 1264.) koji je dao sagraditi katedralu u svom rodnom Troyesu u Francuskoj. Stoga je i zagrebačka katedrala obnavljana prema nacrtima katedrale sv. Urbana u Troyesu, tada sufraganska biskupija, zajedno s Chartresom, Parizom i drugima.
Zagrebačku katedralu možemo, sa svojim temeljima i dva zvonika poput velike jedne mitre, uvrstiti kao kamenu „spomen-mitru“ jer je i ona simbol Zagreba, ali i vidljivi simbol povijesti hrvatskog naroda.
