HR
Biskupi Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupske konferencije, u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Bosni i Hercegovini nadbiskupom Alessandrom D'Erricom te uz suslavlje četrdesetak svećenika slavili su, u večernjim satima 24. svibnja svečanu Euharistiju u prepunoj mostarskoj katedrali u okviru dvanaestog redovnog godišnjeg zajedničkog zasjedanja. Misu je predslavio nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić.
Pozdrav i dobrodošlicu svima uputio je mjesni biskup mons. Ratko Perić koji je naprije izrazio dobrodošlicu nunciju D'Erricu kao Papinu izaslaniku. „Gospodine nuncije, zahvaljujemo Vam na Vašem dolasku i sudjelovanju u ovoj svečanoj Misi u čast Marije Majke Crkve, kojoj je ova katedrala posvećena prije 30 godina.
Molimo vas da Svetom Ocu prenesete naše sinovsko poštovanje i zahvalnost za svu apostolsku brigu za naše Crkve kao i našu potporu u ovom trenutku nemalih napada i na njegovu uzvišenu osobu i na Katoličku Crkvu“, kazao je biskup Perić koji je potom poimence uputio pozdrav svim nazočnim biskupima: kardinalu Puljiću zajedno s banjolučkim biskupom mons. Franjom Komaricom, predsjednikom BK BiH, kardinalu Josipu Bozaniću, nadbiskupu zagrebačkom, mons. Marinu Srakiću, nadbiskupu đakovačko-osječkom i predsjedniku HBK, mons. Marinu Barišiću, nadbiskupu iz Splita, mons. Ivanu Devčiću, nadbiskupu iz Rijeke, mons. Želimiru Puljiću, nadbiskupu iz Zadra i administratoru iz Dubrovnika, te biskupima: mons. Slobodanu Štambuku iz Hvara, mons. Anti Ivasu iz Šibenika, mons. Antunu Škvorčeviću iz Požege, mons. Ivanu Milovanu iz Poreča, mons. Josipu Mrzljaku iz Varaždina, mons. Mili Bogoviću iz Gospića, mons. Vladi Košiću iz Siska, mons. Vjekoslavu Huzjaku iz Bjelovara te pomoćnim biskupima zagrebačkim mons. Valentinu Pozaiću i mons. Miji Gorskom i đakovačko-osječkom mons. Đuri Hraniću. Pozdravio je i rektora Papinskog hrvatskog zavoda sv. Jeronima mons. Juru Bogdana, generalne tajnike i tajnike biskupa te sve biskupijske i franjevačke svećenike.
U prigodnoj propovijedi nadbiskup Srakić je kazao da je slavlje blagdana Marije Majke Crkve prilika da se sjete koju zadaću ima Marija u povijesti spasenja i da je kršćanski svijet, naročito, hrvatski narod prihvatio njezinu zadaću u svojoj povijesti. Istaknuo je da je Marija ispunjenje Starog Zavjeta pojašnjavajući da se ispunjenje obistinilo onoga časa kad je skromna djevica prihvatila Božju volju i poruku pred arkanđelom Gabrijelom.
Dodao je da je Marija bila nazočna i u drugom važnom događaju ljudske povijesti – pod Isusovim križem. Kazao je da se prisutnost Isusove majke Marije napose osjetila u prvim danima mlade Crkve. „Božji narod znao je kroz povijest cijeniti taj biser ljudskog roda...
Božji je narod slavio Mariju ustanovom najrazličitijih blagdana preko godine. Mi ih znamo: Blagdan Rođenja, Očišćenja, Blagovijesti, Uznesenja, Pohođenja, Bezgrješnog začeća, Snježne Gospe... Crkvena godina posuta je Marijinim blagdanima kao nebo zvijezdama...
Osjećajući njezinu pomoć i zaštitu, Božji je narod Gospu nazivao najrazličitijim imenima koja su označavala njezinu ulogu u otkupljenju i životu svakog pojedinca: Pomoćnica kršćana, Majka Božje milosti, Utočište grješnika, Izvore života, Vrata nebeska... U svom oduševljenju prema Mariji kršćanski zanos pronalazio je neprestano nove nazive.
Imena su se nagomilavala u beskraj jedno za drugim, i kršćanski su je narodi častili slijedeći svoju maštu, ili bolje reći, svoje srce: Naša Gospa od Milosti, Naša Gospa od svih Milosti, Naša Gospa Pomoćnica, Naša Gospa od Dobre Pomoći, Naša Gospa od Mira, Naša Gospa od Spremne pomoći...“, rekao je nadbiskup Srakić naglašavajući da su se od prvih kršćanskih vremena Gospi dizale crkve, hramovi, oltari.
„Postoje iskopine još iz apostolskog doba, iskopine crkava Mariji posvećenih. Još u staro doba u samom Carigradu bilo je 58, a u njegovoj neposrednoj blizini još 20 crkava Mariji posvećeno. U Francuskoj samo u napučenim centrima, mjestima, selima ima 1300 crkava i kapela posvećenih Mariji. Ne idimo tako daleko, u našim krajevima ima 400 crkava i 8000 kapelica i oltara njoj posvećeno“, kazao je nadbiskup Srakić.
Govoreći o pobožnosti prema Blaženoj Djevici Mariji, nadbiskup Srakić je kazao da je u svakom kršćanskom srcu podignut oltar Mariji te se osvrnuo na Mariju u prošlosti hrvatskog naroda. „Povijest hrvatskog naroda mogli bismo nazvati 'povijest pobožnosti i štovanja Blažene Djevice Marije'.
Naše najstarije crkve bile su posvećene Mariji. Prva kršćanska crkva koju su uopće upoznali naši pradjedovi bila je današnja splitska katedrala, bivša grobnica cara Dioklecijana, koju je prvi biskup Ivan Ravenjanin pretvorio u kršćansku crkvu i posvetio je Blaženoj Djevici Mariji u VII. stoljeću... Kasnije su to štovanje i ljubav prema Mariji u našem narodu podržavali i širili osobitom revnošću i uspjehom naši redovnici: pavlini, franjevci, dominikanci, isusovci i salezijanci.
S poviješću pavlinskog reda u našim krajevima tijesno je povezan razvoj naših marijanskih svetišta, npr. u Bistrici i Remetama. Franjevci su podignuli svetišta u Trsatu, Olovu, Sinju, Sotinu... Dominikanci su negdje neposredno, a negdje i posredno, uvodili Mariji najomiljeniju pobožnost sv. Krunice a uz nju Škapular. Isusovci su čitave generacije naših mladića, djevojaka, muževa, žena i djece odgojili u naročitom štovanju Majke Božje preko Marijinih kongregacija“, podsjetio je u svojoj propovijedi nadbiskup Srakić istaknuvši kako su se okupili na Misnom slavlju u katedrali Marije Majke Crkve na molitvu Mariji u vremenu svestrane obnove domovine i obnove kuća.
Na kraju Mise nazočnima se obratio i nuncij D'Errico rekavši kako donosi blagoslov Svetog Oca kao znak njegove duhovne blizine i njegove podrške u svjedočenju vjernosti Bogu i Crkvi koje hrvatski katolički narod daje također danas - kao što je činio u prošlosti u ne uvijek lakim uvjetima.
Ističući da je zajedničko okupljanje biskupa iz BiH i Hrvatske dodatan znak jedinstva hrvatske Crkve, kazao je da se to jedinstvo hrani istom sinovskom odanošću Svetom Ocu, zajedničkim crkvenim nastojanjem naspram izazovima s kojima se ovaj narod ima sučeliti u regiji, i također primjernim interventima solidarnosti prema najsiromašnijim i najpotrebnijim društvenim slojevima.
„Prošlih mjeseci smo s radošću zapazili da su - na tragu opetovanih intervenata biskupa - vlasti Republike Hrvatske potvrdile Svetoj Stolici svoju podršku u korist hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini. Sveti Otac vjeruje da će se htjeti nastaviti na poduzetom putu. Naša je želja, koja danas postaje molitva, da se – s osjećajem društvene i kršćanske odgovornosti - mognu naći rješenja za najhitnije probleme i za pitanja koja se proučavaju, kako bi također u Bosni i Hercegovini hrvatski narod mogao nastaviti davati svoj dragocjen doprinos, uz jednako dostojanstvo s drugim konstitutivnim narodima, za sadašnjost i budućnost zemlje“, kazao je nuncij D'Errico.
Podsjetivši da se zasjedanje dviju Biskupskih konferencija odvija u Mostaru, rekao je da je ovaj grad po mnogim aspektima vrlo važna uporišna točka za hrvatski narod u Bosni i Hercegovini spomenuvši više važnih događanja unazad nekoliko mjeseci od nedavnog izbora dvojice nadbiskupa mons. Petra Rajića i mons. Želimira Puljića preko posjete kardinala državnog tajnika Svete Stolice Bertonea do osnivanja Međunarodnoga povjerenstva o fenomenu Međugorja.
„Osobno se svakoga dana sve više uvjeravam o ulozi koju Hercegovina može i mora imati u Zemlji i u izgradnji budućnosti hrvatskoga naroda i Crkve u Bosni i Hercegovini: po svojim mogućnostima, po sredstvima i osoblju kojim raspolaže, po poduzetnosti i kreativnosti njezinih građana i njezinih ustanova, po upornosti kojom se ovdje promiču toliki projekti“, rekao je nuncij D'Errico.
Na kraju Mise kardinal Puljić je izmolio posvetnu molitvu Mariji Majci Crkve, zaštitnici mostarske katedrale i suzaštitnici Mostarsko-duvanjske biskupije. Tijekom Mise pjevao je katedralni mješoviti zbor pod ravnanjem don Dragana Filipovića.
Drugog dana zasjedanja biskupi će nastaviti radni dio zasjedanja tijekom kojeg će razmotriti pitanja vezana: uz hrvatsku inozemnu pastvu, suradnju Hrvatskog Caritasa i Caritasa BK BiH, o prikupljanju svjedočanstava o svećenicima i vjernicima koji su podnijeli mučeništvo, o misijskoj djelatnosti Crkve u Hrvata i uzajamnom radu te solidarnosti u pastoralu.
Sve potrebne informacije mogu se dobiti u Tajništvu BK BiH na tel/fax 033/66 68 67.
(kta)
