Aktualnosti

Pomoćni biskup zagrebački mons. dr. sc. Ivan Šaško otvorio je u srijedu, 5. travnja 2017. godine u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu izložbu „Katedrala i Komersteiner. Barokni oltari 1686.-1690.“, postavljenu u Domitrovićevoj kuli na Kaptolu 31 uz 800. obljetnicu posvećenja zagrebačke katedrale 1217. godine.



Na otvaranju su, uz biskupa Šaška, govorili i mons. Nedjeljko Pintarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, Jasmina Fučkan, kustosica izložbe i Vesna Kusin, zamjenica Gradonačelnika grada Zagreba, a otvorenje izložbe glazbeno je uveličala Klapa „Škrljaki“ iz Zagreba. 



Izložbu u organizaciji Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije i Muzeja za umjetnost i obrt može se razgledati od ponedjeljka do subote od 9 do 19 sati sve do 5. svibnja 2017. godine.



O IZLOŽBI:

Pod naslovom Katedrala i Komersteiner / Barokni oltari 1686. - 1690. u Domitrovićevoj kuli na Kaptolu predstavljeno je treće, suženo izdanje izložbe kojom je dr. sc. Nela Tarbuk, dugogodišnja voditeljica zbirki skulpture, bjelokosti i glazbenih instrumenata Muzeja za umjetnost i obrt okrunila svoje višegodišnje istraživanje posvećeno Johannesu Komersteineru, kaptolskom Tirolcu, majstoru čije ime nalazimo na računima i u ugovorima za oltare zagrebačke katedrale u razdoblju od 1686. – 1690. koji je u naše krajeve donio elemente baroknog stila.

Izložba Figura i ornament / Barok – Johannes Komersteiner i njegov krug, održana u proljeće 2016. u Muzeju za umjetnost i obrt, a tijekom ljeta i u Narodnoj galeriji u Ljubljani, od nacionalne je važnosti i biti će zapamćena kao prva monografska izložba posvećena jednom baroknom kiparu u Hrvatskoj. Priprema i realizacija ovakvog projekta omogućena je suradnjom s nizom institucionalnih partnera i suradnika različitih struka, osobitim angažmanom kolega iz Hrvatskog restauratorskog zavoda te sklonošću Zagrebačke nadbiskupije. Zahvaljujući njima na izložbama su, uz kompozitni oltar Bl. Djevice Marije i sv. Ladislava kralja iz zagrebačke katedrale danas u fundusu Muzeja za umjetnost i obrt mogle biti prikazane i više nego dojmljive oltarne cjeline poput oltara sv. Marije Magdalene iz kapele sv. Petra u Gotalovcu ili oltara sv. Ivana Krstitelja iz kapele u Buševcu, ali je donesen i cjelovit interdisciplinarni uvid u konzervatorsko-restauratorsku problematiku i u specifičnosti obrade i očuvanja drvene polikromirane skulpture.



Dr. sc. Nela Tarbuk autorsku koncepciju izložbe upotpunila je i zaokružila monografskom knjigom, koja donosi rezultate istraživanja i analizu majstorovog kiparskog rukopisa i korpusa njegovih radova te oštrim, analitičkim okom razlikuje osobnosti njegovih sljedbenika, među kojima se ističe anonimni „Majstor širokih usta“. Dizajnerski tandem Bachrach & Krištofić uz Tessu Bachrach Krištofić povezali su likovni jezik dosadašnjih izložbi i knjige u jedinstveni vizualni identitet koji je postao prepoznatljivim, ujedno i stalnim zaštitnim znakom projekta, iako izložba zbog neumoljive potrebe za prilagodbom izložbenom prostoru i selekcijom izložaka mijenja svoje ruho. Na izložbi u MUO bilo je prikazano devedesetak kipova i segmenata nekadašnjih oltarnih cjelina, u Ljubljani četrdesetak. Kaptolska izložba u znatno skromnijoj mjeri predstavlja plodove rada kolegice Tarbuk i sa samo deset izdvojenih kipova daje tek naznaku autorske specifikacije Komersteinerovih vlastoručnih djela i djela njegovih suradnika, ali s obzirom na jedinstveno ozračje Domitrovićeve kule, ujedno i najviše približava izložena djela njihovom izvornom kontekstu.



Neposredan povod izložbi je činjenica da se u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu sada nalazi cjelina od pet, po kvaliteti oblikovanja i stupnju očuvanosti iznimnih Komersteinerovih kipova s nekadašnjeg oltara sv. Emerika i nekadašnjeg oltara Bl. Djevice Marije iz zagrebačke katedrale. Skulpture sv. Ladislava, sv. Emerika, sv. Stjepana prvomučenika i sv. Lovre s oltara sv. Emerika, koji su zajedno s kipom sv. Jurja s nekadašnjeg oltara Bl. Djevice Marije kasnije preneseni u kapelu sv. Fabijana i Sebastijana u Vurot, kraj Siska gdje su do početka Domovinskog rata stajali objedinjeni na oltaru promijenjenog titulara, predstavljaju okosnicu izložbe. Upotpunjeni fotografijama oltarne cjeline sastavljene od dijelova oltara Bl. Djevice Marije i sv. Ladislava kralja iz Muzeja za umjetnost i obrt jednostavno zorno svjedoče o katedrali ne samo kakva je bila prije potresa 1880. godine, već i o onoj starijoj koja još nije bila opremljena mramornim oltarima, katedrali iz Komersteinerovog doba iz posljednjih desetljeća 17. stoljeća. Otuda i poticaj da se odabere naslov Katedrala i Komersteiner / barokni oltari i da se odredi strog vremenski okvir od 1686. do 1690. godine povezan s vremenom nastanka spomenutih oltara.



Sadržaj vremensko – prostorne niše koju formiraju spomenuti kipovi međusobnim vezama, nadopunjen je s dva akcenta. Prvi je vezan za spoznavanje karakteristika Komersteinerovog majstorskog rukopisa i odnosi se na kronološku prethodnicu kipova i oltara za zagrebačku katedralu. Riječ je o kipovima sv. Stanislava Kostke i sv. Alojzije Gonzage s Komersteineru pripisanog oltara sv. Franje Borgije iz akademske crkve sv. Katarine iz 1680. godine., oltara koji je jedini u korpusu Komersteinerovih djela do danas ostao sačuvan in situ. Usporedbom svetačkih fizionomija s kipovima sv. Lovre i sv. Stjepana Prvomučenika s nekadašnjeg oltara sv. Emerika ukazuje se sličnost koja uvjerava u takvu atribuciju. Drugi akcent je vezan uz naznaku kvalitativnih dosega i oblikovnih karakteristika Komersteinerova anonimnog sljedbenika „Majstora širokih usta“, čiju tipologiju fizionomija na izložbi prezentiraju kipovi sv. Katarine i sv. Barbare iz crkve sv. Fabijana i Sebastijana, Kuče te kip sv. Stjepana kralja s glavnog oltara župne crkve sv. Barbare u Vrapču. Informativni uvid u najvažnija njegova djela poput oltara sv. Ivana Krstitelja iz kapele u Buševcu iz 1695., glavnog oltara i oltara Bezgrešnog začeća u župnoj crkvi sv. Barbare u Vrapču iz 1702. godine podastrt je kroz fotografije. 

Domitrovićeva kula, dovršena 1612. godine i sama  je suvremenica Komersteinerovog stoljeća, a s ovom izložbom pretvorena je u mnemotehnički dragulj, vremensku kapsulu koji nam pruža priliku za susret s jednim od mnogobrojnih povijesnih lica zagrebačke katedrale, koja ove godine navršava 800 obljetnicu svoje posvete (1217.).