Aktualnosti

Na Nedjelju Dobroga Pastira u Župi Blažene Djevice Marije Majke Crkve u zagrebačkoj Trnovčici mons. Ivan Šaško, pomoćni biskup zagrebački, krstio je osmo dijete u obitelji Tatarović i peto dijete u obitelji Karadža.

U euharistijskom slavlju, na kojem su koncelebrirali prof. dr. fra Ante Crnčević, pročelnik Katedre liturgike na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu; don Jurica Manzoni, vicerektor sjemeništa Redemptoris Mater u Puli; fra Filip Karadža, voditelj svetišta sv. Ive u Podmilačju, i domaći župnik p. Mirko Sadak, sudjelovala su braća i sestre te brojna rodbina ovih obitelji, koje su prethodnog dana proslavile i Prvu Svetu Pričest svojih starijih mališana.
 

Na početku propovijedi mons. Šaško progovorio je o naravi Dobroga Pastira, onoga koji dobro poznaje svoje ovce, zove ih imenom i zna najdublje čežnje svoga stada. "Dobri pastir svoje ovce zove imenom. Isus nas poznaje poimence i pomaže nam spoznati sebe i druge. On je istinski pastir, jer daruje život i zna što nam je potrebno. Toliko toga ne znamo, ali znamo da Gospodin zna i da smo njegovi", istaknuo je biskup i naglasio kako se "naš kršćanski identitet, pripadnost i ljubav prema bližnjima i Crkvi ne otkriva se i ne potvrđuje bez susreta s nekom potrebom ili opasnošću. Tada se očituju sposobnosti i darovi koji prije nisu bili vidljivi, ili se otkriva zbunjujući nemar i nebriga. Ne može se drugoga voljeti, a da se s njime na jedan ili drugi način ne dijeli život."

"Slaveći Nedjelju Dobroga Pastira, vrijedno je otkriti da smo dionici toga Kristova služenja u kojemu sebe prinosi Ocu, polažući svoj život, da bi ga, pobjedom nad smrću vratio i darovao nama", rekao je biskup Šaško u homiliji i nastavio: "Prinošenje je svećeničko služenje, a mi smo dionici Kristova svećeništva – svi koji smo kršteni." Podsjetio je okupljene kako se Kristovo svećeništvo ostvaruje na dva načina: posebnom službom u Crkvi kao biskupi i prezbiteri te zajedničkim, krsnim svećeništvom. "Ono se osobito očituje u obredu krštenja, u pomazanju djetetove glave krizmom, a čime postajemo – kako molimo pri pomazivanju – dionici Krista svećenika, proroka i kralja. Dakle, tri su dara svetoga krštenja: a) svi smo svećenici u svećeniku Kristu; u njemu prinosimo svoje živote, svoje molitve; b) proroci smo, jer naviještamo i svjedočimo Radosnu vijest i nebesko kraljevstvo; c) kraljevi smo u Kristu kralju, pozvani čuvati i brinuti se za stvoreni svijet, u ljubavi kao služenju braći i sestrama."
 

Govoreći o evanđelju uz Nedjelju Dobroga Pastira biskup Šaško istaknuo je kako su ovce "životinje koje mogu biti slika: blagosti, vedrine, topline, nježnosti, susretljivosti, mira… Istina je u jednostavnosti. Zamislimo susret djece i ovaca. U čistoći pogleda djece ovce sigurno neće biti viđene kao problematična i odbojna stvorenja. Biti Kristova ovca, biti dio njegova stada radost je, sigurnost i ljepota. Kada dođe vuk nema dileme: ili pogiba onaj tko vodi stado ili pogiba stado. Način na koji svjetlo pobjeđuje tamu je božanski, otajstven: čini se da će tama zagušiti svjetlo, ali baš je to način na koji je tama pobijeđena. Kada se pastir žrtvuje za stado, tama je pobijeđena."
 

Na kraju propovijedi mons. dr. Ivan Šaško etimološki je i simbolično protumačio imena današnjih krštenika Luke Tatrovića i Elizabete Karadža, te pozvao obitelj i vjernike na primjere svetih koji su  nosili ta imena. Župnik p. Mirko Sadak srdačno je na kraju euharistijskog slavlja zahvalio biskupu Šašku na ponovnom dolasku te čestitao obiteljima Karadža i Tatarović.
 

Vesna Šiško