Aktualnosti

Svetkovina Tijelova svečano je proslavljena u četvrtak 4. lipnja u kapeli Corpus Domini na zagrebačkoj Trešnjevki misnim slavljem koje je predvodio pomoćni zagrebački biskup Vlado Razum.
 

Uz biskupa Razuma koncelebrirali su rektor kapele vlč. Ivan Filipčić, župnik Župe sv. Marka Križevčanina vlč. Damir Bačun te odgojitelj u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu vlč. Toni Potrebić. Oko oltara su asistirali zagrebački bogoslovi, a u slavlju ih je sudjelovalo sedamnaest. Liturgijsko pjevanje predvodili su članovi zbora koji se redovito okupljaju u kapeli Corpus Domini zajedno sa sestrama Pohoda Marijina, koje žive u klauzurnom samostanu uz kapelu.

 

Biskup Razum služio je kao rektor kapele Corpus Domini od 2021. do 2024., nakon čega je imenovan rektorom Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu, službu koju obnaša i danas. Uime vjernika i klanjatelja koji se okupljaju u kapeli Corpus Domini biskupa Razuma na početku misnoga slavlja pozdravila je Mira Vrbanić.

 

Na tragu čitanja iz Knjige Ponovljenoga zakona biskup Razum u homiliji je pojasnio: „Bog je onaj koji izbavlja. Bog je onaj koji prilazi čovjeku i podiže ga. On ga vodi kroz život, vodi ga kroz pustinju i kroz hod pustinjom želi pokazati čovjeku da mu je bliz. Ali ono što od čovjeka traži jest da mu otvori svoje srce, da ima pouzdanje u njega. Bog nikada ne odustaje od svoga djela, Bog nikada ne odustaje od čovjeka. Ali potrebno mu je naše srce, naše povjerenje po kojem će moći djelovati.“

 

Iako je izabrani narod u pustinji Bog hranio manom, pojio vodom i izbavljao iz kušnja, čovjek ipak ne bi trebao živjeti samo o kruhu, nego o svakoj riječi koja dolazi od Boga, napomenuo je biskup Razum. Podsjetio je da se Isusovim utjelovljenjem - kada je postao čovjeku jednak u svemu osim u grijehu - očitovao žar Božje ljubavi u punini. „On je novi Adam koji se u svemu pokazao poslušnim svome Ocu. Vidimo kako je kroz povijest bilo onih ljudi koji su bili spremni do kraja krenuti za njim, koji su bili spremni do kraja njemu vjerovati - to je bila Marija, to je bilo mnoštvo svetaca. Na to smo pozvani i mi“, potaknuo je pomoćni zagrebački biskup.

 

U propovijedi je biskup Razum govorio i o darovima i znakovima koje Isus ostavlja na Posljednjoj večeri. „Kada mu predajemo znakove kruha i vina, koji su uprisutnjenje njegove žrtve, on nas poziva na radikalan izbor, da Krist postane središte našega života, da tako duboko prožme naš život da smo i mi spremni ići do kraja, odlučno, spremni na žrtvu, spremni darovati se, da bi se on mogao proslaviti“, rekao je biskup Razum te dodao: „Kada blagujemo taj Kruh, mi primamo njegov život, on se u nama nastanjuje, on u nama oblikuje novoga čovjeka koji je pokristovljen, koji je nalik na njega.“

 

Kruh koji Krist daruje za život je svijeta i ima univerzalno značenje, naglasio je biskup. „Na svakoj euharistiji mi upućujemo molitvu za sav svijet. Bili bismo sebični kada bismo mislili samo na sebe ili na neki uži krug ljudi s kojima smo povezani“, rekao je mons. Razum.

 

„Znak našega vjerodostojnoga sudjelovanja u euharistiji, u slavlju, jest naše zajedništvo. Ako svi mi ovdje blagujemo s istoga stola, blagujemo isti kruh, pijemo iz iste čaše, onda se Krist slijeva u život svakoga od nas. To bi se trebalo očitovati i u kvaliteti naših odnosa“, istaknuo je biskup te dodao: „Ako je Crkva u sebi podijeljena, ona ne može biti poruka.“

 

Na tom je tragu podsjetio da proslavu Tijelova tradicionalno prate velike procesije u kojima narod izlazi na ulice javno svjedočeći svoju vjeru i želeći svijetu pokazati Krista. „Pokazat ćemo Krista samo onda ako se naši životi oblikuju u ljubavi, ako u našim odnosima vlada sloga, ako se pokazuje empatija i spremnost na darivanje, na požrtvovnost. Onda će i taj svijet prepoznati da je to nešto što je poželjno, nešto što daje životnu šansu i to je trenutak kada se mogu događati obraćenja“, pojasnio je biskup Razum.

 

Upozorio je i da podjele i sablazni udaljavaju ljude od Krista. „Ako dolazi sablazan, ako dolazi očitovanje podjela, onda čovjek koji živi u svijetu, čovjek koji je potonuo i koji se pita, u nama ne može naći odgovor“, rekao je.

 

Riječi zahvale biskupu Razumu na njegovoj pastirskoj blizini na kraju misnoga slavlja uputili su poglavarica samostana Pohoda Marijina s. Petra Klobučar te rektor kapele Corpus Domini vlč. Ivan Filipčić.

 

Proslavi Tijelova prethodila je trodnevna duhovna priprava tijekom koje su misna slavlja predvodili župni vikar Župe sv. Josipa na Trešnjevki vlč. Sebastijan Valjevac, župni vikar župa Bogojavljenja i Sveta Tri Kralja na Vrbanima vlč. Krunoslav Hikec te župni vikar Župe sv. Marka Križevčanina vlč. Ivan Vujević.

 

Kapela Corpus Domini mjesto je osobite pobožnosti Isusu u Presvetom Oltarskom Sakramentu. Vjernicima koji u kapelu dolaze iz različitih dijelova Zagreba Presveti Oltarski Sakrament svakoga je dana izložen od 7 do 17 sati. U kapeli se, uz različite pobožnosti, svakodnevno slave mise te je omogućena ispovijed i duhovni razgovor.

 

Za uređenje i podizanje kapele Corpus Domini prije više od osam desetljeća zaslužno je bilo Društvo sveudiljnog klanjanja Presvetom Oltarskom Sakramentu. Projekt je svesrdno podupirao zagrebački nadbiskup bl. Alojzije Stepinac, koji je 1. listopada 1943. predvodio prvu adoraciju, u jeku teških okolnosti Drugoga svjetskog rata. Unutrašnjost kapele rese radovi nekih od najpoznatijih hrvatskih umjetnika, među kojima su i kipovi Srca Isusova i Srca Marijina kiparice Mile Wod. Kapela i samostan Pohoda Marijina nalaze se na području Župe sv. Marka Križevčanina.