Aktualnosti

Na blagdan Gospodinova preobraženja, 6. kolovoza, ujedno i dan početka devetnice u čast Velikoj Gospi u Remetama, koje kao svetište slavi 725. obljetnicu, vojni biskup Juraj Jezerinac predvodio je svečano večernje misno slavlje u koncelebraciji s više karmelićana iz samostana i okolnih svećenika.

 "Obnovimo svoju vjeru u Gospodinovu prisutnost i njegovo božansko porijeklo", pozvao je biskup te u homiliji podsjetio da remetsko svetište ove godine slavi 725. obljetnicu.

Spomenuo se njegove povijesti, koja je počela dolaskom pavlina u Krivi Dol, kasnije imenom Remete, što dolazi od latinske riječi eremus – pustinja, eremit – pustinjak. A kako su pavlini veliki štovatelj Marijini, to su Remete postale Marijino svetište. Prvi zapisani trag o postojanju remetskog samostana potječe iz godine 1288. U toj se ispravi spominju pustinjaci, kuće Blažene Djevice blizu Zagreba, rekao je, spomenuvši se i tri turska prodora i višestrukih pustošenja kraja te mučeničke smrti dvanaestorice pavlina, koje su nakon mučenja Turci objesili u obližnjem Vugrovcu. Nakon turskih razaranja, svetište se počinje obnavljati i oživljavati vjerski i duhovni život, a Hrvatski sabor dodjeljuje mu naslov "Advocata Croatiae – Fidelissima Mater" – "Zagovornica Hrvatske - Najvjernija Majka". Car Franjo Josip II. 1786. godine ukida pavline, pa će svetištem kasnije upravljati biskupijski svećenici. Na poziv bl. kardinala Stepinca u Remete dolaze karmelićani te im se na upravljanje daju župa i svetište.

Još je spomenuo da su Remete omiljeno proštenište u koje su hodočastili hrvatski banovi, župani, biskupi, svećenici, redovnici, redovnice i Božji puk, da Mariji povjere svoj život, svoje molitve, svoje nevolje i radosti, o čemu svjedoče slike pavlinskog brata Rangera u tom svetištu. A ljepotu i spokoj remetskog svetišta u svojoj pjesmi "Remete" opjevao je hrvatski pjesnik Dragutin Domjanić.

Prije mise pjevale su se Večernje pohvale, molila krunica i litanije. Nakon mise održano je klanjanje pred Presvetim.

Izvor: IKA