HR
Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski predvodio je središnje misno slavlje u zagrebačkoj prvostolnici na svetkovinu Bogojavljenja, u nedjelju 6. siječnja, istaknuvši kako je to jedan od najljepših blagdana Crkve, jer se slavi Božja objava svemu čovječanstvu.
„U Kristovu rođenju Bog je objavio svoju svjetlost, svoju ljubav i istinu svakom čovjeku. Bez obzira na porijeklo, bez obzira na bogatstvo svjetlom istine obasjao je svako ljudsko stvorenje", rekao je biskup.
U homiliji biskup Gorski istaknuo je kako se ovom svetkovinom spominje kako su se prvi pogani, prvi nežidovi došli pokloniti Spasitelju. Isus je rođen kao Židov iz židovske obitelji, ali pripada cijelom čovječanstvu. Za sve se rodio i ukinuo zauvijek podjele na temelju rase, spola ili društvenog standarda, pojasnio je te podsjetio kako je Bogojavljenje blagdan kada su prvi predstavnici kulture i znanosti pali ničice pred malim djetetom.
„Trojica kraljeva predstavljaju poganski svijet koji traži Boga-svjetlo, istinu, spoznaju, kojima je znanje pomoglo da dosegnu mudrost. Bili su zvjezdoznanci, predstavnici tada najviše prirodne znanosti. Oni pokazuju primjer svima koji se bave znanošću i rade na razvoju civilizacije. Od njih trebamo učiti kako treba gledati ne samo zvijezde, nego i da treba gledati čovjeka, vidjeti ljudsku bijedu i potrebu za nadom i spasenjem", rekao je biskup Gorski te upozorio kako se ne može samo zarinuti u svoj laboratorij bez obzira na druge, raditi sve što se može bez obzira na posljedice. Mudraci pozivaju na znanstveno poštenje i hrabrost ne samo da se istina traži nego i prihvati, a to znači i mijenja stav, da se znanost ne stavi u službu Heroda, nego naroda. Jer svaki će Herod pošteni napor znanstvenika pretvoriti u zločin, upozorio je.
Biskup Gorski govorio je i o tome kako se Bog nikome ne uskraćuje, no čovjek ponekad misli da može bez Boga. „Kada je zapadna kultura, nastala na temeljima evanđelja i kršćanske misli koja je vjerom nadahnjivala pisce, glazbenike, slikare, kipare, graditelje, znanstvenike odbacila Boga, grca u svojoj preobrazbi bez Boga. Ljudi opijeni prividom svoga znanstvenog uspjeha počeli su smatrati kako i bez Boga mogu činiti isto. No, čovjek bez Boga ostaje prazan, nema što ponuditi osim najnižih poriva", upozorio je biskup te istaknuo kako su veliki izazovi za vjernike u takvome mentalnom okruženju tisuća ponuda i potpunom relativiziranju svih vrednota.
„To odrasle zbunjuje, a mlade odvodi na pogrešan put. Jedini ispravni odgovor je prije svega dobro poznavati svoju vjeru, dati se poučiti, znati što i zašto vjerujem. Potrebno je i dobro poznavati često skrivene posljednje nakane određenih poruka i čina koje nam se u društvu serviraju. Pod naizgled bezazlenim naslovima kriju se za kršćane opasne ideje. A ono najvažnije je, treba svoju vjeru dosljedno živjeti i svjedočiti. To nije lako, uvijek je bilo i bit će ismijavanja i prigovora", upozorio je biskup Gorski.
„Bogu se može doći samo pognute glave, odnosno skromno i iskreno. Onaj tko je sam sebi dosta neće prepoznati nikakav znak. Lažni pristupi su teška razočarenja. Jer jedno je čitati-znati, drugo je biti prosvijetljen istinom, a treće je prihvatiti je u poniznosti. U susretu s Bogom mijenja se smjer, nastaju drugi prioriteti, nove vrijednosti. Mudraci nas uče da i mi pristupimo Bogu, damo mu ono najdragocjenije što imamo, a to smo mi sami, i da s njime obasjani svjetlom vjere, krenemo drugim putem u svoj život", zaključio je biskup Gorski.
Misno slavlje pjevanjem su animirali Koralisti zagrebačke katedrale pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka. (IKA)
