U svojoj
homiliji mons. Lingua promišljao je o miru kroz priču o sedamdeset i dva učenika koje Isus šalje kao glasnike koji imaju zadatak navijestiti i pripremiti dolazak Učitelja. “Sedamdeset i dva su poslana u paru, po dvoje u svaki grad i mjesto u koje je Isus namjeravao doći. Oni zapravo moraju na konkretan, vidljiv način svjedočiti Isusovu poruku ljubavi sažetu u njegovoj zapovijedi: Ljubite jedni druge kao što sam ja vas ljubio (Iv 15, 12). Stoga ih mora biti najmanje dvoje. Njihovo je svjedočanstvo najbolji način da se ljude pripremi za prihvaćanje onoga što će Isus reći. Štoviše, njihova međusobna ljubav je već najava dolaska Isusa, koji je rekao: Gdje su dvojica ili trojica sabrana u moje ime, tu sam i ja među njima (Mt 18, 20)”, rekao je nuncij te je istaknuo: “U svijetu u kojem ima mnogo ratova, Isus nas šalje da budemo glasnici Kneza mira, poput janjaca među vukovima. Pred nama je velika žetva, a mirotvoraca je malo! Molite, dakle! Počnite od toga, nemojte misliti da je beskorisno… To je ključ svega! Ja sam taj koji djelujem, govori nam Isus, vi ste samo moje oruđe! Pokažite svijetu da se može i mora živjeti u miru!”, zaključio je nuncij.
Nakon svetog misnog slavlja, u dvorani “Bl. Alojzije kard. Stepinac” održao se svečani akademski čin, gdje je nakon pozdrava rektora i koordinatora Sveučilišne Katedre za teologiju, izv. prof. dr. sc. Zorana Turze, apostolski nuncij Nj. E. mons. Giorgio Lingua održao uvodno predavanje „Doprinos pape Franje ostvarenju mira”.
Rektor Tanjić u svom je govoru zahvalio apostolskom nunciju mons. Giorgiu Lingui na predvođenju svetog misnog slavlja, zahvaljujući mu na njegovom prisustvu u našoj akademskoj zajednici. Rektor se osvrnuo na važnost mira, spomenuvši kako Sveti Otac ova izazovna vremena naziva Treći svjetski rat u komadićima koji zahvaća veliki broj ljudi. Rat ima utjecaj na sve, pa tako i na sveučilišne zajednice poput onih prikazanih na izložbi koju smo otvorili ovih dana o „Neizdanim diplomama“. Izv. prof. dr. sc. Zoran Turza u svom govoru je naglasio važnost Sveučilišne katedre za teologiju koja promiče katolički identitet. “Identitet katoličkog sveučilišta bitno je povezan s Isusom Kristom. Osobna povezanost s Učiteljem iz Nazareta jedino je jamstvo očuvanja identiteta, a onda i obnove, revitalizacije i digniteta kako katoličkog sveučilišta tako i Crkve u čijem poslanju katolička sveučilišta participiraju”, zaključio je Turza.
U svojem
predavanju Nj. E. mons. Lingua osvrnuo se na jutrašnju homoliju, poglavito na misao iz Lukinog evanđelja da nas Isus šalje “kao janjce među vukove (Lk 10, 3)”. “Međutim, to nije samo konstatacija”, govori nuncij,”svijet je pun proždrljivih vukova, a vi ste siromašni jaganjci. Smatram, štoviše, da je treba tumačiti kao zapovijed: „idite i budite kao jaganjci među vukovima“, odnosno: budite ponizni, krotki, morate se isticati svojom blagošću, a ne svojom ohološću. Nemojte dozvoliti da vas uvjetuje logika svijeta u kojem zapovijedaju vukovi, a najjači pobjeđuje. Sjetite se da mir vam svoj dajem. Dajem vam ga, ali ne kao što svijet daje! (Iv 14, 27)”, zaključio je mons. Lingua.
Nakon Nuncijevog predavanja održao se okrugli stol „Pitanje rata iz teološke perspektive“ i promocija knjige doc. dr. sc. Odilona Singboa u izdanju Kršćanske sadašnjosti i Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Poraz ljudskosti. Crkveni nauk u epohi nuklearnog oružja“. Na okruglom stolu sudjelovali su doc. dr. sc. Odilon Singbo s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, izv. prof. dr. sc. Taras Barščevski s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i doc. dr. sc. Marijana Kompes, mag. phil., s Hrvatskog katoličkog sveučilišta.
Docent Singbo u svojem
obraćanju zahvalio je “onima koji su svojim znanjem omogućili objavu ove knjige”, na prvom mjestu suizdavačima njegove nove knjige – Kršćanskoj sadašnjosti na čelu s gospodinom Stjepanom Brebrićem, urednici Maji Petranović te svojoj matičnoj ustanovi Hrvatskom katoličkom sveučilištu na čelu s rektorom Željkom Tanjićem. Uz to, ukratko je predstavio strukturu knjige koja se sastoji od pet poglavlja, gdje je istaknuo posljednje poglavlje u kojem pokušava odgovoriti na pitanje “Može li oružje biti u službi mira?”.
Izvanredni profesor Barščevski prikazao je biblijski aspekt knjige „Poraz ljudskosti. Crkveni nauk u epohi nuklearnog oružja“ te se osvrnuo na temu koja je u naše vrijeme, uz pitanje rata, izrazito aktualna, a to su migracije i to pod vidom biblijske perspektive rata i migracija.
Docentica Kompes prikazala je argumentaciju knjige u odnosu na katolički socijalni nauk i pitanje rata te je na temelju socijalnog nauka Crkve, adresirala temu trećeg svjetskog rata te obnove društvenog poretka.
