Župnik:	vlč. Dragutin Bosnar
Adresa:	M. Prpića 86, 49243 Oroslavje
Telefon:	049 284 641
Fax:	049 284 641
E-adresa:	zupa.oroslavje@zg-nadbiskupija.hr

Kratka povijest župe

Župa je osnovana 1. siječnja 1941., otcjepljenjem od župe Presvetog Trojstva Donja Stubica. Novoj župi, uz Donje i Gornje Oroslavje, pripala su naselja Andraševec, Mokrice i Krušljevo Selo. U povelji osnutka župe stoji ovo: „Sa danom prvoga siječnja 1941. godine otvara se na teritoriju donjostubičke župe Presvetoga Trojstva nova župa pod imenom UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE U OROSLAVJU. Pod župu spadati će općine Oroslavje i Mokrice, te dio sela Andraševec, koji gravitira prema Oroslavju. Isto tako spadat će pod novu župu selo Krušljavo sa kapelom sv. Petra. Ovom župom upravljat će u smislu crkvenoga zakona sa svim pravima i dužnostima svećenici, koje Mi i naši nasljednici na stolici zagrebačkih biskupa kao takove imenujemo. U Zagrebu dne 1. prosinca ljeta Gospodnjega 1940. Alojzije Stepinac, nadbiskup zagrebački.“

Kratka povijest župne crkve

Prvi spomen kapele Blažene Djevice Marije u Oroslavju javlja se godine 1669. Bila je to zidana kapela sa sakristijom, korom i drvenim zvonikom. Oko kapele nalazilo se groblje, gdje su se pokapala siromašniji mještani Oroslavja, Andraševca i Mokrica (bogatiji su se pokapali na župnom groblju u Donjoj Stubici). Kapela je imala samo jedan oltar Majke Božje, rustikalne izrade. Legenda priča kako je tu kapelu (inače na području župe Donja Stubica), kao zavjet Majci Božjoj što je Oroslavje oslobodila kuge, podigao grof Krištof Vojković sa svojim seljacima.
Ta se kapela, uz manje preinake, dogradnje pokrajnih oltara i postavljanja svetačkih kipova i slika, dobro držala do 1745. Dvadesetak godina potom bila je u tako ruševnom stanju te je donjostubički župnik Ignacije Jelačić 1777. odlučio podići novu.

Gradnju nove kapele – sadašnje župne crkve u Oroslavju – poduprli su grofovi Petar Troillo Sermage i Franjo Vojkffy, no gradnja je potrajala te je dovršena istom 1808. Imala je barokni glavni oltar posvećen Majci Božjoj (svetohranište tog oltara restaurirano 2013.), pokrajne oltare Dobrog Pastira (dar grofa Vojkffyjai sv. Valentina (dar grofa Vraniczanyja), orgulje Antuna Roemera iz 1768. (koncem 19. st. prenešene u kapelu sv. Antuna Pustinjaka u Matencima), dva zvona i prilično bogatu ruho u sakristiji.
Na sadašnjem izgledu oroslavske župne crkve radilo se 1906. (obnova zvonika i krovišta, pođenje keramičkim pločicama „Bedekovčanka“, 1935./6 uređivala se unutrašnjost kapele (tom prilikom maknut je barokni glavni oltar, od kojeg je ostalo samo svetohranište, restaurirano 2013., a Julije Merlić uresio je unutrašnjost crkve žbukoreom), šezdesetih godina prošlog stoljeća uređeno je svetište prema potrebama liturgijske obnove, uvedeno grijanje i postavljene klupe. Vanjska fasada, drenaža, vitraji, uređenje sakristije i okoliša izvedeni u posljednjih dvadesetak godina.

Bogoštovna baština

Želju za svojom samostalnom župom, koju su žarko isticali crkveni odbornici – Bosek, Gospočić, Kontak, Pavlina i Štefanec – a molitvama podupirale članice Srca Isusa i Marijina, Oroslavčani su u prvoj polovici prošlog stoljeća, osim nekoliko križeva krajputaša, podizali i kapelice oko kojih su se sastajali na molitvu i vršili zagovore. To su kapele sv. Roka u Gornjem Oroslavju, Svetoga Križa u Mokricama i tzv. Leštekova kapelica u Andraševcu.
Glavno proštenje – god župe – slavi se na Veliku Gospu (15. kolovoza). Drugo proštenje je na Malu Gospu (8. rujna). U Oroslavju manja proštenja još su na Svijećnivu (2. veljače), Valentinovo (14. veljače) i Rokovo (kod kapele sv. Roka u nedjelju nakon Velike Gospe). U krušljevom Selu na Blaževo (3. veljače) i Petrovo (29. lipnja).

 
Kapela sv. Petra u Krušljevom Selu

Krušljevo Selo spominje August Šenoa u svojoj „Seljačkoj buni“. Kraj tamošnje kapele sv. Petra imala je biti predstraža s kojom je Pasanec 1573. čekao bansku vojsku. No, u Spomenici donjostubičke župe o tome nema spomena. Prvi podatak o kapeli u Krušljevom Selu potječe iz 1669. godine. Stajala je na Slatinskom brijegu, imala je jedan oltar i sliku sv. Petra. Drugi spomen, iz 1696., veli da se kapela nalazila u Selu Krušel. Treći spomen, iz 1745., tvrdi da se kapela nalazila u dolini Zasad, dijelom zidana, dijelom drvena, s dva oltara (sv. Petra i sv. Blaža) i zvonikom. Koncem XVIII. St. bila je u tako žalosnom stanju te su 1795. podigli novu – današnju kapelu sv. Petra. Uz glavni oltar sv. Petra, imala je dva pokrajna – sv. Blaža i sv. Lovre (preuređeni koncem prošlog stoljeća), orgulje i vitki toranj (srušen u potresu 1880.).

I ta je kapela obnavljana: zvonik (1885.), pođenje keramičkim pločicama „Bedekovčanka“ (1906.) nova fasada, vanjsko i nutarnje bojanje, postava vitraja, elektrifikacija i plinifikacija (koncem prošlog stoljeća) i nedavno: nova stolarija, elekronsko zvono, drenaža, ograda oko kapele s uređenim okolišom, restauracija menze glavnog oltara i svetišta. Uz restauriranu menzu i oltarnu ornamentiku (2013.) , na apsidi svetišta veoma je vrijedan oslik sv. Petra.


Vjerski život župe

Župa Uznesesenja Blažene Djevice Marije u Oroslavju broji oko 5 000 vjernika. Godišnje se krsti pedesetak djeca, umre šezdesetak župljana, vjenča se petnaestak parova. Nedjelje mise: u župnoj crkvi jutarnja i poldanja, u filijalnoj kapeli sv. Petra večernja.
Vjerski život župe od početka do danas obilježen je štovanjem Blažene Djevice Marije. Njezin kip iz XVII. St. djelo je domaćeg baroknog kiparstva. Prema tom kipu (restauriranom 2006.) izdjelana je njegova replika (također 2006.), koja se nosi u procesiji na Veliku i Malu Gospu.