Crkva Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu sagrađena je u baroknom stilu. Njezina gradnja započela je za vrijeme župnika vlč. Nikole Gorupa 1750. godine, a posvećena je već za 11 godina 1761. To je hodočasnička crkva u kojoj se štuje Marija, Majka Božja Jeruzalemska. U crkvu rado hodočaste brojni hodočasnici iz naše domovine, osobito iz Hrvatskog Zagorja i varaždinskog kraja, ali također i iz Štajerske (Slovenije), pa čak i iz Austrije.

Marija uslišava one koji joj se mole. Mnogi i danas doživljavaju ovdje duhovnu utjehu i radost što su Marijina djeca, jer ona je Isusova majka i naša nebeska majka. Ona nas preporučuje Isusovoj dobroti i Božjem milosrđu.

Sve je počelo već davno prije kad je 1669. g. franjevački brat Joakim donio iz Jeruzalema, s Gospodnjega groba (ali i mjesta njegova uskrsnuća) svome bratu Nikoli Balagoviću maleni kipić Majke Božje. Nikola je u svojoj kući napravio lijep oltarić na koji je izložio taj kipić (samo 12 cm velik), te se oko njega okupljala cijela obitelj, a kasnije i mnogi susjedi, moleći se rado Majci Božjoj, tražeći njezin zagovor i pomoć.

Dogodilo se, nažalost, da je u požaru izgorjela njihova kuća, ali je kipić ostao neoštećen. Tada su ga stavili na obližnje drvo, te su se pred njim okupljali i mnogi prolaznici i častili Blaženu Djevicu Mariju, majku Isusovu. Sve ih je više svjedočilo da ih je Majka Božja uslišala u njihovim molitvama i spasila iz raznih nevolja: iz tjelesnih i duševnih bolesti, od bolesti stoke, od raznih nesreća, od ujeda zmije i slično.
 
Godine 1743. po cijeloj je Hrvatskoj harala kuga od koje su ugibale domaće životinje. Bila je to osobito velika nevolja, jer su ljudi živjeli od krava, svinja, peradi i ostalih domaćih životinja. Krapinci su se zavjetovali Majci Božjoj Jeruzalemskoj i u to doba nije u Krapini stradala niti jedna životinja. Zbog toga su sagradili ovu velebnu crkvu.

Gradili su je svi, to znači najviše pobožni puk i to vlastitim radom i doprinosom (u to su doba crkve inače podizali uglavnom velikaši). Gradnja je započela 1750. a već za dvije godine mogli su u crkvu svečano postaviti Marijin kip i od tada započinju hodočašća u ovu crkvu. Glavni oltar posvećen Majci Božjoj Jeruzalemskoj izrađen je u Grazu, a pokrajni u Zagrebu u radionici Antuna Merzija.
To su oltar Sv. Križa (dar Josipa Jelačića i njegove supruge), Oltar Kraljice Sv. Krunice, Četrnaest Sv. Pomoćnika i Sv. Ivana Nepomuka. U kapeli koja je sagrađena izvana je oltar Majke Božje Karmelske.

Zidove i stropove oslikao je Antun Lerchinger, slikar iz Rogatca, učenik najvećeg hrvatskog baroknog slikara Ivana Rangera. Freske prikazuju događaje koji su povezani s nastankom ovoga svetišta kao i prizore iz Svetoga pisma koji se odnose na Blaženu Djevicu Mariju i njezinu ulogu u povijesti spasenja. Ovakav način ilustracije biblijskih događaja i likova naziva se „biblia pauperorum“ (tj. biblija siromašnih).
Orgulje, koje su među najvrednijima u Hrvatskoj izradio je Antun Roemer, graditelj iz Graza. Crkvu je 1761. godine posvetio beogradski biskup Stjepan Puc.

Kasnije je sagrađen i cinktor koji je oslikan prikazima uslišanja koja su štovatelji Marijini primili njezinim zagovorom.
U svetištu se održavaju proštenja: Na Duhove, prve nedjelje u lipnju, u nedjelju iza blagdana sv. Margarete (odnosno Majke Božje Karmelske), u nedjelju iza Božjeg Lica, iza Bartolova, iza blagdana Male Gospe, te Zahvalnica u zadnju nedjelju mjeseca listopada. Od svibnja do listopada služi se Sveta Misa svake nedjelje u 11 sati.

Uz svetište je uređen i križni put čije su postaje vrijedno umjetničko djelo, a izradio ih je akad. slikar Eugen Kokot po idejnim crtežima akad. slikara Ivana Lovrenčića. U svetištu se prigodno održavaju razne priredbe i koncerti, osobito koncerti na orguljama. 

Raspored bogoslužja:
 
Od svibnja do listopada mise su svake nedjelje u 11 sati.
 
Kontakt:

Svetište Majke Božje Jeruzalemske
Nazorova 3, 49000 Krapina
Telefon: +385 49 371 456
Faks: +385 49 300 916
Internetska adresa: www.zupa-krapina.hr