Izbornik

Riječ Nadbiskupa

Kardinalova homilija na misi zadušnici za papu emeritusa Benedikta XVI.

Vrijeme u kojemu živimo nije naklono ulaženju i putovanju u takvu širinu i dubinu kakva nam je ostala nakon smrti Benedikta XVI. No, sigurni smo da će ta baština Crkvi još dugo biti dragocjena riznica s pozivom da je razmatramo u novim okolnostima.

U ocjenama koje su iznošene ostaju raznolika motrišta i polazišta. Ona pokazuju kolikim je ljudima i skupinama papa Benedikt XVI. bio i ostao sugovornik i suputnik; od nekih doživljavan kao nadahnuće i pokretačka snaga, a od nekih kao zaprjeka i protivnik.
 
Mi, hrvatski vjernici, a napose naša Crkva zagrebačka, nosimo ga u dragome spomenu. Milosna je i čudesna ta isprepletenost njegovih služba i blizine s hrvatskim biskupima, prezbiterima i s vjerničkim pukom.
12.01.2023

Božićna poruka zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića

Istinska ljepota dolazi darom Božjega svjetla, što nije tek prolazan doživljaj. Ona nam se daruje u molitvi, napose u sakramentima u kojima primamo život u Duhu Svetom, a zatim i u raznim oblicima dobra što proizlaze iz istoga Duha. Ljepota privlači, pokreće, nudi novi pogled i preobražava. To su doživjeli pastiri u božićnoj noći, u jednostavnosti svoga posla, u slušanju neba i zemlje, u poniznom dolasku do svjetla, u spremnom povratku sa svjetlom u srcu.

Braćo i sestre, Božić je vrijeme povrataka i novosti. Ako se vratimo Božiću, Božić će nas vratiti nama samima, vratit će nas bližnjima, zajedništvu, Crkvi i domovini; vratit će nas ljepoti novosti koja ne dijeli, ne otuđuje, ne prijeti i ne unosi tjeskobu.
Čestitajući vam Božić, molim Gospodina da vas obdari božićnom ljepotom i prati svojim blagoslovom i mirom u domovini i diljem svijeta.
25.12.2022

Homilija kardinala Bozanića na misi svetkovine Rođenja Gospodinova

Dok razmišljamo o jednostavnosti jaslica, njihova je ljepota na još jedan način povezana s početkom. Onaj koji je bio u početku svega, želio je svoj početak doživjeti i među nama. Po utjelovljenju i rođenju u Betlehemu, dah božanskoga života zauvijek se sjedinio s čovjekovim tijelom, te od tada naše tijelo nosi miris betlehemske špilje. Svjetlo zauvijek rasvjetljuje tamu. Postali smo djeca Božja i nismo rođeni ni od krvi, ni od volje tjelesne, nego od Boga (usp. Iv 1, 12-13). Sve ono što u nama jest život, potječe od božanskog života koji nam se objavio u jednostavnosti Božića.

Braćo i sestre, uz općeniti poziv na otvorenost dobru, etička vrijednost Božića, u biti, i nije u nekim posebnim naporima. Nije stvar u tome da u prvom redu moramo djelovati, već naprosto dopustiti da nas dotakne život koji kuca na našim vratima. Kao što dijete ne traži ništa osim da ga prihvatimo i da sve ono što za njega činimo iz toga proizlazi, tako i nas otajstvo Božića vraća zaboravljenim ili potisnutim izvorima, gura nas na početak svega – kako bismo pronašli smisao koji nije naše djelo, a daje ljepotu svemu što  postoji na svijetu.
25.12.2022

Homilija kardinala Bozanića na misi polnoćki

Braćo i sestre, ponirući u otajstvo Božića, što ga slavimo, zaustavimo se načas na značenju Betlehema. Zašto nam je Betlehem toliko blizak i drag? Odgovor bi nam se mogao činiti jednostavnim: Zato što je Betlehem kolijevka Sina Božjega koji je postao čovjekom. Ljubljeni Očev Sin, rođen u Betlehemu iz krila Marijina, postao je Dijete: novorođenče povijeno koje leži u jaslama. Bog koji svemu daje smisao i vrijednost jest Betlehemsko dijete. Jedinorođeni Božji Sin postao je pravim čovjekom kako bi ljudskim iskustvom očitovao Božju ljubav.
25.12.2022

Homilija kardinala Bozanića prigodom svečanog proglašenja crkve sv. Antuna Padovanskog manjom bazilikom

Svetkovina Bezgrješne poziva nas da razmislimo i o razarajućoj snazi zla u našem životu koje je prisutno među nama i koje nas pritišće. Međutim Marija je znak pobjede nad Zlim. Marije je i znak da zlu ne pripada posljednja riječ, da zlo nije pobjedničko. Knjiga postanka to opisuje riječima koje uvijek iznova bude nadu: „Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojega i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu“ (Post. 3, 15).
Zlo može prijetiti čovječanstvu, može raniti ljude. Ali ono samo vreba petu. Njemu pripada prošlost, a ne budućnost. Pobjeda ipak pripada čovjeku koji se otvara Božjem djelovanju, jer dobro je jače od zla. Istina je da ono što gledamo oko sebe očituje nesrazmjer između obećane pobjede i očevidnosti. Ipak u nadi gledamo budućnost i pouzdajemo se u Boga koji ostaje vjeran dovijeka. U odnosu na milost Božju zlo je u zakašnjenju.
08.12.2022

Homilija kardinala Bozanića na svetkovinu Svih Svetih

Put Božjega milosrđa, put obraćenja i pomirenja s Bogom čisti nas od grijeha i usmjerava prema pravom cilju. Dobar životni odnos s Bogom temelj je na kojem se gradi svaki solidan odnos sa samim sobom, s drugima, s društvom i sa svemirom. To je put blaženstva. Ona su jednostavno neophodan uvjet za kršćanski život. Ideali koje nam evanđelje predstavlja nisu samo stupanj moralne ili vjerske savršenosti, oni su zapravo smjerokazi da se ostane na ispravnom putu. Ako se iz dana u dan ne ostvaruje poziv na siromaštvo duhom i čistoću srcem, na glad i žeđ za pravednošću, kao i na druga blaženstva, postoji opasnost da se luta stranputicama. Ostati na pravom putu znači živjeti ovozemaljski život u zajedništvu s Bogom, slijedeći Isusov primjer. To se očituje dobrotom srca, poniznošću, blagošću, milosrđem, osjetljivošću za pravednost, ljubavlju prema istini i zauzimanjem za mir. Možemo reći da je to iskaznica koja nas kvalificira kao Božje prijatelje. To je putovnica koja nam omogućuje ulazak u vječni život.
01.11.2022

Homilija kardinala Bozanića na početku akademske godine

Dragi sveučilišni nastavnici, studentice i studenti, kršćanstvo se ne boji novosti. Kršćanstvo se raduje Isusovoj novosti. Koliko god nas netko pokušavao napadati i obezvrijediti uvjeravajući da je Crkva zatvorena i da su kršćani isključivi, to je daleko od crkvene naravi i kršćanskoga poslanja. Crkvu slabi i ranjava upravo isključivost i zatvorenost. Zato otkrivajte ljepotu Crkve, pronalazite crkvene prostore susreta s drugima, a posebno vas pozivam da sa svojim darovima otkrijete mjesto koje vam je Gospodin namijenio u našoj Crkvi zagrebačkoj.
Radosna je vijest da smo po Duhu Svetome, čije očitovanje u životu akademske zajednice večeras posebno zazivamo, uvijek u Bogu. I kada je teško, znamo da u njemu živimo i kušamo darove njegove prisutnosti i dobrote.
To je iskustvo svetosti koje i ovdje imamo pred očima, ponajprije u svetosti žive Crkve okupljene na euharistiju, ali i u primjerima svetih koji su nam pred očima: Presvete Bogorodice Marije i blaženoga Alojzija Stepinca, čiji zagovor molimo. U njima se očitovala Božja mudrost da bismo i mi imali pouzdanja da Gospodin „u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube“ (Rim 8, 28). Tu mudrost molimo za sebe i za cijelo Sveučilište.
13.10.2022

Homilija kardinala Bozanića na đakonskom ređenju

Dragi ređenici, Isusovo evanđelje razotkriva privid i pokazuje nam pravu stranu stvarnosti. Isus ne voli pozornicu, ne voli glumu, uvijek izbjegava pretvaranje. On voli istinu, dapače On jest Istina. Po evanđelju je ušla u našu sredinu velika Istina u riječima, u gestama, u Isusovu tijelu.

Bog je na strani onih koji pate, koji su progonjeni i nepravedno osuđeni. Bog je na strani onih koji su ostavljeni po strani. Đakon je poput antene koja hvata najslabije frekvencije društva. On je često pozvan da dade glas onima kojima je oduzeta riječ, koji su svedeni na šutnju. Stoga đakonska služba može postati neugodna i dosadna, jer svjetskom kriteriju nisu privlačni siromašni, bolesni i marginalizirani ljudi. 
08.10.2022

Homilija kardinala Bozanića prigodom završetka sinodskoga hoda Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije

Braćo i sestre, Sinoda nam je pomogla da pronađemo mjesto u Crkvi. Ona nam pomaže da istom ljubavlju gledamo život u našemu društvu, u kojemu prema Isusovu pozivu trebamo biti sol i svjetlo. A ljubav i otvorenost Božjemu planu i njegovim putovima pročišćuju pogled. Naime, Sinoda nema smisao samo u razmatranju sebe i duhovnosti koja bi se zaustavila na vlastitim osjećajima, nego nas poziva, kako bi rekao papa Franjo, da izađemo na periferije, i geografske i društvene, noseći radost evanđelja.
01.10.2022

Homilija kardinala Bozanića prigodom 25. obljetnice Varaždinske biskupije

Dragi vjernici, naša vječnost započinje Božjim promislom i našim začećem, našim rođenjem, našim krštenjem, našom ljubavlju i osjetljivošću prema bližnjima. Kada nedostaje blizine, ljudskosti i odgovornosti za bližnje, sebičnost kopa i produbljuje provaliju, to jest bezosjećajnost u kojoj drugi ne postoje. Evanđeoska prispodoba naglašava važnost življenja i načina ponašanja u sadašnjosti. Abraham govori da smrt ne može nekoga istinski obratiti. To može samo život.

Tko si nije postavio pitanje o Bogu i o svome postojanju na ovoj zemlji; tko ne traži odgovor na čežnju za konačnim smislom koji je Stvoritelj usadio u svakoga čovjeka; tko bježi od otajstva života u kojemu se nalaze radost i smijeh, bol i suze; taj će se teško promijeniti suočen blizinom smrti. Jedino život ima snagu obraćenja. Doduše, ima ljudi koji u starosti i pred smrt postanu otvoreni konačnom smislu i susretnu Istinu. Ima onih koje nečija smrt dirne i potakne na promjenu života. No, težište ostaje na redovitosti života, a ne na smrti.
25.09.2022