Izbornik

Riječ Nadbiskupa

Homilija kardinala Bozanića na početku akademske godine 2021./2022.

Braćo i sestre, pouka i upozorenje koje Isus upućuje pismoznancima i farizejima o 'ključu znanja' važno je i za naš naraštaj, a posebno za sveučilišni i znanstveni rad. Nije rijetkost da se nametanjem neistina zaslijepi i zamagli razum. Međutim prije ili kasnije ponovno ga se zaziva kao jedino svjetlo u životu.
Za nas kršćane Isus Krist je početak i punina svega stvorenoga, vidljivoga i nevidljivoga. Ta vrhovna Istina nekima se čini u suprotnosti sa znanstvenim pristupima, ali taj 'ključ znanja' nipošto nije razlog za napetosti u svijetu spoznaja kojima se znanost bavi. Štoviše, Istina koja je Krist, u kojoj ne žive odvojeno spoznaja i dobrota, znanje i ljubav, omogućuje širinu slobode, istraživačku znatiželju, nemire ljudskih traženja i pouzdanje u Božji plan.
14.10.2021

Homilija kardinala Bozanića na đakonskom ređenju

U radosti ovoga Slavlja pozdravljam naše oce biskupe, mnogopoštovane provincijale, odgojitelje Zagrebačke bogoslovije i redovničkih kandidata, profesore naših visokih crkvenih učilišta, župnike naših ređenika i predstavnike njihovih župnih zajednica, nazočne svećenike, redovnike, redovnice, bogoslove, sjemeništarce, redovničke kandidate i kandidatice. Radosna srca pozdravljam i sve vas dragi vjernici, koji ste dopratili naše kandidate za đakonat, posebno roditelje, braću i sestre te rodbinu naših ređenika.

Dragi ređenici, danas osobito pozdravljam svakoga od vas ponaosob, jer ste se nakon dugog i zahtjevnog puta formacije, osluškujući Božji poziv, pomoću molitve i razmatranja, spremno i slobodno odlučili za duhovno zvanje. Niste vi prvi izabrali Boga. I na vas se može primijeniti iskustvo svetog Augustina. Iskustvo traženja cilja, a smijemo reći i ljubavi, možda negdje „izvana“. Svatko od vas može danas priznati: što dublje prodirem u sebe, otkrivam da mi je Bog uvijek bliži od mene samoga, dodiruje me i pročišćuje u mojoj dubini.
09.10.2021

Pismo kardinala Josipa Bozanića povodom otvaranja Biskupske sinode u mjesnim Crkvama

Naime, kao što Vam je poznato, papa Franjo sazvao je Biskupsku sinodu koja će se u cijeloj Crkvi odvijati od 2021. do 2023. godine pod nazivom »Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje«, a njezin će se prvi dio odvijati na biskupijskim razinama te je, nakon službenoga otvaranja Sinode u Rimu 10. listopada 2021., predviđeno otvaranje u svakoj pojedinoj biskupiji. To je prva faza XVI. redovite opće skupštine Biskupske sinode koja će zasjedati u Rimu 2023. godine.

Mi ćemo to nadbiskupijsko otvaranje proslaviti u nedjelju, 17. listopada 2021. godine, euharistijskim slavljem koje ću predvoditi u župi Uzvišenja Svetoga Križa u Dugome Selu, s početkom u 11 sati. Na tome će slavlju, uz vjernički puk, biti i određeni broj članova naše Druge sinode kojima bude bilo moguće priključiti se tom Slavlju.
Budući da je naša prvostolna crkva, zagrebačka katedrala, toliko oštećena potresom da u njoj ne možemo slaviti liturgijska slavlja, izabrali smo tu župnu crkvu i zajednicu koja je na početcima svoje izgradnje u duhovnome i materijalnome smislu; zajednicu koju čine i ljudi koji su se tamo doselili i još uvijek se doseljavaju iz raznih razloga; zajednicu koja prihvaća ljude u svoje okrilje i svima pruža dom Crkve; zajednicu u kojoj su prisutna pitanja brige za odgoj i obrazovanje, rada i socijalne pravde; živu zajednicu u kojoj su vjernici otvoreni daru života, u kojoj rado mole i pokazuju osjetljivost za bližnje u potrebama i na rubovima društva.
07.10.2021

Kardinalova riječ prigodom redovite godišnje skupštine Hrvatskoga kanonističkog društva

Iskustvo zatvaranja i distanciranosti što smo ga proživjeli u proteklom razdoblju nanovo je probudilo osjećaj da nam u Crkvi i društvu trebaju istinski susreti, razgovori, zajednička traženja i nastojanja. Dobro je izaći iz sebe i povezati se s drugima, dobro je združeno djelovati oko ostvarenja ciljeva Društva. Čovjek je rođen za susret i svako udaljavanje od tog zajedništva nagrđuje sliku susreta koju je Bog svojim djelovanjem ostavio svijetu. Vjernički susret ne može biti sveden samo na izvanjski događaj, nego on u sebi nosi »mistiku« zajedničkoga življenja, hodočašće, prihvaćanje i osluškivanje potreba bližnjega.
07.10.2021

Pozdravna riječ kardinala Josipa Bozanića prigodom početka Studija medicine na Medicinskom fakultetu Hrvatskog katoličkog sveučilišta

Hrvatsko katoličko sveučilište u svome razvoju ne pokazuje silovitost, nametanje, nego duh sjemena, kvasca, zrake evanđeoskog svjetla. I sada je potrebno čuvati duh poniznosti i evanđeoske malenosti. Kad osjetimo da smo dionici rasta, posebno tada treba paziti da ne podlegnemo kušnji uznositosti i umišljenosti.

Svako se nastojanje za stjecanjem znanja i osposobljavanje za pojedina zanimanja može vidjeti kao postupak osobnoga napredovanja i pronalaženja određenoga posla. No, vjerujem da danas u svim profesijama živi svijest o tome da najveća motiviranost, najbolji plodovi te time i najveća vrijednost dolazi iz svijesti o pozvanosti ljudi, osobito mladih ljudi, da zavole neki studij ili zanimanje.
27.09.2021

Pozdravna riječ na Simpoziju o socijalnoj enciklici pape Franje "Fratelli tutti"

Papa Franjo je 3. listopada 2020. godine, na vigiliju Asiškog Siromaška u kripti koja čuva njegove zemne ostatke slavio misu. Upravo je na tom mjestu Sveti Otac potpisao i darovao Crkvi i svijetu dokument koji je sav franjevački, počevši od naslova za koji je sam Papa posudio Franjine riječi: Fratelli tutti. U toj Enciklici papa Franjo, slijedeći evanđeosku slobodu i nadahnuće  sv. Franje,  na neposredan i sebi vlastiti način, poziva sve ljude na prijateljstvo i sveopće bratstvo, želeći da ljubav među ljudima nadiđe svekolike zemljopisne i prostorne prepreke. Bio je to ujedno i prvi Papin pohod izvan Rima u vremenu pandemije Covid-19.

Papa Franjo godine 2013. s apostolskom pobudnicom Radost Evanđelja – Evangelii gaudium darovao je Crkvi put žurnog usmjerenja za evangelizaciju kršćanskoga života, a dvije godine kasnije (2015.) Sveti se Otac socijalnom enciklikom Lautato si' obraća svim ljudima da bi nas podsjetio na našu odgovornost i brigu za zajednički dom. Enciklikom pak  Fratelli tutti, iz 2020. godine, papa Franjo otvara nove puteve dijalogu promičući bratstvo i socijalno prijateljstvo.
23.09.2021

Kardinalova homilija prigodom 290. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih u Mariju Bistricu

Braćo i sestre, donijeli smo danas i dom naše zemaljske domovine. Treba li nešto govorljivije unijeti u molitve za Hrvatsku od djeteta. Znamo da nema puta razvoja, zadovoljstva i istinskoga zajedništva bez brige za djecu, bez majki koje žele prve godine djetetova života biti s djecom, služeći svome narodu u malenosti. Zahvalni smo što i u svojoj nedavnoj obrani hrvatske domovine imamo predivne primjere koji svjedoče o prihvaćanju Boga i o prihvaćanju Djeteta.
Novost i budućnost uvijek je vidljiva u brizi za djecu. Za nas kršćane ona je više od demografskih programa ili gospodarskih razloga. Ona povezuje vremenitost i vječnost.

Zato svoju zemaljsku domovinu gledamo u svjetlu nebeske domovine. Zbog toga ne treba čuditi što kršćani očitavaju neobičnu skrb za prolazno, znajući da njezina vrijednost nije u prolaznome, nego u onome što otvara prisutnost vječnosti. Kada govorimo o budućnosti, kao kršćani govorimo i o vječnosti, zapravo sve promatramo u njezinu svjetlu. Dijete začeto i rođeno usmjereno je prema vječnosti – živjet će uvijek!
19.09.2021

Homilija kardinala Bozanića uz jutarnju molitvu (Laude) na 52. Međunarodnom euharistijskom kongresu

Draga braćo i sestre, često u Svetome pismu upravo slabi, maleni prepoznaju Boga i znaju ga slijediti. Puno puta su događaji, kako u Starome, tako i u Novome zavjetu, u kojima se kuša slabost i siromaštvo, postali prilikama u kojima se Bog objavljuje. Vidimo to, na primjer, kad se Ilija uputio u pustinju i sjeo iscrpljen, sa željom da umre (usp. 1 Kr 18, 4), ili u neizmjernome mnoštvu koje je danima slijedilo Isusa i bilo iscrpljeno. U tim je prilikama Gospodin za njih proviđa hranu, koja vraća snagu za hod.

Za Bibliju su upravo siromašni i maleni oni koji se u svakoj situaciji pouzdaju u Boga i nalaze utočište u Njegovoj snazi. Oni, poput Blažene Djevice Marije, najbolje mogu ponoviti riječi psalma: „Svi su moji izvori u tebi“ (Ps 87,7).
10.09.2021

Homilija kardinala Bozanića na proslavi svetkovine Uznesenja BDM

 Presvetoj Bogorodici Mariji na nebo uznesenoj Bog nam daje putokaz nade i utjehe na našem zemaljskom putovanju, kako to Crkva danas moli u Predslovlju svetkovine Velike Gospe. Tko to od nas, dragi vjernici, danas ne osjeća ljepotu i dražesnu privlačnost tog obećanja? Naime, »Krist uskrsnu od mrtvih, prvina usnulih!« (1 Kor 15,20). On sada, sa svojim tijelom rođenim od Blažene Djevice Marije, živi u otajstvu Presvetoga Trojstva. Naš Gospodin je svoju Majku učinio dionicom te punine života.

Današnja Svetkovina širi naš vidokrug. Trebamo uvijek gledati i težiti za onim što je u nebu, gdje Marija već dušom i tijelom boravi. Kao ljudima darovan nam je život i nikada nećemo prestati postojati. Naime, i smrt je samo put usmjeren prema nebu kojem predstoji uskrsnuće tijela. Sve je to pomalo zastrto otajstvom i ispunjeno strahom. Ali upravo zbog toga je Blažena Djevica Marija svakome od nas siguran znak nade, jer dok promatramo Mariju, pomalo shvaćamo što će biti s nama.
15.08.2021

Homilija kardinala Bozanića prilikom svećeničkog ređenja u Mariji Bistrici

"Sveti Josip je otac koji prihvaća i ljubi. U tom nam je smislu on učitelj duhovnoga života i pravoga razlučivanja. Stoga se trebamo njemu utjecati i njega zazivati da nas oslobodi od zamki pretjeranih briga u kojima se, iako često s dobrim namjerama, na kraju izgubimo.

Sve to može predstavljati i naše podsvjesno nastojanje da shvatimo i ponašamo se kao da posjedujemo osobe koje su nam povjerene, da ih navežemo na sebe, umjesto da to što se događa prije svega prihvatimo u svjetlu Božjega nauma, da  povjerene nam ljude usmjeravamo prema Bogu proročki tražeći Božju volju u onome što činimo."


05.06.2021