Riječ Svetog Oca

Bartimej – veliki učitelj molitve

Bartimejeva vjera izvire iz molitve, molitve koja nije suhoparna ili stidljiva. On prije svega Gospodina naziva „Sinom Davidovim“, to jest priznaje Mesiju, Kralja koji dolazi na svijet. Zatim ga s pouzdanjem zove po imenu: „Isuse“. Ne boji se Isusa, ne distancira se od njega. I tako, iz srca viče Bogu prijatelju svoje drame: „Smiluj mi se!“. Samo ta molitva: „Smiluj mi se!“. Ne traži od njega sitniš kao od drugih prolaznika. Ne. Od Onoga koji može sve, traži sve. Od ljudi traži sitniš, od Isusa koji je svemoćan, traži sve: „Smiluj se meni, smiluj sve svemu onom što jesam“. Ne traži neku milost, nego prikazuje samoga sebe: moli milosrđe za svoju osobu, za svoj život. Nije malo to što traži, ali je to prelijepa prošnja, jer zaziva milosrđe, to jest suosjećanje, Božje milosrđe, njegovu nježnost.
24.10.2021.

Poslanica Galaćanima – 12. Sloboda se ostvaruje u ljubavi

Kroz ove dane govorimo o slobodi vjere, slušajući Poslanicu Galaćanima. No, sjetio sam se onoga što je Isus rekao o spontanosti i slobodi djece kad je ovaj dječak tako slobodno prišao i ponašao se kao da je u vlastitoj kući… A Isus nam kaže: „I vi, ako ne budete kao djeca nećete ući u Kraljevstvo nebesko“. Hrabrost približiti se Gospodinu, biti otvoreni Gospodinu, ne bojati se Gospodina: zahvaljujem ovom dječaku na lekciji koju je dao svima nama. I neka mu Gospodin bude na pomoći u njegovoj ograničenosti, u njegovu rastu jer je dao to svjedočanstvo koje mu je dolazilo iz srca. Djeca nemaju automatskog prevoditelja sa srca na život: srce ide naprijed.

Svojom Poslanicom Galaćanima apostol Pavao nas malo-pomalo i polagano uvodi u veliku novost vjere. To je uistinu velika novost, jer ne obnavlja samo neki vid života, nego nas uvodi u onaj „novi život“ koji smo primili krštenjem. Tamo se izlio na nas najveći dar, taj da smo postali djeca Božja. Ponovno rođeni u Kristu prešli smo s religioznosti koju čine zapovijedi na živu vjeru, koja ima svoje središte u zajedništvu s Bogom i braćom, to jest u ljubavi. Prešli smo s ropstva straha i grijeha na slobodu djece Božje. Još jednom ta riječ sloboda.
20.10.2021.

Da bi se postalo velikim, mora se ići putom služenja

Gledamo Raspetoga Gospodina, uronjenog do kraja u našu ranjenu povijest, i otkrivamo Božji način djelovanja. Vidimo da On nije ostao gore na nebu, gledati nas s visine, već se spustio da nam opere noge. Bog je ljubav, a ljubav je ponizna, ne uzdiže se, već se spušta dolje, poput kiše koja pada na zemlju i donosi život. Ali kako ići u istom smjeru s Isusom, priječi sa izranjanja na uranjanje, s mentaliteta prestiža na mentalitet služenja, na kršćanski mentalitet? Potreban je trud , ali to nije dovoljno. Teško ćemo to uspjeti sami, da ne kažem nemoguće, ali u sebi imamo snagu koja nam pomaže. To je snaga krštenje, uranjanje u Isusa koje smo svi već primili po milosti i koje nas usmjerava, potiče nas da ga slijedimo, da ne tražimo svoj interes, već da služimo. To je milost, to je vatra koju je Duh zapalio u nama i koju treba održavati. Zamolimo danas Duha Svetoga da u nama obnovi milost krštenja, uronjenost u Isusa, po uzoru na njega, da više budemo služitelji, da budemo sluge kao što je On bio sluga s nama.
17.10.2021.

Poslanica Galaćanima - 11. Kršćanska sloboda, univerzalni fenomen oslobođenja

U pozivu na slobodu otkrivamo pravi smisao inkulturacije evanđelja. A koji je to pravi smisao? Odgovor glasi: biti sposobni naviještati Radosnu vijest Krista Spasitelja poštujući ono što je dobro i istinito u kulturama. To nije nimalo lako! Vrebaju mnoge napasti gdje se želi nametati vlastiti model života kao da bi on bio najrazvijeniji i najpoželjniji. Kolike su samo pogreške učinjene u povijesti evangelizacije kad se htjelo nametati samo jedan kulturni model! Jednolikost kao pravilo života nije kršćanska! Jedinstvo da, ali jednolikost ne! Kadikad se nije prezalo ni od pribjegavanja nasilju u nastojanju da se nametne vlastito gledište. Sjetimo se ratova. Na taj se način Crkvu lišavalo bogatstva mnogih lokalnih izraza koji nose sa sobom kulturnu tradiciju cijelih naroda. Ali to je sušta suprotnost kršćanskoj slobodi! Pada mi na pamet, primjerice, kad se afirmiralo način vršenja apostolata u Kini s ocem Riccijem ili u Indiji s ocem De Nobilijem. … [Bilo je onih koji su govorili]: „Ne, to nije kršćanski!“ Dà, to je kršćanski, to je u kulturi naroda.
13.10.2021.

Vjera nije trgovina, nego sebedarje u slobodi i ljubavi

Taj „netko“ zapodijeva razgovor pitanjem: „Što mi je činiti da baštinim život vječni?“ (r. 17). Zamijetimo glagole koje upotrebljava: morati činiti – da bih imao. To je njegova religioznost: neko „morati“, neko činiti da bih imao; „činim nešto da dobijem ono što mi treba“. Ali to je trgovački odnos s Bogom, neko do ut des. Vjera, međutim, nije hladan i mehanički obred, „moram-činim-dobivam“. To je pitanje slobode i ljubavi. Vjera je pitanje slobode, to je pitanje ljubavi. Evo prvog ispita: što je za mene vjera? Ako je to prvenstveno neko moranje i valuta razmjene, na krivom smo putu, zato što je spasenje dar, a ne dužnost, besplatno je i ne može se kupiti. Prvo što trebamo učiniti jest osloboditi se trgovačke i mehaničke vjere koja insinuira lažnu sliku Boga računovođe, Boga kontrolora, a ne oca. A mnogo puta u životu možemo imati taj „trgovački“ odnos vjere: ja činim ovo da mi Bog da ono.
10.10.2021.

Poslanica Galaćanima – 10. Krist nas je oslobodio

Sloboda je blago koje se zbiljski cijeni tek kad ga se izgubi. Mnogi od nas, koji smo naučili živjeti u slobodi, često je doživljavamo više kao stečeno pravo nego kao dar i baštinu koju treba čuvati. Koliko je samo pogrešnih shvaćanja vezano uz temu slobode i koliko je različitih njezinih shvaćanja bilo tijekom stoljeća.

U slučaju Galaćana, Apostol nije mogao podnijeti da su se ti kršćani, nakon što su upoznali i prihvatili Kristovu istinu, dali privući varavim prijedlozima, prelazeći sa slobode u ropstvo: s oslobađajuće Isusove prisutnosti na ropstvo grijeha, legalizma i tako dalje. I danas je legalizam naš problem, problem mnogih kršćana koje se skrivaju u legalizam, u kazuistiku. Zato Pavao poziva kršćane da ostanu postojani u slobodi koju su primili krštenjem i ne dopuste da ih se ponovno upregne u „jaram ropstva“ (Gal 5, 1). On se s pravom diči slobodom. Svjestan je da su se neka „lažna braća“ – tako ih zove – uvukla u zajednicu da „vrebaju – tako piše – slobodu koju imamo u Kristu Isusu, ne bi li nas učinili robovima“ (Gal 2, 4), vratiti se natrag, a za Pavla je to neprihvatljivo. Propovijedanje koje bi isključilo slobodu u Kristu nikada ne bi bilo evanđeosko: bilo bi možda pelagijansko ili jansenističko ili nešto slično ali nikako evanđeosko. Ne može se nikada vršiti prisilu u ime Isusovo, ne može se nikoga porobljivati u ime Isusa koji nas čini slobodnima. Sloboda je dar koji nam je darovan na krštenju.
6.10.2021.

Malenost je odlika Isusova učenika

Prepoznati se u životu malenim polazište je da postanemo velikima. Ako dobro razmislimo, ne rastemo toliko na temelju uspjehâ i stvarî koje imamo, već prije svega u trenucima borbe i krhkosti. Tamo, u potrebi, sazrijevamo; tamo otvaramo svoja srca Bogu, drugima, smislu života. Otvaramo oči za druge. Kad smo maleni otvaramo oči pravom smislu života. Kad se osjećamo malenima pred problemom, križem, bolešću, kad proživljavamo kušnju i samoću, nemojmo se obeshrabriti. Maska površnosti pada i ponovno se javlja naša radikalna krhkost: to je naš zajednički temelj, naše blago, jer kod Boga slabosti nisu prepreke, već mogućnosti. Evo lijepe molitve u tome smislu: „Gospodine, pogledaj moje slabosti…“ i nabrojati ih pred njim. To je dobar stav pred Bogom.
3.10.2021.

"Ustani! Postavljam te za svjedoka onoga što si vidio" (usp. Dj 26, 16)

Kad mladi čovjek padne, u stanovitom smislu padne čovječanstvo. Ali također je istina da kad mlada osoba ponovno ustane, kao da cijeli svijet ponovno ustane. Dragi mladi, koliko veliki potencijal leži u vašim rukama! Kakvu samo snagu nosite u svojim srcima!

Zato Bog danas, ponovno, govori svakome od vas: “Ustani!”. Od sveg se srca nadam da će nam ova poruka pomoći da se pripremimo za nova vremena, za novu stranicu u povijesti čovječanstva. Ali bez vas, dragi mladi, nije moguće početi iznova. Da bi ponovno ustao, svijet treba vašu snagu, vaše oduševljenje, vašu strast. U vezi s tim želio bih s vama razmišljati o odlomku iz Djela apostolskih u kojem Isus kaže Pavlu: “Ustani. Postavljam te za svjedoka onoga što si vidio” (usp. Dj 26, 16).
1.10.2021.

Poslanica Galaćanima – 9. Život u vjeri

Na našem putu na kojem se trudimo bolje razumjeti učenje svetoga Pavla susrećemo se danas s teškom, ali važnom temom, a to je tema opravdanja. Što je opravdanje? Mi, kao grešnici, postali smo pravedni. Tko nas je opravdao? Taj proces promjene je opravdanje. Mi smo pred Bogom opravdani. Imamo, istina, naših osobnih grijeha, ali u osnovi smo opravdani. To je opravdanje. O toj se temi mnogo raspravljalo kako bi se pronašlo najdosljednije tumačenje Apostolove misli i, kako to često biva, bilo je čak i oprečnih stavova i mišljenja.

U Poslanici Galaćanima, kao i u Poslanici Rimljanima, Pavao insistira na tome da opravdanje dolazi od vjere u Krista. “Ali ja sam pravedan zato što vršim sve zapovijedi!” Dà, ali ne dolazi ti otud opravdanje, ono tome prethodi: netko te opravdao, netko te učinio pravednim pred Bogom. “Dà, ali ja sam grešnik!” Dà opravdan si, ali si grešnik, u bȋti si opravdan. Tko te učinio pravednim? Isus Krist. To je opravdanje.
29.9.2021.

Kršćanske zajednice moraju biti mjesta zajedništva, a ne podjele

Isusove riječi, ukratko razotkrivaju napast i daju jednu opomenu. Ta napast je zatvorenost. Učenici bi htjeli spriječiti dobro djelo samo zato što oni koji su to učinili nisu bili dio njihove skupine. Oni misle da imaju „isključiva prava na Isusa“ i da su samo oni ovlašteni raditi za Kraljevstvo Božje. No tako se osjećaju odabranima i smatraju druge strancima, do te mjere da postaju neprijateljski raspoloženi prema njima. Braćo i sestre, svako zatvaranje drži na distanci one koji ne razmišljaju kao mi. To je – znamo – korijen mnogih velikih zala u povijesti: apsolutizma od kojeg su često potekle diktature i mnogih nasilja nad onim tko je drukčiji.
26.9.2021.

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr