Samostan sv. Klare u Zagrebu započinje obnovu nakon potresa

10.6.2022.

Samostan sv. Klare u Zagrebu, naselje Mikulići, započinje obnovu nakon stradanja u potresima 2020. godine. Projekt obnove predstavljen je novinarima u četvrtak, 9. lipnja 2022. u samostanskom kompleksu.

     Foto: Tanja Maleš/IKA
 
        
Bilo je to prvi put da su klarise, redovnice koje inače žive u klauzuri, javno iznijele svoje potrebe moleći za pomoć. Također, za potrebe obnove kreirale su i internetsku stranicu www.zajednozaklarise.com na kojoj su dostupni podaci za donacije, fotografije stradalog samostana, kratka povijest ove redovničke zajednice i informacije o prikupljenim novčanim sredstvima za obnovu.

Samostan sv. Klare u zagrebačkom naselju Mikulići stradao je u potresima u ožujku i prosincu 2020. godine. Ozbiljna oštećenja nastala su na starijem dijelu samostana, te je dom za zajednicu koja ima 18 sestara postao nesiguran. „Ovo je prvi put da se mora rušiti dio samostana otkako su se klarise, na poticaj bl. Alojzija Stepinca, doselile u ovaj dio grada“, istaknula je s. Marija Ivana Dolinar, opatica samostana sv. Klare. „Kad pristupamo nekom manjem pothvatu mislimo da to možemo učiniti svojim snagama, ali sada u ovoj obnovi to ne možemo. Zato se uzdajemo u Božju providnost i pomoć dobrih ljudi“.

Obnova njihovog samostanskog kompleksa ne pripada niti jednoj kategoriji prioriteta: „Mi kao redovnička zajednica smo ustanova, nismo obiteljska kuća, ne pripadamo u gradsku jezgru, nismo kulturno dobro i ne možemo se uključiti u fondove za obnovu stradalih u potresu. Zato smo prepuštene same sebi, odnosno Providnosti i dobrim ljudima“. Zbog stradanja samostana klarise u Mikulićima trenutno su u ograničenom prostoru, objasnila je opatica s. Ivana. „Nemamo prostor za komunikaciju sa svijetom, niti prostor za novicijat, za radionice i zajedničke aktivnosti, ali smo se uspjele organizirati i u ovim uvjetima. No, dugoročno to nije rješenje“, istaknula je.
 

Foto: Tanja Maleš/IKA

Klarise u Mikulićima molitvena su potpora gradu, domovini, Crkvi, pojedincima, obiteljima, svećenicima. „Mi smo kontemplativno-klauzurna zajednica, primarno molitvena. Posvećujemo se životu s Bogom, a dnevni red je prožet dnevnim radom kojim se djelomično i uzdržavamo. Odvojili smo se od svijeta, ali živimo za svijet. Na raspolaganju smo svim potrebama našeg kvarta, zagrebačke Crkve, našeg naroda, a i šire. Imamo veliki vrt, uzgajamo voće i povrće, ali u današnje vrijeme to nije dovoljno“, kaže s. Ivana i zahvaljuje braći konventualcima na području čije župe djeluju, kao i Nadbiskupiji i svim dobrim ljudima na pomoći.

„Za cjelovitu obnovu, prema procjeni od prije godinu dana potrebno je oko 20 milijuna kuna, a zbog inflacije moguće i više, 24 ili 25 milijuna kuna“, rekao je glavni projektant i arhitekt Višeslav Franić, dipl. ing. te pojasnio da su potresi razotkrili i druge građevinske poteškoće nastale uslijed smještaja samostana na klizištu, zatim djelovanjem podzemnih voda, građevinsku i dotrajalost u instalacijama. „Nakon detaljne analize ustanovilo se da nije isplativo ulagati u obnovu, suteren zgrade neupotrebljiv je već godinama, a i ostali dijelovi zgrade također nisu stabilni. Ostatak zgrade koji je dograđen prije pedeset godina također je i u energetskom smislu, i u instalacijama, te protupotresnim mjerama nedovršen. Zato se odlučilo učiniti sveobuhvatnu obnovu“, rekao je.

Foto: Tanja Maleš/IKA

Prostor koji se ruši obuhvaća oko 900m2, a sveukupno samostanski kompleks zajedno sa crkvom obuhvaća oko 2200m2 bruto, odnosno 1600m2 korisnog prostora. Franić je dodao da je i crkva doživjela stradanje u potresu te i njoj trebaju manji konstruktivni popravci. Krešo Pavković, dipl. ing., ujedno je i župljanin u Mikulićima i prijatelj klarisa te se kao stručnjak uključio u strojarski projekt obnove koji uključuje i mogućnost ugradnje najmodernijeg sustava grijanja i hlađenja za ovaj samostan: „Radi se o održivom, obnovljivom izvoru energije, tako da bi uključili solarne kolektore, fotonaponske ćelije. Projekt je zahtjevan, pokušat ćemo postići najbolji učinak uz najmanji utrošak električne energije“, istaknuo je.

Potporu ovom projektu dao je i general Reda manje braće fra Massimo Fusarelli, jer klarise po svojoj karizmi pripadaju franjevačkoj obitelji. U poruci navodi: „Posjetio sam oštećeni dio samostana koji se mora srušiti i ponovno izgraditi. Iako imaju mogućnost smjestiti se negdje drugdje, one žele ostati u Zagrebu. S gradom i Nadbiskupijom u koju ih je uveo blaženi nadbiskup Stepinac osjećaju snažnu povezanost. Mislim da je i za grad Zagreb važno imati takvu oazu molitve. Ja ću napraviti sve što mogu kako bih pomogao u obnovi, a nadam se da će mjesna Crkva i zajednica nastaviti to također činiti“.

Spomenimo da su klarise u Zagreb došle iz Splita ratne 1944. godine, te ih je kao tadašnji nadbiskup primio kardinal Alojzije Stepinac. Kako piše na stranici zajednozaklarise.comtijekom cijeloga ovog vremena njihov samostan, koji su podigle uz velike žrtve, bio je i ostao mjesto molitve za sve potrebite kojim im se preporučuju, za Crkvu i za Domovinu“.

Podaci za plaćanje:
Samostan svete Klare, Kvaternikova 167, 10000 Zagreb
Privredna banka Zagreb d.d., Radnička cesta 50, 10000 Zagreb
IBAN: HR9223400091511081839
SWIFT/BIC: PBZGHR2X


Foto: zajednozaklarise.com
 
Foto: zajednozaklarise.com

Foto: zajednozaklarise.com

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr