HR
Trojica redovnika Hrvatske provincije svetoga Jeronima franjevaca konventualaca, fra Bernardin Filinić, fra Damjan Glavaš i fra Ljudevit Maračić proslavili su u subotu i nedjelju, 1., odnosno 2. prosinca 2012. godine, svoj zlatni svećenički jubilej – 50 obljetnicu svećeničkog ređenja.
Proslava je započela u subotu 1. prosinca 2012. godine, u Dvorani svetoga Franje na zagrebačkom Svetom Duhu, svečanom akademijom u čast trojice zlatnih jubilaraca.
Svečanom akademijom braća Provincije željela su izraziti svoju osobitu zahvalnost ponajprije dragome Bogu na daru braće koja su predano i strpljivo služila i još uvijek služe svome provincijskom bratstvu. Riječju i slikom oživio se spomen na događaj koji se zbio 2. prosinca 1962. godine kada su trojica naše redovničke braće postali svećenici po rukama tadašnjeg pomoćnog zagrebačkog biskupa mons. Franje Salis Seewisa upravo u crkvi svetoga Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu. Bogoslovi i trojica ministranata na duhovit i zanimljiv način upriličili su kratki scenski prikaz dolaska trojice malenih dječaka (danas zlatomisnika) u zagrebački samostan franjevaca konventualaca s jasnom željom za postati svećenikom. Za glazbeni ugođaj pobrinuo se gudački kvartet u sastavu Vlatka Peljhan i Viktorija Gubo za violinama, Natalija Anikeeva, viola i Lidija Suchanek violončelo, potom dvije sopranistice Vedrana Šimić i Adela Golac Rilović te Simon Dešpalj za klavirom koji su izvodili birana glazbena djela koja su upotpunila i dodatno oplemenila samu proslavu. Voditeljica svečane akademija bila je Tanja Popec, a tekstove je dramski interpretirao hrvatski kazališni i filmski glumac Luka Dragić.
Nakon svečane akademije, u kapelici svetoga Duha održana je pjevana I. Večernja I. nedjelje došašća, svečano liturgijsko slavlje predvodio je fra Damjan Glavaš, jedan od trojice zlatomisnika, a glazbeno i liturgijski animirali su bogoslovi franjevaca konventualca.
U nedjelju, 2. prosinca 2012. godine u crkvi svetoga Antuna Padovanskoga trojica zlatomisnika u koncelebraciji s brojnom braćom svećenicima kako iz Provincije tako i školskih kolega slavila su svetu misu u zahvalu Bogu za služenje kroz 50 godina predanog svećeničkog rada. Svetu misu predslavio je fra Ljudevit Maračić, provincijalni ministar i jedan od jubilaraca. Propovjednik na zlatnom svećeničkom jubileju bio je fra Nikola Mate Roščić koji je u vrlo nadahnutoj propovijedi najprije u kratkim crtama iznio životopise sve trojice slavljenika da bi u drugom dijelu progovorio o vrijednosti, važnosti, uzvišenosti ali i nužnosti svećeničkog zvanja.
Na kraju svete mise, u ime sve trojice slavljenika, biranim riječima obratio se fra Ljudevit Maračić koji je u prigodnom zahvalnom govoru izrazio svoju veliku radost i zahvalnost što može slaviti svoj zlatni svećenički jubilej upravo na istom mjestu na kojem je prije pedeset godina postao svećenik.
Svečanom euharistijskom slavlju svojim pjevanjem pridonio je i župni zbor Tomislav Talan kao i liturgijska asistencija bogoslova franjevaca konventualca.
Slavlje zlatnoga jubileja uz rodbinu, školske kolege, redovničku braću iz cijele Provincije, kao i brojne prijatelje nastavilo se za bratskim stolom u samostanu na zagrebačkom Svetom Duhu.
Fra Bernardin Filinić rođen je u Cresu 15. svibnja 1937. od roditelja Kuzme i Zorice r. Perivančić. Na krštenju 30. svibnja 1937. dobio ime Juraj. Nakon osnovnog školovanja u Cresu, ulazi u Malo sjemenište u Zagrebu na Svetom Duhu 1949. godine. 2. kolovoza 1955. polaže prve zavjete u Cresu. Svečane zavjete polaže u Zagrebu 4. listopada 1960. godine. Svećeničko ređenje primio 2. prosinca 1962. u crkvi sv. Antuna u Zagrebu. Završio je studij povijesti i latinskog jezika na Filozofskom fakultetu. Predavao je u Srednjoj školi franjevaca konventualaca, čiji je bio tajnik i ravnatelj. Samostani službovanja: Sveti Frane i Sveti Ivan u Puli, Bezgrešno Srce Marijno u Vinkovcima i Sveti Frane u Šibeniku. Definitor Provincije: 1992. – 1995. – 1998. Aktivan u neokatekumenskom putu: duhovnik sjemeništa, v. d. dekana i predavač crkvene povijesti u školi Redemptoris Mater u Puli. Poznati voditelj duhovnih vježbi. Pisac više znanstvenih radova i knjiga: Idi za mnom, Ti si Petar… Sažetak povijesti Crkve, Ovo je moje tijelo.
Fra Damjan Glavaš rođen je 18. listopada 1937. od oca Petra i majke Matije r. Majić. u Drinovcima, BiH. Na krštenju je dobio ime Zdravko. Osnovnu školu završava u Drinovcima, Ljubuškom i Donjim Sovićima. Nakon toga, ulazi u sjemenište franjevaca konventualaca. Prve zavjete položio je 2. kolovoza 1955. godine. Ispit zrelosti položio 1960. na Kaptolu. Svečane zavjete položio je 4. listopada 1960. u crkvi svetoga Antuna u Zagrebu. Za svećenika je zaređen 2. prosinca 1962. na Svetom Duhu, a mladu misu slavio je u rodnim Drinovcima. Službovanja: 1963. - 1965. Split, Sveti Frane 1965. – 1971. Šibenik, Sveti Frane 1971. – 1977. Zagreb, Sveti Duh 1977. – 1992. Split Od 2006. gvardijan u viškom samostanu. Dugogodišnji duhovni asistent Franjevačkog svjetovnog reda u Splitu. Fra Damjan se ističe iznimnim darom propovijedanja. Poznati obnovitelj naših samostana u Zagrebu, Splitu i trenutno u Visu.
Fra Ljudevit Maračić rođen je 1. kolovoza 1938. u Premanturi kod Pule od oca Ivana i majke Tereze r. Mihovilović. Po krštenju dobio ime Anton. Po završetku osnovne škole ulazi u sjemenište na Svetom Duhu 1948. 2. kolovoza 1955. polaže prve redovničke zavjete u Cresu. Svečane zavjete položio je 4. listopada 1960. u Zagrebu. Ređen je za svećenika zajedno sa fra Damjanom i fra Bernardinom 1962. u Zagrebu. Nakon studija Jugoslavenskih jezika i književnosti, te talijanskoga jezika postaje profesorom u Srednjoj školi franjevaca konventualaca. 1972. - 1998. glavni urednik Veritasa. 1972. – 1978. tajnik Vijeća viših redovničkih poglavara. Službu provincijalnog ministra obnaša treći put, prvi put bio je izabran 1992. godine, drugi put 1995. godine, a treći put 2010. godine. Od 1998. do 2002. godine vršio je službu vatikanskog ispovjednika. 2007. dobio je nagradu za životno djelo od Hrvatskog društva katoličkih novinara. Široj javnosti poznat kao vrlo plodan pisac. Napisao 15 knjiga različitog sadržaja, 50 stručnih članaka i uredio 13 zbornika radova.
fra Vladimir Vidović
