Aktualnosti

 

Kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački održao je, s pomoćnim biskupima mons. Ivanom Šaškom i mons. Mijom Gorskim, redoviti susret s arhiđakonima i dekanima Zagrebačke nadbiskupije, u ponedjeljak 1. ožujka 2021. godine, u prostorijama Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta. Susret je započeo molitvom srednjeg časa. Uz osvrt na proteklo razdoblje života Crkve, blagoslov domova i obitelji, tema susreta bili su pastoralni izazovi i djelovanje u trenutnim epidemiološkim okolnostima s naglaskom na razdoblje korizme odnosno vazmeno vrijeme.
 
Pozdravljajući okupljene, Kardinal je istaknuo da aktualna situacija obilježena pandemijom i posljedicama potresa utječe na sve i nema zaštićenog prostora. No, iako su izazovi teški, ova situacija u kojoj živimo na poseban nas način pozivlje da pokušamo u svojoj nutrini susresti Gospodina koji uvijek dolazi i koji se uvijek otkriva na nove načine. To čini i u ovim situacijama koje nam otkrivaju posve nove mogućnosti služenja Bogu i bližnjima.
 
„'Euharistijski post', odnosno, nemogućnost organizacije slavlja Euharistije s narodom zbog ugroze pandemije, nanovo nam je osvijestio istinu Euharistije kao temeljne potrebe bez koje ne možemo živjeti. Obitelj kao 'mala Crkva', u ovim nam se izazovnim vremenima na poseban način otkrila kao posebna vrijednost koja je uistinu temeljna stanica ne samo društva, nego i Crkve i koja nam pruža iznimne mogućnosti pastoralnog rada kojih do sada i nismo bili toliko svjesni. To i mnoge druge stvarnosti iznikle su kao iznimna prilika za novi život Crkve, kao nove klice nade koje nas hrabre i potiču da ne živimo u tuzi za prošlošću ili u strahu pred neizvjesnošću, nego u radosnom hodu u novosti života“, istaknuo je Kardinal navodeći kao poseban izazov pitanje migracija i migranata koji se nalaze na granici Hrvatske i kojega ne možemo nijekati.


 
Osvrćući se na blagoslov domova i obitelji u okolnostima ugroze od koronavirusa i iskustva potresa, Kardinal je istaknuo kako su se i na tom polju našega pastorala otkrile nove mogućnosti pastoralnog djelovanja. O tim novim iskustvima i mogućnostima u nastavku susreta dekani su iznijeli iskustva svećenika u svojim dekanatima.
 
Svi su istaknuli kako je ovaj  božićni blagoslov domova i obitelji bio na poseban način obilježen radošću i srdačnošću zbog susreta i zajedničke molitve. Istaknuli su zajedništvo koje se ponovno otkriva u obiteljskim zajednicama te svijest pripadnosti Crkvi i crkvenoj zajednici. Potvrđuju to i brojke onih koji su se u župama javili za blagoslov domova i obitelji a koji je viši od devedeset posto ukupnog broja obitelji. Zaključujući iznošenje iskustava i raspravu, Kardinal je istaknuo kako nam ta iskustva govore o potrebi da se ojača evangelizacija, posebno u gradskim sredinama kako bi razumijevanje navještenog bilo kvalitetnije i kako bi to iskustvo važnosti blagoslova potaknutog posebnim životnim okolnostima raslo i nadalje.
 
S obzirom da se nalazimo u korizmenom vremenu u kojem se vjernici na poseban način trude zaći u vlastitu nutrinu i suočiti se sa svime onime što nas prijeći u rastu vjere, nade i ljubavi, u nastavku susreta pomoćni biskup zagrebački mons. Mijo Gorski progovorio je o važnosti sakramenta ispovijedi u životu vjernika i pastoralnom radu ističući kako je ovo vrijeme obilježeno strahom od zaraze koronavirusom i s obzirom na uvedene mjere suzbijanja pandemije ostavilo velik trag upravo na području slavlja sakramenta ispovijedi. „Nemogućnost fizičkog dolaska u crkvu, strah od susreta i blizine drugoga, neinformiranost i vjersko neznanje, praćenje Mise putem medija doprinijeli su stanovitom gubitku 'osjećaja za grijeh'. To je poseban izazov koji stoji pred Crkvom, jer zanemarivanje ispovijedi vodi u ravnodušnost i na kraju u ateizam“, upozorio je biskup Gorski ističući hitnost osvješćivanja važnosti sakramenta ispovijedi i organizaciju kako bi svaki vjernik koji želi mogao primiti taj spasonosni sakrament.


 
Nadovezujući se na poticaje biskupa Gorskog, Kardinal je okupljenim dekanima rekao da je važno vjernike informirati da pokornička bogoslužja i slavlje sakramenta ispovijedi nisu zabranjeni epidemiološkim mjerama te ih organizirati u što većem broju poštujući pritom preporuke epidemiologa kako se ne bi ugrozilo zdravlje.
 
O mogućnostima liturgijskih i drugih molitvenih slavlja u korizmenom, odnosno u vazmenom vremenu osvrt je iznio pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško. On je istaknuo kako su pandemija i potresi na poseban način uzdrmali „sigurnosti“ života suvremenog čovjeka što mu ga nudi „potrošačka religija“. Pandemija je suvremenom čovjeku pokazala njegovu krhkost, poljuljala kult tijela i zdravlja i sigurnost koju čovjek temelji na svojoj tjelesnosti. S druge strane, potresi su pak razotkrili iluzornost, laž materijalne sigurnosti. Upravo se te dvije lažne sigurnosti ne samo nude, nego i nameću suvremenom čovjeku kao jedine prave i vrijedne sigurnosti. Istina je i dalje jedna i nepromjenjiva – samo Bog može dati pravu sigurnost i samo život koji se temelji na sigurnosti u Božju ljubav i vjernost ima smisao. U suprotnom, čovjek nije kadar ni u najmanjem križu prepoznati nadu uskrsnuća i vječnosti i preostaje mu samo strah i besmisao. U tom smislu, biskup Šaško je istaknuo važnost liturgijskih slavlja, pobožnosti, susreta. Vjernički angažman koji je pojačan upravo u korizmi, ne smije stati s Uskrsom, nego treba živjeti i u vazmenom vremenu. Na poseban način u jednom Duhovskom raspoloženju, otkrivanju snage Duha koji daje život. „Vazmeno vrijeme obiluje 'Duhovskim sadržajima' – to su zahvalnost, solidarnost, bogatstvo Božje riječi, zajedništvo, kreativnost i mnogi drugi koji nas pozivaju da ih otkrijemo na nov način i oživotvorimo u vlastitom i životu cijele crkvene zajednice“, rekao je biskup Šaško.


 
Nakon biskupa Šaška, prisutne je sa stanjem obnove zagrebačke katedrale upoznao mons. Zlatko Koren, potpredsjednik Odbora Zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale naglasivši da će obnova biti dugotrajna i zahtjevna i svaki čovjek može se svojim darom ugraditi u nju.
 
Obračajući se na kraju susreta okupljenima, Kardinal im je zahvalio na svemu što čine za dobro bližnjih. „Mislim da nas je ovo vrijeme obilježeno pandemijom i potresima učinilo zrelijima. Otkrilo nam je koliko smo kao bića krhki i da je Bog jedina sigurnost. Mnogi žive u strahu. Potresi i pandemija ostavljaju i ostavit će posljedice na svakome, od starijih do mlađih i djece. U takvim okolnostima, blizina svećenika s vjernicima i narodom je od iznimne važnosti. Budimo blizu jedni drugima i njegujmo zajedništvo kako međusobno, tako i u župnim zajednicama. Iako teška i izazovna, ovo su milosna vremena koja nam otkrivaju iznimne prilike i mogućnost za susret Boga s čovjekom i čovjeka s Bogom“, zaključio je Kardinal. Susret je završio zajedničkom molitvom.