Riznica katedrale - mjesto nastanka društvenih, prosvjetnih i kulturnih ustanova Zagreba i Hrvatske

29.7.2022.



Riznica zagrebačke katedrale kao Specijalni crkveni muzej osnovana je osnivanjem Zagrebačke nad/biskupije 1092.-1094. godine. Od početka Riznica je bila smještena u Katedralnoj sakristiji sve do 1870. godine jer su njezine dragocjenosti sastavni dijelovi liturgijskih obreda. Štoviše, ona je jezgra i temelj današnjeg Zagreba i važna ustanova iz koje su se razvile i u njoj započele svojim radom sve današnje društvene, prosvjetne i kulturne ustanove.

Osim što je Sakristija-Riznica bila sakralni prostor, oslikana najstarijim freskama u Sjevernoj Hrvatskoj, iz 13. stoljeća, u njoj je započela radom Katedralna škola prema crkvenim propisima osnivanja biskupija i osiguravanja svećeničkog kadra i crkvenih nasljednika. Zahtjevne crkvene propise zagrebački kanonici vjerno su primjenjivali i proširivali ne samo za vlastiti svećenički kadar već i za šire građanstvo sve do njihova uključivanja u III. Lateranski koncil, 1179. godine, te se njihovo ostvarivanje ugrađivalo u odredbe teološko-filozofskih visokoškolskih i svih prosvjetnih ustanova.

Sakristija-Riznica bila je Biblioteka sa skriptorijem u kojoj su se osim liturgijskih i biblijskih knjiga nalazile i povijesne, pravne, medicinske, znanstvene, glazbene te su iz nje nastale Metropolitanska i Sveučilišna knjižnica, a zagrebački biskup M. Vrhovac (1787.- 1827.) je sa svojim koralistima-pjevačima osnovao Hrvatski glazbeni zavod. 

Sakristija-Riznica bila je Vijećnica s blagajničkom i diplomatskom službom sve dok nije oko 1600. godine sagrađena zgrada Vijećnice ispred Zagrebačke katedrale koja je postojala do 1876. godine. Osim što se vijećalo i raspravljalo o teološkim, pastoralnim i katehetskim pitanjima, odmah su se rješavali socijalni i zdravstveni problemi te se organizirala i stalna obrana Domovine. Od brojnih diplomatskih službi spomenimo samo zagrebačkog kanonika kantora Pavla koji je zastupao kralja Ludovika pri potpisivanju Zadarskog mira, 28. veljače 1358. godine, također u Sakristiji Franjevačkog samostana u Zadru.
 
FOTO: Plašt sv. Ladislava kralja
 
Sakristija-Riznica bila je ugledna i važna ustanova, Locus Credibilis - Vjerodostojno mjesto, gdje su kanonici obavljali pravne poslove, te su pred papinskim i kraljevskim ovlaštenicima sklapali ugovore, prepisivali i potvrđivali dokumente, izvršavali oporuke, uvodili u posjed nove vlasnike poslije svih proceduralnih mjerenja i knjiženja te je tu početak Hrvatskog državnog arhiva s jedinom Gruntovnicom. Preseljenjem Zakmardijeve škrinje, službeno nazvane: CISTE PRIVILEGORUM REGNI, pune povlastica i važnih dokumenata, 1763. godine iz Katedralne sakristije u tadašnju Zemaljsku kuću, Domus Regnicolaris, Hrvatski Državni arhiv uzima godinom svog osnivanja. Godine 1809. Škrinja povlastica bila je ponovno preseljena u Banske dvore i to do izgradnje današnje zgrade Hrvatskog državnog arhiva, 1912.-1913. godine.

Sve arhivalije iz Sakristije-Riznice preseljene su sredinom 19. stoljeća. Dvadesetak godina kasnije preseljen je iz Katedralne sakristije i Crkveni arhiv i to Nadbiskupijski i Kaptolski te je dotadašnji arhivski prostor na katu sakristije dao urediti, poput mini-muzeja, kardinal Juraj Haulik s tadašnjim kustosom Jurjem Križanićem i umjetnikom Josipom Peruzzijem kao i sestrama Milosrdnicama za današnji prostor Riznice u koji je smještena 1870. godine.

 

Cijeli tekst pročitajte na internetskim stranicama zagrebačke katedrale katedrala.hr

 
 
 
 
 
 
 
 
 
 
 

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr