Aktualnosti

Članovi podružnice Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva Zabok okupili su se u petak 13. prosinca u prostorijama Opće bolnice Zabok na svoj prvi susret i adventsku duhovnu obnovu, koju je predvodio mons. Nedjeljko Pintarić, moderator Nadbiskupskog duhovnog stola u Zagrebu.

Najmlađa podružnica Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva osnovana je 18. rujna ove godine kao 24. po redu podružnica HKLD te joj ovaj prvi susret, kako ističe predsjednica dr. Blanka Kralj, spec. fizikalne medicine i rehabilitacije iz Opće bolnice Zabok, veliko ohrabrenje za članove koji žele u svoje svakodnevno liječničko djelovanje ugrađivati svoja vjernička uvjerenja i promicati katoličke moralno–etičke stavove u medicinskoj znanosti i praksi.

Mons. Pintarić započeo je susret misnim slavljem u bolničkoj kapeli Sv. Ivana Krstitelja, pozvavši nazočne da u svoju molitve uključe sve liječnike i zdravstveno osoblje, kako u zabočkoj bolnici tako i svim drugim bolnicama, u kojima se upravo po skrbi i brizi za bližnjega u bolesti vidi razina humaniziranosti jednoga društva i zajednice te zauzetost za očuvanje ljudskoga života i očuvanje ljudskoga dostojanstva, nasuprot tehnološkog imperativa tržišno orijentiranoga menadžmenta koji često pokušava nametnuti svoje utilitarističke ciljeve.

Nakon misnoga slavlja, mons. Pintarić je nazočnim članovima HDKL-a održao prigodno predavanje u „Sivoj dvorani“ Opće bolnice Zabok, tijekom kojega se, tumačeći glavnu usmjerenost bioetičke discipline na očuvanje života od prirodnog začeća do naravne smrti, osvrnuo i na doprinos trojice papa razvoju bioetičke misli: Ivana Pavla II, Benedikta XVI. i Franje.

Kada je Ivan Pavao II. izabran za papu 1978. godine, bioetika je kao znanost postojala osam godina. Međutim, etička refleksija o ponašanju liječnika već je bila stara 2500 godina, a Katolička Crkva je unosila svoj moralni nauk u život društva i svakog pojedinog vjernika gotovo 2000 godina, rekao je mons. Pintarić, podsjetivši da je Ivan Pavao II. njegovu prvu encikliku „Redemptor hominis“ posvetio Kristu kao otkupitelju čovjeka, snažno ističući da je „čovjek prvi i temeljni put Crkve“, a to isto vrijedi i za bioetiku.

Osvrćući se i na druge dokumente i nastupe Ivana Pavla II, tijekom njegova dugogodišnjeg pontifikata, mons. Pintarić je istaknuo da je enciklika „Evanđelje života“ posvećena promicanju kulture života nasuprot napredovanja kulture smrti, te će i budućih godina biti miljokaz za katoličku bioetiku kao i snažno ohrabrenje svima koji žele shvatiti, ljubiti i braniti ljudski život, bez ikakve diskriminacije.

Njegov nasljednik, Benedikt XVI., nastavio je na tragu svoga prethodnika i vjekovnoj tradiciji Crkve, nudeći razmišljanja i dijalog cijelom ljudskom rodu teme o ljudskom razumu, istini, ljubavi, slobodi, savjesti i drugom područjima na kojima bi svi branitelji života trebali imati konsenzus, unatoč napredujućoj „diktaturi relativizma“, spomenuo je mons. Pintarić, navodeći nadalje čvrste stavove pape Benedikta XVI. s kojima je čvrsto posvjedočio katoličke principe o životu „s kojima se ne može trgovati“, jer „sve što ne znanstveno moguće nije ujedno i etički dopušteno“.

Premda je papa Franjo kratko vrijeme na čelu Katoličke Crkve i nije još objavio ni jedan sustavni dokument koji bi se bavio s bioetikom, u medijima se često ističu moralno-etički problemi suvremenoga društva o kojima papa govori, ali se te teme često izvlače iz konteksta i doživljavaju medijsku manipulaciju, rekao je mons. Pintarić, osvrnuvši se na površnost pojedinih medijskih natpisa u kojima se na senzacionalistički način izvrću crkveni stavovi i pokušavaju promicati novi „liberalniji“ i primjereniji sadašnjemu „novom“ društvu.

Sam papa Franjo istaknuo je u razgovoru za časopis „La Civiltà Cattolica“ da se o pobačaju, homoseksualnom braku, uporabi kontracepcijskih metoda i drugim pitanjima zna govor Crkve te da je i on sam sin Crkve, kao i da se o tome  treba  govoriti u kontekstu, podsjetio je mons. Pintarić, navevši riječi pape  Franje da „antropologija na koju se Crkva tradicionalno poziva i govor kojim ju je izrazila ostaju čvrst oslonac, plod stoljetne mudrosti i iskustva“.

Mons. Pintarić je na završetku izlaganja potaknuo nazočne na čitanje papinskih dokumenata, istaknuvši da je i nova apostolska pobudnica pape Franje „Evanđelje radosti“ poticaj za promišljanje i iskreni kršćanski život svakoga vjernika u svim društvenim i političkim okolnostima. Kazavši da u novom dokumentu papa Franjo upozorava da se na razna etička pitanja obično gleda s određenim podsmijehom i prijezirom, te da se je smatra kontraproduktivnom jer relativizira novac i moć, ali i kao prijetnju jer osuđuje manipulaciju i degradaciju osobe, mons. Pintarić kazao da bioetička pitanja danas traže zahtjevan odgovor koji nadilazi okvire tržišnih kategorijâ i ideoloških predznaka, ali da odgovori jedini pružaju moguću izgradnju humanije ravnoteže i društvenog poretka.

Završivši s riječima pape Franje: „brinuti se za dostojanstvo osobe znači da se ne smije gubiti nadu; da se nikada ne gubi pouzdanje i znati da je teškoće moguće prebroditi sa sigurnošću da nas Bog ne napušta“, mons. Pintarić je zahvalio liječnicima i medicinskom osoblju na svemu što čine za dobrobit svakoga čovjeka, zaželjevši im blagoslovljeno razdoblje došašća i pripreme za Božić.
Na završetku susreta, svima je na sudjelovanju zahvalila predsjednica zabočke podružnice HDKL-a dr. Blanka Kralj, a nekadašnji ravnatelj Opće bolnice Zabok dr. Ivica Balagović ocijenio je susret povijesnim, jer se kao takav prvi put dogodio. (NP)