Kardinal Bozanić predvodio proslavu Stepinčeva ispred zagrebačke katedrale

11.2.2021.



FOTOGALERIJA

KARDINALOVA HOMILIJA (tekst)

KARDINALOVA HOMILIJA (audio)


PROČITAJTE JOŠ: 

Kardinal Sarah predvodio slavlje Stepinčeva u Rimu

 

Nuncij Lingua predvodio proslavu Stepinčeva u Krašiću

 
Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodio je u srijedu 10. veljače 2021. godine na Trgu ispred u potresu ranjene zagrebačke katedrale euharistijsko slavlje proslave blagdana bl. Alojzija Stepinca. Uz kardinala Bozanića koncelebrirali su nadbiskup riječki i metropolit mons. Ivan Devčić, biskup sisački mons. Vlado Košić, biskup bjelovarsko-križevački mons Vjekoslav Huzjak, biskup gospićko-senjski mons. Zdenko Križić, pomoćni bisup đakovačko-osječki mons. Ivan Ćurić te pomoćni biskupi zagrebački mons. Ivan Šaško i mons. Mijo Gorski.

Upučujući pozdrave okupljenom Božjem narodu, biskupima i svećenicima, okupljenim vjernicima i predstavnicima civilnih vlasti, Kardinal je na početku slavlja rekao da je "svatko od nas došao s posebnim osjećajem, molitvom, vapajem. Ovdje smo, osjećamo prisutnost Neba!"

U homiliji je na početku istaknuo da "u ovom zajedništvu ispred Stepinčeve katedrale sada snažno osjećamo njegovu utjehu, a njegova prisutnost i svježina svjedočenja Krista siguran je orijentir u ovim vremenima posebnih iskušenja. Zakriljeni smo Marijinim zagovorom i ohrabreni primjerom pouzdanja blaženoga Alojzija Stepinca. Jer, što danas svjedočimo svojim dolaskom na ovo slavlje i što smo pozvani govoriti u budućnosti nego ponavljati riječi psalmista, tako duboko utkane u život blaženoga Alojzija: U tebe se, Gospodine, uzdam! To je čvrsti temelj sigurne utjehe."


 
Kardinal je istaknuo da je blaženi Stepinac bio i ostao utjeha pojedincima i svemu hrvatskom narodu. "Blaženi Alojzije Stepinac je u sebi sažeo povijest Crkve i hrvatskoga naroda jednoga razdoblja te ima snagu simbola kao živi izraz života vjernika danas. Ispravno je pitati se što je tih dana, na vijest o smrti i sprovodu Kardinala, usmjeravalo ljude prema Krašiću i Katedrali. Nedvojbeni je razlog za to onaj osjećaj vjernikâ (sensus fidelium) koji je više od osjećaja. To je ona vjernička nit koja seže do apostola i koja nam glede blaženoga Alojzija povezuje desetljeća. Katekizam Katoličke Crkve nas, vođen Drugim vatikanskim koncilom, uči: »Sveukupnost se vjernika u vjerovanju ne može prevariti, a to svoje osobito svojstvo očituje nadnaravnim osjećajem vjere svega naroda, kad 'od biskupa pa do posljednjih vjernika laika' pokazuje svoje opće slaganje u stvarima vjere i ćudoređa« (KKC, br. 92; usp. LG 12; KKC 93).

Taj se osjećaj vjere (sensus fidei) pobuđuje i očituje u osjećaju vjernikâ (sensus fidelium), tako važnom u prepoznavanju svetosti, jer upućuje na izvorište takozvanoga »glasa o svetosti« (fama sanctitatis). Taj je osjećaj vjernika glede svetosti kardinala Stepinca, od samoga njegova preminuća, bio snažan i nikada nije oslabio. Taj osjećaj vjernikâ susrećemo i večeras, osjećamo ga i za njega smo zahvalni, ne da bismo neprimjereno uzdizali jednoga čovjeka, nego zato što znamo da nas on uvijek iznova uzdiže i vodi nas prema Bogu.", naglasio je Kardinal



Osvrčući se na aktualno stanje u kojem živimo obilježeno pandemijom, Kardinal je rekao da "ne izostaju pitanja kakav će biti društveni i crkveni život nakon nje. Hoće li oslabiti životnost Crkve, odnos prema sakramentima i pobožnostima? Što ćemo iz pandemije i potresa naučiti o temeljnim vrijednostima i o važnosti životnih oslonaca obitelji, Crkve, društva i države?"

Odgovarajući na ta pitanja Kardinal je rekao da smatra "sigurnim da i ovo vrijeme treba vidjeti kao milosno vrijeme povezanosti s Gospodinom, vrijeme koje nas jača i priprema za nova i dublja iskustva vjere i za susrete ljudskoga zajedništva. I u tome nam blaženi Alojzije puno govori. U vremenima u kojima se čini da smo udaljeni, u raznim oblicima izolacije, svetost je uvijek blizu. I on je, od trenutka nepravedne osude bio fizički udaljen od svojih vjernika. Nije mogao vršiti svoju redovitu službu. Ujedno – smijemo reći – nikada nije bio bliži povjerenom mu narodu i nikada nije tako služio. Bez obzira gdje se i u kakvim vanjskim okolnostima nalazio, uporište mu je bilo jedno jedino – Kristova ljubav."



U nastavku homilije Kardinal je istaknuo da su nam pandemija i potresi omogućili da prepoznamo i cijenimo mnoge istinske bližnje koji su u situacijama kada je vladao strah izložili svoje živote za druge: "Molimo sada i za sve pokojne koji su prošlih mjeseci prešli granicu smrti. Naši su životi isprepleteni te su mnogi primili pomoć od ljudi koji su ispisali važnu stranicu u našoj povijesti. Za sve Bogu zahvaljujemo. To su liječnici, medicinske sestre, tehničari, ljekarnici, njegovatelji, spremačice, prijevoznici, zaposlenici u trgovinama, policajci, vojnici, vatrogasci i druge službe spašavanja, brojni volonteri, posebno mladi; zatim svećenici, redovnici i redovnice i mnogi drugi koji su spremno priskočili u pomoć. To smo danas željeli očitovati i sudjelovanjem u liturgiji ljudi koji su bili uz bolesnike, stradalnike, ugrožene, nemoćne.

S ovog mjesta zahvaljujem svećenicima, redovnicima i redovnicama, svim vjernicima laicima, posebno roditeljima, nastavnom osoblju, djeci i mladima, koji su tijekom protekle godine bili te koji i sada ostaju služitelji dobra, iskazujući brigu za druge i svjedočeći Božju blizinu u svojim vjerničkim zajednicama, na svom radnom mjestu, u školama i drugim odgojnim ustanovama. Nimalo ne dvojimo da je nadahnuće za to svjedočanstvo mnogima dolazilo od Gospodina i zagovora blaženoga Alojzija."
  
         

Na oltarnom prostoru za vrijeme euharistijskog slavlja bio je izložen Blaženikov relikvijar u obliku zvonika Katedrale, onaj koji je bio izložen u slavlju beatifikacije u Mariji Bistrici 1998. godine. "Na hrvatskome jeziku s razlogom relikvijar nazivamo i »moćnik«, a posmrtne ostatke svetih i blaženih »moćima«. U njima susrećemo utjelovljenu Božju milost, moć Krista Spasitelja koji sve obnavlja i čini novim. Moći nam govore da ništa ne možemo istinski obnoviti, ako ne obnavljamo svetošću. Nama je Bog povjerio da budemo jedni drugima dar njegove utjelovljene ljubavi, jer nitko se ne spašava sam. Svetkujući blagdan blaženoga Alojzija podno pročelja naše potresom ranjene Katedrale, obnavljamo se Božjom riječju i euharistijom te utjehom Duha Svetoga, Tješitelja i Branitelja.

Iz toga se rađa odluka i zavjet da ćemo istom snagom obnavljati porušene i oštećene zgrade. Jer ove predivne građevine imaju svoj smisao i punu ljepotu samo s ljudima u njima, koji nose spomen prošlosti i nadu budućnosti, u vjernosti Bogu i u darovanosti bližnjima. Uvjeren sam da svi dijelimo osjećaj svoje malenosti pred sadašnjim kušnjama, ali ujedno i osjećaj veličine s Bogom; one veličine koja već vidi obnovljeni dom i naše Katedrale i našega Zagreba i njegove okolice, i naše Banovine, a ponajviše obnovljeni duhovni dom Crkve te cijele nam domovine Hrvatske.", zaključio je homiliju kardinal Bozanić.





Nakon popričesne molitve, Kardinal je izmolio molitvu za proglašenje svetim bl. Alojzija Stepinca "kako bi nam bio još svjetlijim primjerom u nesebičnosti služenja Bogu i njegovu narodu". Prije blagoslova Kardinal se obratio okupljenima riječima: "Braćo i sestre! Zajedništvo biskupa, svećenika i Božjeg naroda je naša snaga. To je i baština koju nam je ostavio bl. Alojzije Stepinac." 

U euharistijskom slavlju kao čitači i prinositelji darova sudjelovali su predstavnici mladih Zagrebačke nadbiskupije te predstavnici službi i društvenih skupina koje su u ovom vremenu obilježenom potresima i pandemijom svojim radom i požrtvovnošću podnijele najveće žrtve u brizi za potrebite, stare i nemoćne. Prvo čitanje pročitala je s. Jelena Lončar, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije, a Molitve vjernika pročitali su: Filip Šešek, bogoslov; Lara Kršić, članica Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Prigorec, Markuševec; Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, Zagreb; Luka Matković, vatrogasac iz DVD-a Kustošija, s. Zrinka Šestak, Družba sestara naše Gospe; Filip Martinec, član Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Prigorec, Markuševec i Hana Ivančić, župljanka župe bl. Ivana Merza, Špansko-Oranice. Euharistijsko slavlje pjevanjem je animirao Katedralni zbor pod ravnanjem mo. Miroslava Martinjaka. 

Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
Foto: Bernard Čović/GK
 

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
Mob: 099/ 4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr