Pozdravna riječ u ime Hrvatske biskupske konferencije kardinala Josipa Bozanića na susretu generalnih tajnika CCEE

Ne možemo ne uzeti u obzir i ono što se posljednjih mjeseci događa u Ukrajini. Svjedoci smo ljudske tragedije, ratnih zbivanja koja sa sobom nose smrt, patnju, uništene obitelji; prisiljavaju stanovništvo da napusti svoj dom i potraži utočište negdje drugdje; prisiljavaju ljude na borbu, razaranje... Postavlja se pitanje: kamo ide Europa? Gdje je stao projekt ujedinjene Europe? Projekt ujedinjene Europe rođen je upravo da bi se uklonila pošast rata s europskoga tla. Nažalost, taj je projekt, između ostaloga, očitovao svoja ograničenja devedesetih godina prošloga stoljeća, upravo u ovome dijelu Europe.

To čemu sada svjedočimo čini se kao povratak na događaje za koje smo mislili da su prošlost. Izgleda da svjetska ravnoteža, putem ovoga sukoba, ide u smjeru ponovnoga uspostavljanja suprotstavljenih blokova. Možda se može reći da se ruše sastavnice koje je čovječanstvo ostvarilo i usvojilo posljednjih desetljeća. Fenomen globalizacije, koliko god ambivalentan i složen bio, doveo je do svijesti o međusobnoj ovisnosti naroda i država. Crkva je u tome smislu uvijek djelovala i poticala da se ti odnosi preobraze u odnose uzajamnoga dijaloga i solidarnosti, kao dimenzije koja je duša ljudskoga razvoja.

Homilija kardinala Bozanića u euharistijskom slavlju na početku 49. Susreta generalnih tajnika CCEE-a

Ovdje u Zagrebu mogu posvjedočiti da Crkva u liku kardinala mučenika Alojzija Stepinca prepoznaje primjer otvorenosti proročanstvu. Papa Benedikt XVI., u svom apostolskom pohodu Hrvatskoj 2011. godine, opisuje blaženoga Kardinala kao „neustrašivoga pastira, primjera apostolskoga žara i kršćanske čvrstoće, čiji herojski život još i danas prosvjetljava vjernike hrvatskih biskupija, podržavajući ih u vjeri i u crkvenome životu… Zahvaljujući njegovoj čvrstoj kršćanskoj savjesti, znao se oduprijeti svakomu totalitarizmu, te u vrijeme nacističke i fašističke diktature postao braniteljem Židova, pravoslavnih i svih progonjenih, a potom, u doba komunizma, 'odvjetnik' svojih vjernika, napose mnogih progonjenih i ubijenih svećenika. Da, postao je 'branitelj' Boga na ovoj zemlji, jer je postojano branio istinu i pravo čovjeka da živi s Bogom“ (Nagovor Benedikta XVI. u katedrali u slavlju Večernje s biskupima, prezbiterima, redovnicama, redovnicama i sjemeništarcima te molitvom na grobu bl. Alojzija Viktora Stepinca, 5. lipnja 2011.).

Draga braćo i sestre, molimo da Crkva u Europi na sinodskome putu bude otvorena Duhu Svetomu, u osluškivanju istinskih potreba braće. Molimo da bude Božja zagovornica u obrani čovjekova prava na život s Bogom pred starim i novim ideologijama, odnosno onima protiv kršćanske antropologije i pred izvanrednim situacijama koje pogađaju stanovništvo u Europi i u svijetu.

Homilija kardinala Bozanića na Misi za Domovinu prigodom Dana hrvatske državnosti

Nada u nebesku slavu i vjera u uskrsnuće daju snažan poticaj za sučeljavanje s teškoćama, za podupiranje drugih koji su u kušnjama, za vjeru da konačnu riječ ima ljubav koja pobjeđuje zlo i razobličuje one koji planiraju zlo, govore zlom i čine zlo. Zato obnavljamo pouzdanje u Krista, prisutnoga u nama i među nama, koji je pobijedio smrt, koji nam svojom pobjedom na križu i u uskrsnuću otvara raj. Ta nam istina omogućuje da se oduševljeno zalažemo za dobro i borimo za pobjedu dobra.
Vjernički pristup ne odražava stav kao da je sve već riješeno. Mi kršćani molimo Gospodina da vidimo Njegovu pobjedu upravo u onome što djeluje kao poraz. Jer Isus pobjeđuje baš u trenutcima trpljenja, nepravde, napuštenosti i smrti. Njegova pobjeda je i pobjeda čovjeka koji se suočava s bolima iz ljubavi, koji vjeruje u život nakon smrti.

Homilija kardinala Bozanića na prezbiterskom ređenju

Milost vam i mir od Boga, Oca Gospodina našega Isusa Krista! U Duhu Svetom zahvaljujem Bogu za vas, za milost Božju koja vam je dana u Kristu Isusu, za dar vaših života, poziva i odaziva. Dragi ređenici, vaša nazočnost u ovom slavlju sa svom jasnoćom govori da Gospodin poziva. Isus Krist, uskrsli i živi, prisutan među nama, nastavlja pozivati i danas. I ne samo to. Gospodin ima povjerenja u nas i vjeruje da smo sposobni na njegov poziv odgovoriti svojim životnim predanjem. On vrednuje naše sposobnosti i našu odlučnost da ga slijedimo. Sam Isus nam daje snagu i jača naše povjerenje da s njegovom pomoći možemo od svoga života učiniti nešto lijepo, da naš život postane dar za Njega i za braću i sestre. To je temelj radosti koja danas spontano izvire iz naših srdaca.

Uskrsna poruka zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića

Braćo i sestre, dar mira kao jedan od svojih najizvrsnijih plodova ima radost. Kao što je dar Kristova mira usmjeren na unutarnjost, takva je i vazmena radost. Nama kršćanima, koji kao i svi drugi ljudi živimo osjećaje straha, razočaranja, nesigurnosti, na dnu je srca radost koja je darovana Kristovim pozdravom: Mir vama! Krist nam ostavlja mir. Uskrsnuli Krist ostavlja nam sama sebe živoga i prisutnoga. On nas je po krštenju sjedinio sa sobom; u potvrdi nas osposobio da ga očitujemo, najviše svetošću življenja, a u euharistiji nas hrani svojim tijelom i krvlju, da bismo bili živi u Bogu i zauzeti u njegovoj Crkvi za dobro ljudi. Krist nam daje mir. Ne bilo kakav, nego svoj mir koji je i sadržaj i put i sredstvo. Isus je Put, Istina i Život (usp. Iv 14, 6). Snagom Uskrsnuća iz smrti prešli smo u život, da bismo svima bili Krist, stvarnost koja ima odjek vječnosti i mir koji izvanjskim nasiljem ne može biti oduzet. Gospodine, ne uskrati nam milost da te vidimo u svom životu i jačaj nas svojim Duhom da drugima budemo i darujemo tvoj mir.

Homilija zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića na Uskrs

Isusovo uskrsnuće je središte naše vjere. Naša je vjera uzaludna i isprazna, ako je promatramo i živimo bez stvarnosti uskrsnuća (usp. 1 Kor 15,14). U svome uskrsnom tijelu, Isus prelazi u drugačiji život, onkraj prostorno-vremenskog  ograničenja. U Isusovom je uskrsnuću dosegnuta nova mogućnost ljudskog postojanja koja je otvorena za sve ljude.

Uskrsnuće otkriva Isusov božanski identitet, ali u njemu se nalazi i smisao stvaranja svijeta. Kristovo uskrsnuće otkriva otajstvo života, te poziv čovjeka na sudioništvo u nebeskom zajedništvu. Upravo zbog toga što Isusovo uskrsnuće zahvaća svakoga pojedinca i čitavu ljudsku povijest, u stanju je mijenjati ljudske živote. Uskrsnuće daje dimenziju služenja u ljubavi koja nastoji ublažiti trpljenja siromašnih i slabih, jer se objavila Ljubav koja je jača od grijeha i smrti.

Homilija kardinala Bozanića na Misi posvete ulja

Ovo Slavlje očituje zajedništvo  prezbitera sa vlastitim biskupom. U misi Posvete ulja koncelebriraju prezbiteri, jer su u posveti krizme svjedoci i suradnici svoga biskupa. Prezbiteri su valjani suradnici biskupskoga reda da bi se redovito izvršavalo od Krista povjereno apostolsko poslanje.

Prezbiteri su stoga dionici svete službe u izgradnji, posvećivanju i upravljanju naroda Božjega. U ovom se Slavlju ujedno na izvrstan način očituje jedinstvo svećeništva i Kristove žrtve koja u Crkvi neprestano traje. Mi sada zahvaljujemo Gospodinu Isusu što je Crkvi dao dar Euharistije i ustanovio svećeništvo.

Uvod i homilija kardinala Bozanića na Nedjelju Muke Gospodnje - Cvjetnicu

Kada slušamo i čitamo navještaj Muke Gospodina našega Isusa Krista, ne tražimo prvotno  dobre i zle, nego pokušajmo naći i raspoznati u nama samima svijetle i tamne sjene te izaberimo stranu na kojoj želimo biti. Odlučimo zauvijek ostati Isusovi učenici. Ali i kao učenici spoznajmo i pred sobom prihvatimo da smo i mi toliko puta pobjegli, izdali i stali na stranu onih, koji su suglasni s Pilatom i Herodom predali Isusa da ga razapnu izvan grada Jeruzalema. Stavili smo Isusa izvan našeg životnog prostora.

Homilija kardinala Bozanića na misnom slavlju prigodom Čina posvete Bezgrješnom Srcu Marijinu

Braćo i sestre, izniman je ovo znak, u kojemu je s papom Franjom cijela Crkva, u svim dijelovima svijeta, okupljena oko Majke Marije, posvećujući svijet njezinu Srcu, toj riznici pouzdanja u Gospodina. Ovo je trenutak koji  povezuje vrijeme i vječnost, nebo i zemlju. I mi, svjesni svoje malenosti i slabosti, čvrstim pouzdanjem upućujemo svoje prošnje Bogu, sigurni da ih čuje i uslišava u svojoj otajstvenoj providnosti. Prihvatimo njegovu volju, dok je u nama žarka želja da svi koji trpe i svi koji se zalažu za mir osjete našu blizinu i zajedništvo. 

U Marijinu Srcu i u našim ste srcima svi vi napadani u Ukrajini: djedovi i bake, očevi i majke, djeco, mladi i vi koji branite živote bližnjih, da živite od Božje snage koja čini naizgled nemoguće. U Marijinu Srcu i u našim ste srcima i vi koji napadate, da pogledate svoje srce i da se otvorite milosti Duha Svetoga, tražeći način da zlo bude zaustavljeno, da se zlo ne širi po vama. Majko Božja Bistrička, pomozi nam da činimo što nam kaže tvoj Sin i naš Gospodin Isus Krist

Homilija kardinala Bozanića na blagdan bl. Alojzija Stepinca

Gospodin nam je u blaženome Alojziju Stepincu očitovao da je uistinu „Bog svake utjehe“, kako nam je to ponovno večeras naviješteno po riječima apostola Pavla. Bez obzira u kakvim se teškoćama nalazili i koliko dugo one trajale, ne prestajemo upućivati molitve Bogu po zagovoru dragoga nam svjedoka vjere blaženog Alojzija, koji je živio od pouzdanja u Božju volju i slijedio Njegove putove. To se očituje i danas, kada svojom prisutnošću u ovome slavlju zahvaljujemo Bogu za obilje utjehe i zajedno molimo da Gospodin umnoži našu vjeru.