Riječ Nadbiskupa
Homilija kardinala Bozanića na misi svetkovine Rođenja Gospodinova
Dok razmišljamo o jednostavnosti jaslica, njihova je ljepota na još jedan način povezana s početkom. Onaj koji je bio u početku svega, želio je svoj početak doživjeti i među nama. Po utjelovljenju i rođenju u Betlehemu, dah božanskoga života zauvijek se sjedinio s čovjekovim tijelom, te od tada naše tijelo nosi miris betlehemske špilje. Svjetlo zauvijek rasvjetljuje tamu. Postali smo djeca Božja i nismo rođeni ni od krvi, ni od volje tjelesne, nego od Boga (usp. Iv 1, 12-13). Sve ono što u nama jest život, potječe od božanskog života koji nam se objavio u jednostavnosti Božića.Braćo i sestre, uz općeniti poziv na otvorenost dobru, etička vrijednost Božića, u biti, i nije u nekim posebnim naporima. Nije stvar u tome da u prvom redu moramo djelovati, već naprosto dopustiti da nas dotakne život koji kuca na našim vratima. Kao što dijete ne traži ništa osim da ga prihvatimo i da sve ono što za njega činimo iz toga proizlazi, tako i nas otajstvo Božića vraća zaboravljenim ili potisnutim izvorima, gura nas na početak svega – kako bismo pronašli smisao koji nije naše djelo, a daje ljepotu svemu što postoji na svijetu.
25.12.2022.
Homilija kardinala Bozanića na misi polnoćki
Braćo i sestre, ponirući u otajstvo Božića, što ga slavimo, zaustavimo se načas na značenju Betlehema. Zašto nam je Betlehem toliko blizak i drag? Odgovor bi nam se mogao činiti jednostavnim: Zato što je Betlehem kolijevka Sina Božjega koji je postao čovjekom. Ljubljeni Očev Sin, rođen u Betlehemu iz krila Marijina, postao je Dijete: novorođenče povijeno koje leži u jaslama. Bog koji svemu daje smisao i vrijednost jest Betlehemsko dijete. Jedinorođeni Božji Sin postao je pravim čovjekom kako bi ljudskim iskustvom očitovao Božju ljubav.25.12.2022.
Homilija kardinala Bozanića prigodom svečanog proglašenja crkve sv. Antuna Padovanskog manjom bazilikom
Svetkovina Bezgrješne poziva nas da razmislimo i o razarajućoj snazi zla u našem životu koje je prisutno među nama i koje nas pritišće. Međutim Marija je znak pobjede nad Zlim. Marije je i znak da zlu ne pripada posljednja riječ, da zlo nije pobjedničko. Knjiga postanka to opisuje riječima koje uvijek iznova bude nadu: „Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojega i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu“ (Post. 3, 15).Zlo može prijetiti čovječanstvu, može raniti ljude. Ali ono samo vreba petu. Njemu pripada prošlost, a ne budućnost. Pobjeda ipak pripada čovjeku koji se otvara Božjem djelovanju, jer dobro je jače od zla. Istina je da ono što gledamo oko sebe očituje nesrazmjer između obećane pobjede i očevidnosti. Ipak u nadi gledamo budućnost i pouzdajemo se u Boga koji ostaje vjeran dovijeka. U odnosu na milost Božju zlo je u zakašnjenju.
8.12.2022.
Homilija kardinala Bozanića na svetkovinu Svih Svetih
Put Božjega milosrđa, put obraćenja i pomirenja s Bogom čisti nas od grijeha i usmjerava prema pravom cilju. Dobar životni odnos s Bogom temelj je na kojem se gradi svaki solidan odnos sa samim sobom, s drugima, s društvom i sa svemirom. To je put blaženstva. Ona su jednostavno neophodan uvjet za kršćanski život. Ideali koje nam evanđelje predstavlja nisu samo stupanj moralne ili vjerske savršenosti, oni su zapravo smjerokazi da se ostane na ispravnom putu. Ako se iz dana u dan ne ostvaruje poziv na siromaštvo duhom i čistoću srcem, na glad i žeđ za pravednošću, kao i na druga blaženstva, postoji opasnost da se luta stranputicama. Ostati na pravom putu znači živjeti ovozemaljski život u zajedništvu s Bogom, slijedeći Isusov primjer. To se očituje dobrotom srca, poniznošću, blagošću, milosrđem, osjetljivošću za pravednost, ljubavlju prema istini i zauzimanjem za mir. Možemo reći da je to iskaznica koja nas kvalificira kao Božje prijatelje. To je putovnica koja nam omogućuje ulazak u vječni život.1.11.2022.
Homilija kardinala Bozanića na početku akademske godine
Dragi sveučilišni nastavnici, studentice i studenti, kršćanstvo se ne boji novosti. Kršćanstvo se raduje Isusovoj novosti. Koliko god nas netko pokušavao napadati i obezvrijediti uvjeravajući da je Crkva zatvorena i da su kršćani isključivi, to je daleko od crkvene naravi i kršćanskoga poslanja. Crkvu slabi i ranjava upravo isključivost i zatvorenost. Zato otkrivajte ljepotu Crkve, pronalazite crkvene prostore susreta s drugima, a posebno vas pozivam da sa svojim darovima otkrijete mjesto koje vam je Gospodin namijenio u našoj Crkvi zagrebačkoj.Radosna je vijest da smo po Duhu Svetome, čije očitovanje u životu akademske zajednice večeras posebno zazivamo, uvijek u Bogu. I kada je teško, znamo da u njemu živimo i kušamo darove njegove prisutnosti i dobrote.
To je iskustvo svetosti koje i ovdje imamo pred očima, ponajprije u svetosti žive Crkve okupljene na euharistiju, ali i u primjerima svetih koji su nam pred očima: Presvete Bogorodice Marije i blaženoga Alojzija Stepinca, čiji zagovor molimo. U njima se očitovala Božja mudrost da bismo i mi imali pouzdanja da Gospodin „u svemu na dobro surađuje s onima koji ga ljube“ (Rim 8, 28). Tu mudrost molimo za sebe i za cijelo Sveučilište.
13.10.2022.
Homilija kardinala Bozanića na đakonskom ređenju
Dragi ređenici, Isusovo evanđelje razotkriva privid i pokazuje nam pravu stranu stvarnosti. Isus ne voli pozornicu, ne voli glumu, uvijek izbjegava pretvaranje. On voli istinu, dapače On jest Istina. Po evanđelju je ušla u našu sredinu velika Istina u riječima, u gestama, u Isusovu tijelu.Bog je na strani onih koji pate, koji su progonjeni i nepravedno osuđeni. Bog je na strani onih koji su ostavljeni po strani. Đakon je poput antene koja hvata najslabije frekvencije društva. On je često pozvan da dade glas onima kojima je oduzeta riječ, koji su svedeni na šutnju. Stoga đakonska služba može postati neugodna i dosadna, jer svjetskom kriteriju nisu privlačni siromašni, bolesni i marginalizirani ljudi.
8.10.2022.
Homilija kardinala Bozanića prigodom završetka sinodskoga hoda Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije
Braćo i sestre, Sinoda nam je pomogla da pronađemo mjesto u Crkvi. Ona nam pomaže da istom ljubavlju gledamo život u našemu društvu, u kojemu prema Isusovu pozivu trebamo biti sol i svjetlo. A ljubav i otvorenost Božjemu planu i njegovim putovima pročišćuju pogled. Naime, Sinoda nema smisao samo u razmatranju sebe i duhovnosti koja bi se zaustavila na vlastitim osjećajima, nego nas poziva, kako bi rekao papa Franjo, da izađemo na periferije, i geografske i društvene, noseći radost evanđelja.1.10.2022.
Homilija kardinala Bozanića prigodom 25. obljetnice Varaždinske biskupije
Dragi vjernici, naša vječnost započinje Božjim promislom i našim začećem, našim rođenjem, našim krštenjem, našom ljubavlju i osjetljivošću prema bližnjima. Kada nedostaje blizine, ljudskosti i odgovornosti za bližnje, sebičnost kopa i produbljuje provaliju, to jest bezosjećajnost u kojoj drugi ne postoje. Evanđeoska prispodoba naglašava važnost življenja i načina ponašanja u sadašnjosti. Abraham govori da smrt ne može nekoga istinski obratiti. To može samo život.Tko si nije postavio pitanje o Bogu i o svome postojanju na ovoj zemlji; tko ne traži odgovor na čežnju za konačnim smislom koji je Stvoritelj usadio u svakoga čovjeka; tko bježi od otajstva života u kojemu se nalaze radost i smijeh, bol i suze; taj će se teško promijeniti suočen blizinom smrti. Jedino život ima snagu obraćenja. Doduše, ima ljudi koji u starosti i pred smrt postanu otvoreni konačnom smislu i susretnu Istinu. Ima onih koje nečija smrt dirne i potakne na promjenu života. No, težište ostaje na redovitosti života, a ne na smrti.
25.9.2022.
Kardinalova homilija prigodom 291. zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba i hodočašća mladih u Mariju Bistricu
Sve postaje drugačije, ako je naše srce usmjereno prema Gospodinu, ako se vratilo Očevoj ljubavi. Božju ljubav lakše vidimo i osjećamo je bližom u susretu s Blaženom Djevicom Marijom, Majkom Božjom Bistričkom. Ona nas vidi izdaleka, ona nas prihvaća i pridiže, ona nas prima u zagrljaj i upućuje na Krista koji je za nas pripremio euharistiju. Marijina je pomoć u otvaranju srca prema Isusu. Njezino milosrdno srce ukazuje na milosrđe Božanskoga srca.11.9.2022.
Homilija kardinala Bozanića na svetkovinu Uznesenja BDM u Mariji Bistrici
Presveta Djevica Marija povjerovala je Božjoj riječi. U njoj je Abrahamova vjera dosegla svoj vrhunac. Marija je vjerovala da Bogu nije ništa nemoguće. Zahvaljujući toj vjeri Marija je od tada na čelu sveopćeg hodočašća vjere koje se odvija tijekom stoljeća i u svim naraštajima. Isusova Majka prva je u povijesnom hodočašću svetog Božjega naroda novoga i vječnoga Saveza. To se »unutarnje« hodočašće događa po vjeri, snagom Uskrsloga Gospodina, u Duhu Svetom koji je dan Crkvi kao tješitelj.Protagonist toga hodočašća je Duh Sveti koji uvijek gradi mostove, uspostavlja odnose, učvršćuje veze. Duh nas Sveti u žalosti tješi, daruje nam snagu i radost opraštanja, posebno po svetoj ispovijedi. Upravo u tom crkvenom hodočašću u prostoru i vremenu, a još više u povijesti duša, prisutna je Marija kao ona koja je blažena jer je povjerovala. Ona je hodočasnica vjere i Gospa hodočasnika.
15.8.2022.
Za svećenike
Kontakt
Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured
Kaptol 31, 10 000 ZagrebTel/ fax: 01/4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr