Riječ Nadbiskupa

Nastupna propovijed zagrebačkoga nadbiskupa mons. Dražena Kutleše

Zagrebačka je Crkva urešena mnoštvom takvih svjedoka. Neki su od njih vlastitom krvlju ispovjedili svoju vjeru u Uskrsloga Krista, poput svetog Marka Križevčanina; dok su drugi, poput blaženog Augustina Kažotića, blaženog Ivana Merza, Slugu Božjih biskupa Josipa Langa, franjevaca Ante Antića i Vendelina Vošnjaka te Marice Stanković, evanđeoskim životom predanja u Božju providnost, već za života svjedočili predokus Neba.   

U tom nizu svjedoka Zagrebačke Crkve, danas na poseban način upirem svoj pogled u dvojicu svjedoka, uzore biskupskog služenja – u blaženoga Alojzija Stepinca i kardinala Franju Kuharića. Providnost je htjela da upravo na rođendan Sluge Božjega kardinala Franje Kuharića budem imenovan zagrebačkim nadbiskupom. Nazivajući ga „voljenim kardinalom“, sveti Ivan Pavao II. za nadbiskupa Kuharića u prigodi njegove smrti (2002.) piše da se: „svim snagama zauzimao za obranu slobode i dostojanstva hrvatskog naroda, ujedinjujući blagu ljubav sa čvrstom postojanošću pastira odgovornog za stado.“ I sâm kardinal Kuharić neprestano je gledao uzore prije sebe. Tako, govoreći o blaženom  Alojziju Stepincu, kaže: „Onaj koji ima čistu savjest i koji zna da trpi nepravedno ne može biti nesretan“. (…) „njegovo je geslo bilo ‘U tebe se Gospodine uzdam’, njegovo je geslo bilo nada. I to ne nada bezlična, maglovita nada, nego sigurnost iz vjere“. Naš blaženik Alojzije Stepinac - „mučenik savjesti“ - živio je i trpio nepravdu, progon i osamljenost, gledajući u „Začetnika i Dovršitelja naše vjere“ (Heb 12,2). Hrabro je podnosio bijedu jer je znao: „moj Izbavitelj živi i posljednji će on nad zemljom ustati. A kad se probudim, k sebi će me dići: iz svoje ću pȕti tad vidjeti Boga” (Job 19,25).

Braćo i sestre, naša je nada Bog. Ljubav prema Bogu i Crkvi uklanja iz našega srca svaki strah pred izazovima koji nas sve zajedno čekaju, jer „straha u ljubavi nema“ (1 Iv 4,18). Zato vas molim, dragi vjernici Zagrebačke nadbiskupije, i cijele Hrvatske, uključite se u ovu moju molitvu da mi u dio padne obilje duha (usp. 2 Kr 2,9) koji su imala ova dva svijetla uzora naše Crkve. Da mi Gospodin udijeli milost vodstva postojanošću i čvrstoćom čiste savjesti kardinala Stepinca i blagom ljubavlju kardinala Kuharića.
29.4.2023.

Homilija kardinala Bozanića na Nedjelju Uskrsnuća Gospodnjega

Uskrsnuće je – ako se jednom možemo poslužiti jezikom teorije evolucije - najveća »mutacija«, kako bi to rekao papa Benedikt XVI. Uskrsnuće je apsolutno najodlučniji skok prema potpuno novoj dimenziji, kakva se nikada nije dogodila u dugoj povijesti života i njegova razvoja. To je skok u potpuno novi poredak koji se tiče nas i svekolike povijesti. Isus koji je umro isti je koji je i uskrsnuo. Isus sada živi novim životom kojemu više ne prijeti smrt. Započeta je nova stvarnost, novi oblik života, nova dimenzija stvaranja.

Uskrs je blagdan novoga stvaranja. Uskrs je početak novoga svijeta, oslobođenoga ropstva grijeha i smrti. Uskrs je pobjeda života nad smrću. Uskrs je izlazak, čovjekov prijelaz iz ropstva grijeha i zla u slobodu ljubavi i dobra. Uskrsno sjeme u skrovitosti klija i donosi plod.
9.4.2023.

Uskrsna poruka zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića

Radosna vijest Kristova uskrsnuća vrelo je naše kršćanske radosti. Kršćanski život i nauk polaze od te istine i k njoj se vraćaju, sa svim njezinim posljedicama. Tako i papa Franjo u apostolskoj pobudnici Radost evanđelja upućuje na središnjost Krista uskrsloga i naviještanja evanđelja. Upravo zbog toga on primjećuje da »ima kršćana čiji život izgleda kao korizma bez Uskrsa« (EG, 6). Time izražava i svoju želju za onim pristupom koji očituje da čovjek i svijet više nisu pod vlašću zla, nego su obasjani svjetlom koje dolazi od slave uskrsloga Gospodina. Radost i nada znakovi su kršćanskoga življenja i onda kada se mora proći i nadvladati kušnja žalosti i tjeskobe.

Poziv je to i nama da u svojoj pripadnosti Crkvi ne prestajemo razvijati vazmeni pristup koji nije usredotočen samo na muku, nego na molitvu za uskrsnu vjeru i na očitovanje vjere u uskrsnuće. Naša hrvatska duhovna baština ima bogato razgranatu pobožnost razmatranja Kristove muke, ali potrebno je njegovati i razvijati pobožnost i kršćansko djelovanje snagom Uskrsnuća i darova Božjega Duha.
9.4.2023.

Uskrsna čestitka kardinala Josipa Bozanića posredstvom elektroničkih medija

Postoji neka »ludost«, kako bi to rekao sveti Pavao, u Božjem izboru, u Božjem djelovanju. Ali i Crkva i kršćani ne mogu činiti ništa drugo, nego svjedočiti tu Božju ludost. Pozvani smo naviještati ono što u očima svijeta izgleda besmisleno. Pozvani smo naviještati da je Raspeti uskrsnuo i da je živ.
A ako je Isus Krist, odbačeni kamen, živ, i ako ga je Bog postavio kao ugaoni kamen, kao temelj novoga svijeta, tada ima nade. Ima nade za ono što se čini izgubljenim. Ima nade za one koji se osjećaju odbačenima, za one koji se osjećaju bezvrijednima u svijetu koji se prebrzo mijenja, za one koji osjećaju ogorčenost i nepovjerenje. Ima nade za one koji se osjećaju umornima od života…
8.4.2023.

Homilija kardinala Bozanića na Misi posvete ulja

Draga subraćo, naše svećeničko zajedništvo ukorijenjeno je u Kristovom vazmenom otajstvu. S njim smo povezani ne samo po krštenju primanjem duha posinjenja u kojem vičemo: „Abba! Oče!“ (usp. SC 6), nego smo i polaganjem biskupovih ruku promaknuti u službu Kristu Učitelju, Svećeniku i Kralju. Po toj se službi Crkva neprestano izgrađuje u Božji narod, u Kristovo Tijelo i u Hram Duha Svetoga (usp. PO 1).

Svećeničko zajedništvo utemeljeno na vazmenom otajstvu nalazi svoj oblik u molitvi hvale Crkve te u povezanosti i zajedništvu s molitvom i prinosom Isusa Krista koga je Duh Gospodnji pomazao. Tako i naša molitva Časoslova i druge molitve postižu svoj vrhunac u euharistiji. Mi naše molitve i molitveno čitanje Svetog pisma vršimo u Kristu, povjeravajući se njemu koji moli i hvali Oca nebeskoga, dopuštajući da nas istodobno ispuni njegov Duh.
6.4.2023.

Homilija kardinala Bozanića prigodom 25. obljetnice biskupske službe mons. Valtera Župana, biskupa krčkog u miru

Nije teško prepoznati tragove u Krčkoj biskupiji i u Crkvi u našoj domovini koji su ostali utisnuti snagom Božjega Duha i predanim zalaganjem biskupa Valtera. Ipak, posebno valja izdvojiti dva područja, ona naime koja je mons. Župan naznačio i u svome biskupskome geslu: Moliti i služiti (Orationi et ministerio), gotovo je to inačica benediktinskoga slogana: Moli i radi. U biskupskoj je službi mons. Valter bio posvećen molitvi, u svoj širini značenja te riječi, kao i služenju, u kršćanskomu načinu odnosa prema Bogu i ljudima.
19.3.2023.

Homilija kardinala Bozanića prigodom 21. obljetnice smrti kardinala Franje Kuharića

Nadbiskup Kuharić je za puno ljudi, svojim riječima i prisutnošću, postao osoba susreta s Bogom. Njegov život i služenje Crkvi obilježava predivan dar kojim je privlačio: znao je dati vrijednost običnomu. To mi se čini vrijednim ponijeti i s ovoga slavlja, s treće korizmene nedjelje: običnost koja zadobiva snagu sakramenta, Božje prisutnosti i djelovanja njegove milosti.

Živimo u vremenu u kojemu se žele: izvanrednosti, posebna iskustva, neobičnosti. Najčešće se takva traženja pojave tamo gdje se nastoji izbjeći stvaran život i gdje se ne prihvaća Božja providnost u kojoj svatko ima dragocjeno mjesto.

Samarijanka je nosila teret običnosti; nije željela nikoga susresti, izbjegavala je druge, ali i sebe i svoj život. Htjela je samo običnu vodu. No, običnost ju je dovela do Isusa na zdencu, stranca i neprijatelja koji je osjetio žeđ, onu ljudsku, tjelesnu, ali i žeđ za čovjekom.
11.3.2023.

Kardinalova homilija na Stepinčevo

Ljepota savjesti je u tome što je ona trajna otvorenost čovjeka nadnaravnomu i vječnosti. Blaženi Alojzije hrabro je svjedočio vjeru, neustrašivo branio dostojanstvo čovjeka, neumorno promicao pravednost, odvažno štitio živote, ustrajno prokazivao neistine, dosljedno se suprotstavljao totalitarnim ideologijama.

Sve je to mogao, jer je bio otvoren Božjemu Duhu i u savjesti pronalazio odgovore koji su ga vodili do posljednjih rečenica izgovorenih na zemlji, na današnji dan prije šezdeset i tri godine. Nakon što je uzdigao pogled prema slici Presvete Bogorodice Marije rekao je: «Blagoslovljeno Božje ime», a zatim «Fiat voluntas tua.» (Budi volja tvoja).

I čim su više blaženog Alojzija pritiskali k zemlji, tim je više odražavao nebo.
10.2.2023.

Kardinalova homilija na misi zadušnici za papu emeritusa Benedikta XVI.

Vrijeme u kojemu živimo nije naklono ulaženju i putovanju u takvu širinu i dubinu kakva nam je ostala nakon smrti Benedikta XVI. No, sigurni smo da će ta baština Crkvi još dugo biti dragocjena riznica s pozivom da je razmatramo u novim okolnostima.

U ocjenama koje su iznošene ostaju raznolika motrišta i polazišta. Ona pokazuju kolikim je ljudima i skupinama papa Benedikt XVI. bio i ostao sugovornik i suputnik; od nekih doživljavan kao nadahnuće i pokretačka snaga, a od nekih kao zaprjeka i protivnik.
 
Mi, hrvatski vjernici, a napose naša Crkva zagrebačka, nosimo ga u dragome spomenu. Milosna je i čudesna ta isprepletenost njegovih služba i blizine s hrvatskim biskupima, prezbiterima i s vjerničkim pukom.
12.1.2023.

Božićna poruka zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića

Istinska ljepota dolazi darom Božjega svjetla, što nije tek prolazan doživljaj. Ona nam se daruje u molitvi, napose u sakramentima u kojima primamo život u Duhu Svetom, a zatim i u raznim oblicima dobra što proizlaze iz istoga Duha. Ljepota privlači, pokreće, nudi novi pogled i preobražava. To su doživjeli pastiri u božićnoj noći, u jednostavnosti svoga posla, u slušanju neba i zemlje, u poniznom dolasku do svjetla, u spremnom povratku sa svjetlom u srcu.

Braćo i sestre, Božić je vrijeme povrataka i novosti. Ako se vratimo Božiću, Božić će nas vratiti nama samima, vratit će nas bližnjima, zajedništvu, Crkvi i domovini; vratit će nas ljepoti novosti koja ne dijeli, ne otuđuje, ne prijeti i ne unosi tjeskobu.
Čestitajući vam Božić, molim Gospodina da vas obdari božićnom ljepotom i prati svojim blagoslovom i mirom u domovini i diljem svijeta.
25.12.2022.

Za svećenike

Kontakt

Zagrebačka nadbiskupija
Tiskovni ured

Kaptol 31, 10 000 Zagreb
Tel/ fax: 01/4894 878
tiskovni@zg-nadbiskupija.hr