Otvorena Generalna skupština Europske federacije katoličkih sveučilišta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu
Generalna skupština Europske federacije katoličkih sveučilišta (FUCE) otvorena je u srijedu 20. svibnja u dvorani 'Aula magna' na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu, ususret proslavi 20. obljetnice osnutka Sveučilišta. Središnje predavanje na otvorenju Generalne skupštine FUCE-a održao je prefekt Dikasterija za kulturu i obrazovanje kardinal José Tolentino de Mendonça.
Nakon uvodne molitve koju je predvodio sveučilišni kapelan vlč. Branimir Jagodić, uslijedio je pozdravni govor predsjednice Europske federacije katoličkih sveučilišta i rektorice sveučilišta Università Cattolica del Sacro Cuore u Italiji prof. dr. sc. Elene Beccalli, u kojem je istaknula kako se katolička sveučilišta danas suočavaju s brojnim izazovima, među kojima su demografske promjene, digitalna transformacija i sve izraženiji problemi mentalnog zdravlja mladih. Naglasila je da katolička sveučilišta ne smiju biti samo mjesta prijenosa znanja, nego zajednice koje potiču kritičko mišljenje, dijalog i cjelovit razvoj osobe. Posebno je upozorila na potrebu odgovornog korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju, uz očuvanje kreativnosti, slobode mišljenja i osobnih odnosa u procesu učenja. Govoreći o identitetu katoličkih sveučilišta, istaknula je kako njihova snaga leži u obrazovanju utemeljenom na vrijednostima i društvenoj odgovornosti.
Potom je okupljene pozdravio domaćin rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, istaknuvši kako je održavanje Generalne skupštine FUCE-a na Hrvatskom katoličkom sveučilištu posebno priznanje za Sveučilište koje ove godine obilježava 20. obljetnicu osnutka. Govoreći o izazovima hrvatskog društva obilježenog nasljeđem komunizma, Domovinskog rata i dugotrajnim društvenim promjenama, istaknuo je važnost katoličkih sveučilišta kao mjesta nade, odgovornosti i služenja općem dobru, a posebno je naglasio ulogu manjih i razvojnih sveučilišta koja, zahvaljujući blizini studentima, otvorenosti inovacijama i povezanosti s lokalnom zajednicom, mogu dati važan doprinos budućnosti europskog visokog obrazovanja.
Okupljenima se obratio i ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs uime Vlade Republike Hrvatske. Istaknuo je kako se Hrvatsko katoličko sveučilište posljednjih godina visoko pozicioniralo među hrvatskim sveučilištima te je naglasio kako se Europa suočava s demografskim izazovima i promjenama u visokoškolskim programima, pri čemu katolička sveučilišta imaju važnu ulogu na europskoj akademskoj sceni. Dodao je kako Republika Hrvatska snažno podupire internacionalizaciju hrvatskih sveučilišta i razvoj partnerstava s europskim visokoškolskim institucijama te je pohvalio novo vodstvo FUCE-a, istaknuvši da je u kratkom vremenu ostvarilo zapažene rezultate.
Zagrebački nadbiskup i metropolit i veliki kancelar HKS-a mons. Dražen Kutleša u pozdravnom govoru istaknuo je kako je zadaća katoličkih sveučilišta "istraživati svu stvarnost uvažavajući metodološke zahtjeve znanosti, ali uvijek u otvorenosti transcendenciji, kako bi se očitovalo jedinstvo istine i sklad između vjere i razuma (usp. Drugi vatikanski sabor, Gravissimum educationis, 10; sv. Ivan Pavao II., Ex corde Ecclesiae, 1, 4, 15-20). U vremenu fragmentacije znanja, zadaća je katoličkih sveučilišta svjedočiti jedinstvo istine jer sav je stvoreni svijet prožet božanskom mudrošću, a sve stvoreno nosi trag Stvoritelja. Ako se postojanje Boga unaprijed isključi iz razumnoga promišljanja stvarnosti, tada se razum ne širi, nego sužava."
"Svjesni smo da se znanost lako može zatvoriti u samodostatnost vlastitih uspjeha. No, najveće dostignuće znanosti nije samodostatnost, nego intelektualna poniznost. U toj poniznosti razum ne slabi, nego postaje veći jer priznaje da nije gospodar istine, nego njezin tražitelj", poručio je nadbiskup Kutleša i zaključio kako je poslanje Europske federacije katoličkih sveučilišta dragocjeno. "Ona nije tek institucionalna mreža katoličkih sveučilišta, nego zajedništvo intelektualne i duhovne odgovornosti za budućnost Europe jer ondje gdje se oblikuju umovi i srca mladih, oblikuje se i lice našega kontinenta. Ako Europa traži novu nadu, tada katolička sveučilišta ne mogu biti tek promatrači kulturnih procesa; ona moraju biti mjesta u kojima se oblikuju osobe sposobne misliti istinito, djelovati odgovorno i živjeti s nadom."
Nakon pozdravnih govora uslijedilo je predavanje prefekta Dikasterija za kulturu i obrazovanje kardinala Joséa Tolentina de Mendonçe o temi katoličkog sveučilišta koje nadahnjuje. "Biti 'katoličko sveučilište' podrazumijeva biti zajednica života i rada, zajednica u kojoj kršćansko nadahnuće nije neki nadodan element, već sam izvor koji prožima cjelokupno djelovanje, neprestano dovodeći u dinamički suodnos blago ljudskoga znanja i svjetlo vjere. Samo hrabro potvrđujući to jedinstvo znanstvene aktivnosti i osjećaja pripadnosti ukorijenjenog u životu i ljubavi, možemo preobraziti sadašnji trenutak krize u priliku za obnovu, nastavljajući biti svjetionici sposobni razlučiti proturječja i težnje suvremene kulture. Samo će tako sveučilište sve više postajati povlašteni sugovornik između Evanđelja i modernog društva te će znati inteligentno i s nadom liječiti raskrižja i rane povijesti", istaknuo je.
Naglasio je kako su tri nosiva stupa sveučilišnog života istraživanje, poučavanje te misionarsko obraćenje kao treća misija, stoga ih treba promatrati kao "organski povezane dimenzije koje zajedno oblikuju cjeloviti humanizam što ga je katoličko sveučilište pozvano utjeloviti i ponuditi svijetu."
Poručio je kako "biti sveučilište 'rođeno iz srca Crkve' nije počasna titula, već zahtjevan program. To znači da je svaka akademska aktivnost - istraživanje, predavanje ili projekt usmjeren prema sredini u kojoj se živi - nadahnuta onim 'ljubavnim pripadanjem' koje znanje pretvara u služenje. To znači da vjera nije prepreka znanstvenoj slobodi, već izvor onoga plodonosnog nemira koji sprječava znanje da bude zadovoljno samim sobom. Konačno, to znači da se katoličko sveučilište ne boji zahtjevnih prilika u svijetu jer znade da se s njima ne može suočiti sâmo: sveučilište živi u tim prilikama s uvjerenjem da stvarnost ima smisao i da je taj smisao, u konačnici, dar."
"Naša je zadaća i obveza čuvati i prenositi tu vatru. Dugujemo to studentima koji nam povjeravaju presudne godine svoga obrazovanja. Dugujemo to europskim društvima kojima su potrebne institucije sposobne mišlju ponirati dublje i djelovati odgovorno. Dugujemo to Crkvi koja je u srce katoličkoga sveučilišta položila nadu da dijalog između vjere i razuma neće nikada biti ugašen i da će iz njihova plodonosnog sjedinjenja nastaviti rađati svjetlo, ljepotu i obnovljeno čovječanstvo. Trudimo se biti sveučilišta koja nadahnjuju", zaključio je kardinal Tolentino de Mendonça.
Program otvorenja zaključen je koncertom Folklornog ansambla "Ivan Goran Kovačić".
Otvorenju Generalne skupštine prisustvovali su i zagrebački nadbiskup u miru i osnivač HKS-a kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u RH mons. Leopoldo Girelli, predsjednik Europske sveučilišne asocijacije prof. dr. sc. Josep M. Garrell, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, zagrebački pomoćni biskup i prvi rektor HKS-a mons. Ivan Šaško, zagrebački pomoćni biskup mons. Marko Kovač te ostali uvaženi gosti. Generalna skupština FUCE-a na Hrvatskom katoličkom sveučilištu održava se od 20. do 22. svibnja.
Europska federacija katoličkih sveučilišta (FUCE) osnovana je 1991. s ciljem da pridonese obnavljanju mreže katoličkih sveučilišta, u skladu s uspostavljanjem Europske unije. FUCE okuplja 58 katoličkih sveučilišta diljem Europe i Libanona.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije/Hrvatsko katoličko sveučilište
Nakon uvodne molitve koju je predvodio sveučilišni kapelan vlč. Branimir Jagodić, uslijedio je pozdravni govor predsjednice Europske federacije katoličkih sveučilišta i rektorice sveučilišta Università Cattolica del Sacro Cuore u Italiji prof. dr. sc. Elene Beccalli, u kojem je istaknula kako se katolička sveučilišta danas suočavaju s brojnim izazovima, među kojima su demografske promjene, digitalna transformacija i sve izraženiji problemi mentalnog zdravlja mladih. Naglasila je da katolička sveučilišta ne smiju biti samo mjesta prijenosa znanja, nego zajednice koje potiču kritičko mišljenje, dijalog i cjelovit razvoj osobe. Posebno je upozorila na potrebu odgovornog korištenja umjetne inteligencije u obrazovanju, uz očuvanje kreativnosti, slobode mišljenja i osobnih odnosa u procesu učenja. Govoreći o identitetu katoličkih sveučilišta, istaknula je kako njihova snaga leži u obrazovanju utemeljenom na vrijednostima i društvenoj odgovornosti.
Potom je okupljene pozdravio domaćin rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, istaknuvši kako je održavanje Generalne skupštine FUCE-a na Hrvatskom katoličkom sveučilištu posebno priznanje za Sveučilište koje ove godine obilježava 20. obljetnicu osnutka. Govoreći o izazovima hrvatskog društva obilježenog nasljeđem komunizma, Domovinskog rata i dugotrajnim društvenim promjenama, istaknuo je važnost katoličkih sveučilišta kao mjesta nade, odgovornosti i služenja općem dobru, a posebno je naglasio ulogu manjih i razvojnih sveučilišta koja, zahvaljujući blizini studentima, otvorenosti inovacijama i povezanosti s lokalnom zajednicom, mogu dati važan doprinos budućnosti europskog visokog obrazovanja.
Okupljenima se obratio i ministar znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Radovan Fuchs uime Vlade Republike Hrvatske. Istaknuo je kako se Hrvatsko katoličko sveučilište posljednjih godina visoko pozicioniralo među hrvatskim sveučilištima te je naglasio kako se Europa suočava s demografskim izazovima i promjenama u visokoškolskim programima, pri čemu katolička sveučilišta imaju važnu ulogu na europskoj akademskoj sceni. Dodao je kako Republika Hrvatska snažno podupire internacionalizaciju hrvatskih sveučilišta i razvoj partnerstava s europskim visokoškolskim institucijama te je pohvalio novo vodstvo FUCE-a, istaknuvši da je u kratkom vremenu ostvarilo zapažene rezultate.
Zagrebački nadbiskup i metropolit i veliki kancelar HKS-a mons. Dražen Kutleša u pozdravnom govoru istaknuo je kako je zadaća katoličkih sveučilišta "istraživati svu stvarnost uvažavajući metodološke zahtjeve znanosti, ali uvijek u otvorenosti transcendenciji, kako bi se očitovalo jedinstvo istine i sklad između vjere i razuma (usp. Drugi vatikanski sabor, Gravissimum educationis, 10; sv. Ivan Pavao II., Ex corde Ecclesiae, 1, 4, 15-20). U vremenu fragmentacije znanja, zadaća je katoličkih sveučilišta svjedočiti jedinstvo istine jer sav je stvoreni svijet prožet božanskom mudrošću, a sve stvoreno nosi trag Stvoritelja. Ako se postojanje Boga unaprijed isključi iz razumnoga promišljanja stvarnosti, tada se razum ne širi, nego sužava."
"Svjesni smo da se znanost lako može zatvoriti u samodostatnost vlastitih uspjeha. No, najveće dostignuće znanosti nije samodostatnost, nego intelektualna poniznost. U toj poniznosti razum ne slabi, nego postaje veći jer priznaje da nije gospodar istine, nego njezin tražitelj", poručio je nadbiskup Kutleša i zaključio kako je poslanje Europske federacije katoličkih sveučilišta dragocjeno. "Ona nije tek institucionalna mreža katoličkih sveučilišta, nego zajedništvo intelektualne i duhovne odgovornosti za budućnost Europe jer ondje gdje se oblikuju umovi i srca mladih, oblikuje se i lice našega kontinenta. Ako Europa traži novu nadu, tada katolička sveučilišta ne mogu biti tek promatrači kulturnih procesa; ona moraju biti mjesta u kojima se oblikuju osobe sposobne misliti istinito, djelovati odgovorno i živjeti s nadom."
Nakon pozdravnih govora uslijedilo je predavanje prefekta Dikasterija za kulturu i obrazovanje kardinala Joséa Tolentina de Mendonçe o temi katoličkog sveučilišta koje nadahnjuje. "Biti 'katoličko sveučilište' podrazumijeva biti zajednica života i rada, zajednica u kojoj kršćansko nadahnuće nije neki nadodan element, već sam izvor koji prožima cjelokupno djelovanje, neprestano dovodeći u dinamički suodnos blago ljudskoga znanja i svjetlo vjere. Samo hrabro potvrđujući to jedinstvo znanstvene aktivnosti i osjećaja pripadnosti ukorijenjenog u životu i ljubavi, možemo preobraziti sadašnji trenutak krize u priliku za obnovu, nastavljajući biti svjetionici sposobni razlučiti proturječja i težnje suvremene kulture. Samo će tako sveučilište sve više postajati povlašteni sugovornik između Evanđelja i modernog društva te će znati inteligentno i s nadom liječiti raskrižja i rane povijesti", istaknuo je.
Naglasio je kako su tri nosiva stupa sveučilišnog života istraživanje, poučavanje te misionarsko obraćenje kao treća misija, stoga ih treba promatrati kao "organski povezane dimenzije koje zajedno oblikuju cjeloviti humanizam što ga je katoličko sveučilište pozvano utjeloviti i ponuditi svijetu."
Poručio je kako "biti sveučilište 'rođeno iz srca Crkve' nije počasna titula, već zahtjevan program. To znači da je svaka akademska aktivnost - istraživanje, predavanje ili projekt usmjeren prema sredini u kojoj se živi - nadahnuta onim 'ljubavnim pripadanjem' koje znanje pretvara u služenje. To znači da vjera nije prepreka znanstvenoj slobodi, već izvor onoga plodonosnog nemira koji sprječava znanje da bude zadovoljno samim sobom. Konačno, to znači da se katoličko sveučilište ne boji zahtjevnih prilika u svijetu jer znade da se s njima ne može suočiti sâmo: sveučilište živi u tim prilikama s uvjerenjem da stvarnost ima smisao i da je taj smisao, u konačnici, dar."
"Naša je zadaća i obveza čuvati i prenositi tu vatru. Dugujemo to studentima koji nam povjeravaju presudne godine svoga obrazovanja. Dugujemo to europskim društvima kojima su potrebne institucije sposobne mišlju ponirati dublje i djelovati odgovorno. Dugujemo to Crkvi koja je u srce katoličkoga sveučilišta položila nadu da dijalog između vjere i razuma neće nikada biti ugašen i da će iz njihova plodonosnog sjedinjenja nastaviti rađati svjetlo, ljepotu i obnovljeno čovječanstvo. Trudimo se biti sveučilišta koja nadahnjuju", zaključio je kardinal Tolentino de Mendonça.
Program otvorenja zaključen je koncertom Folklornog ansambla "Ivan Goran Kovačić".
Otvorenju Generalne skupštine prisustvovali su i zagrebački nadbiskup u miru i osnivač HKS-a kardinal Josip Bozanić, apostolski nuncij u RH mons. Leopoldo Girelli, predsjednik Europske sveučilišne asocijacije prof. dr. sc. Josep M. Garrell, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, zagrebački pomoćni biskup i prvi rektor HKS-a mons. Ivan Šaško, zagrebački pomoćni biskup mons. Marko Kovač te ostali uvaženi gosti. Generalna skupština FUCE-a na Hrvatskom katoličkom sveučilištu održava se od 20. do 22. svibnja.
Europska federacija katoličkih sveučilišta (FUCE) osnovana je 1991. s ciljem da pridonese obnavljanju mreže katoličkih sveučilišta, u skladu s uspostavljanjem Europske unije. FUCE okuplja 58 katoličkih sveučilišta diljem Europe i Libanona.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije/Hrvatsko katoličko sveučilište