Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija

Sveta godina 2025. – Duhovna i tjelesna djela milosrđa


U Dekretu Apostolske pokorničarne od 13. svibnja 2024. objavljeni su uvjeti pod kojima se može zadobiti oprost tijekom Jubilejske godine, a „želja za dobivanjem oprosta promatra se kao dar milosti specifičan za svaku Svetu godinu“.

Tako se uz redovite uvjete za postizanje oprosta (otklon od grijeha, sveta ispovijed, sveta pričest, molitva na nakanu Svetoga Oca), oprost tijekom ove Svete godine može postići i činjenjem duhovnih i tjelesnih djela milosrđa:

„Ali na poseban način, 'u Svetoj godini pozvani smo postati opipljivi znakovi nade za mnogu braću i sestre koji žive u teškim uvjetima' (Spes non confundit, 10): potpuni oprost je na poseban način povezan s djelima milosrđa i pokore, koje svjedoče o poduzetom obraćenju. Po uzoru i zapovijedi Kristovoj, vjernici su pozvani činiti djela milosrđa i ljubavi, osobito među onima kojima je to najpotrebnije. Točnije, neka ponovno otkriju 'tjelesna djela milosrđa: gladna nahraniti, žedna napojiti, siromaha odjenuti, putnika primiti, bolesna i utamničenika pohoditi, zarobljenike i prognanike pomagati, mrtva pokopati' (Misericordiae vultus, 15) te 'duhovna djela milosrđa: dvoumna savjetovati, neuka poučiti, grješnika pokarati, žalosna i nevoljna utješiti, uvredu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi, za žive i mrtve Boga moliti' (Ibid.).
 

Katekizam Katoličke Crkve

Katekizam Katoličke Crkve, o duhovnim i tjelesnim djelima milosrđa progovara u kontekstu učenja o sedmoj Božjoj zapovijedi: „Ne ukradi“ (usp. Pnz 5,19; Mt 19,18), pod naslovom Ljubav prema siromasima (usp. br. 2443).
U broju 2447, učeći o djelima milosrđa, Katekizam će ih definirati kao

djela ljubavi kojima pritječemo u pomoć bližnjemu u njegovim tjelesnim i duhovnim potrebama. Poučavati, savjetovati, tješiti, bodriti, djela su duhovnog milosrđa, kao i praštati i strpljivo podnositi. Djela tjelesnog milosrđa jesu poglavito nahraniti gladne, ugostiti beskućnike, odjenuti one koji trebaju odjeće, pohoditi bolesne i utamničene, pokopati mrtve. Među tim djelima, milostinja dana siromasima jedno je od glavnih svjedočanstava bratske ljubavi: ujedno je i vršenje pravde koje je Bogu milo (…)

Kao što i navodi Katekizam, dodatno pojašnjavajući duhovna i tjelesna djela milosrđa, ona svoj izvor pronalaze u Svetom pismu. Naravno, kao takva ta djela su onda i ukorijenjena u životu Crkve od njezinih samih početaka.
 

Tjelesna djela milosrđa

Činjenjem tjelesnih djela milosrđa „pritječemo u pomoć bližnjemu u njegovim tjelesnim potrebama“ (usp. KKC, br. 2447), odnosno čovjek je pozvan:
  1. gladna nahraniti
  2. žedna napojiti
  3. siromaha odjenuti
  4. putnika primiti
  5. bolesna i utamničenika pohoditi
  6. zarobljenike i prognanike pomagati
  7. mrtva pokopati
Osim što „prvi sustavan popis“ ovih djela milosrđa nalazimo u Evanđelju po Mateju, nalazimo ih još i u Tobiji, ali i kod proroka Izaije:

„U vrijeme Šalmanasarovo dijelio sam obilno milostinju svojoj braći: hranio sam gladne, odijevao gole, kad bih vidio koga od roda svoga ubijena pa bačena izvan zidina Ninive, brižno bih ga ukopao“ (Tob 1,16-17).

„Svakog dana, sine, sjeti se Gospodina Boga našega; nemoj griješiti ili kršiti njegovih zapovijedi. Čini pravedna djela svega svog vijeka i ne kroči putovima nepravde. Jer ako činiš po istini, uspijevat ćeš u djelima svojim, kao svi oni koji čine pravdu. Dijeli milostinju od svoga dobra: kad dijeliš milostinju, neka ti ne bude oko stisnuto. Ne okreći lica od siromaha, pa ni Bog neće okrenuti lica od tebe“ (Tob 4, 5-7).

„Ovo je post koji mi je po volji, riječ je Gospoda Boga: Kidati okove nepravedne, razvezivat’ spone jarmene, puštati na slobodu potlačene, slomiti sve jarmove; podijeliti kruh svoj s gladnima, uvesti pod krov svoj beskućnike, odjenuti onog koga vidiš gola i ne kriti se od onog tko je tvoje krvi“ (Iz 58, 6-7).

„Kad Sin Čovječji dođe u slavi i svi anđeli njegovi s njime, sjest će na prijestolje slave svoje. I sabrat će se pred njim svi narodi, a on će ih jedne od drugih razlučiti kao što pastir razlučuje ovce od jaraca. Postavit će ovce sebi zdesna, a jarce slijeva.“ „Tada će kralj reći onima sebi zdesna: 'Dođite, blagoslovljeni Oca mojega! Primite u baštinu Kraljevstvo pripravljeno za vas od postanka svijeta! Jer ogladnjeh i dadoste mi jesti; ožednjeh i napojiste me; stranac bijah i primiste me; gol i zaogrnuste me; oboljeh i pohodiste me; u tamnici bijah i dođoste k meni'“ (Mt 25, 31-36).
 

Duhovna djela milosrđa

Činjenjem tjelesnih djela milosrđa „pritječemo u pomoć bližnjemu u njegovim duhovnim potrebama“ (usp. KKC, br. 2447), odnosno čovjek je pozvan:
  1. dvoumna savjetovati
  2. neuka poučiti
  3. grješnika pokarati
  4. žalosna i nevoljna utješiti
  5. uvredu oprostiti
  6. nepravdu strpljivo podnositi
  7. za žive i mrtve Boga moliti
 

Novo djelo milosrđa - skrb za zajednički dom

Ovim prethodno nabrojanim djelima milosrđa, papa Franjo je u svojoj Poruci za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu (1. rujna 2016., br. 5), dodao je i jedno novo, osmo djelo milosrđa:

„Da parafraziram svetog Jakova, 'Milosrđe bez djela u sebi je mrtvo'. […] Zbog promjena u našem globaliziranom svijetu, neka su se materijalna i duhovna siromaštva umnožila: dajmo dakle prostora maštovitosti ljubavi, kako bismo otkrili nove načine djelovanja. Tako će put milosrđa uvijek postajati sve konkretniji.
Kršćanski život uključuje vršenje tradicionalnih djela tjelesnog i duhovnog milosrđa. Obično mislimo na pojedinačna djela milosrđa i ona koja su vezana uz pojedinu inicijativu: bolnice za bolesne, javne kuhinje za gladne, skloništa za beskućnike, škole za one koji trebaju izobrazbu, ispovjedaonice i duhovno vodstvo za one koji trebaju savjet i oproštenje… Ali ako djela milosrđa promatramo u cjelini, možemo vidjeti da je predmet milosrđa sam ljudski život u svojoj cjelovitosti.
Očito da ljudski život u svojoj cjelovitosti uključuje brigu za zajednički dom. Dopustite mi stoga predložiti dopunu dvaju tradicionalnih popisa od po sedam djela milosrđa, dodajući svakom skrb za zajednički dom.
 

Skrb za zajednički dom kao duhovno i tjelesno djelo milosrđa

U nastavku Poruke, papa Franjo objašnjava zašto je ovo novo djelo milosrđa dodano na ova dva popisa djela milosrđa:

Kao duhovno djelo milosrđa, skrb za zajednički dom zahtijeva 'zahvalnu kontemplaciju Božjeg svijeta' (Enc. Laudato si’, 214) koja nam 'omogućuje otkriti u svim stvarima neko učenje koje nam Bog želi prenijeti' (Isto, 85). Kao tjelesno djelo milosrđa, briga za zajednički dom zahtijeva 'jednostavne svakidašnje geste, kojima prekidamo logiku nasilja, iskorištavanja i sebičnosti […] i očituje se u svim djelovanjima kojima se nastoji graditi bolji svijet'” (Isto, 230-231).
 

Umjesto zaključka - molitva

Ovaj prikaz o duhovnim i tjelesnim djelima milosrđa zaključujemo molitvom (br. 6) koju nam je u baštinu ostavio papa Franjo u već citiranoj Poruci, a može nadahnuti djela milosrđa koja smo pozvani činiti ne smo tijekom ove jubilarne godine, već tijekom cijelog života:
„O Bože siromaha,
pomozi nam da spasimo napuštene
i zaboravljene ovoga svijeta,
koji su tako dragocjeni u tvojim očima.
Bože ljubavi, pokaži nam naše mjesto
na ovome svijetu
kao oruđa tvoje ljubavi
prema svim bićima na ovoj zemlji.
Bože milosrđa, daj da primimo od tebe oproštenje
i pronosimo tvoje milosrđe po čitavom našem domu.
Hvaljen budi! Amen.“
 
 
vlč. Tomislav Hačko