Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija

Stepinac nam otvara obzore budućnosti


KARDINALOV GOVOR

FOTOGALERIJA

Stepinčeva svetost je neupitna. Tako bi se mogao opisati zaključak istaknutih predstavnika visokih hrvatskih ustanova društvenoga života, znanosti i kulture, koji su u srijedu, 4. studenoga 2015. godine sudjelovali u akademskom razgovoru, što ga je na temu „Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja“ organizirao Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu.
 
Na početku susreta koji se održao u Kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta, zagrebački nadbiskup i veliki kancelar KBF-a kardinal Josip Bozanić pozdravio je okupljene, ističući da su Katolička Crkva u Hrvatskoj, ali i hrvatski narod obilježeni životom i smrću blaženoga Alojzija Stepinca.
 
Za hrvatskoga katoličkog vjernika, rekao je Kardinal, Stepinac je postao polazište od kojega se uvijek iznova započinje, na njemu se nadahnjuje, učvršćuje i orijentira, da bi nam se otvorili obzori budućnosti. Napomenuo je kako bez dobrote i nade utemeljene u Bogu, ljudski govor lako sklizne u proizvoljnost i prisvajanje mjerodavnosti koju čovjek nema.

Upravo u tome, nastavio je Kardinal, leži ključ za razumijevanje radosti i poteškoća u izgradnji odgovornosti, u kulturi rada, u brizi za potrebne, u odgojnim i obrazovnim procesima, u umjetničkim izražajima, u govoru solidarnosti i dragovoljnosti.
 
Podsjetio je da se Stepinčevo katoličko čovjekoljublje ponajbolje očituje u njegovu odnosu prema potrebnima bilo koje razine i u njegovoj herojskoj čistoći od svake mržnje i neprijateljstva. To svjedočanstvo, smatra Kardinal, unatoč zubu vremena ne gubi na svojoj rječitosti, nego nastavlja ižaravati svjetlo, širiti nadu i poticati dobrotu.
 
Izlagački dio otvorio je akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koji je kazao kako Stepinac spada u najznamenitije Hrvate, te da nam i danas svima poručuje što je Hrvatska, što je Crkva u Hrvatskoj i što je hrvatska sloboda. Uvijek je bio u sukobu s postojećim režimom, no u Europi nitko jasnije i otvorenije nije stao u obranu potlačenih – naglasio je akademik Kusić.


 
Rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Damir Boras u svom je obraćanju istaknuo Stepinčevu građansku hrabrost, odnosno njegovu ljubav prema bližnjemu. Mnogo puta je svjedočio tu ljubav, rekao je rektor Boras, pa čak i prema režimima koji nisu praštali. Nemam nikakve rezerve o tome da je on svet – zaključio je.
 
U kući smo o Stepincu slušali kao o svecu, a izvan kuće kao o zločincu – prisjetio se svojih dječačkih dana predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović. On Stepinca doživljava kao velikog zaštitnika ljudi, čiji nam primjer može poslužiti za prepoznavanje Božje volje u svom životu. Svjestan da javnost nudi iskrivljenu sliku o Stepincu želeći retuširati sliku njegova herojskog lika, napomenuo je da sam govor o njemu bez djela ostaje tek mrtvi kapital. Ako hodamo stopama blaženog Alojzija Stepinca, hodamo u pravdi i istini – istaknuo je akademik Damjanović.
 
Ravnateljica Staroslavenskog instituta dr. Marica Čunčić iznijela je osobno iskustvo i viđenje Stepinca za kojeg kaže da je na otajstven način prisutan u njezinu srcu. Bio je duhovni otac svima, patron ljubavi prema domovini i papi – kazala je dr. Čunčić, koja je i posvjedočila o Stepinčevu moćnom zagovoru kada je prije odlaska u Sjedinjene Američke Države molila da ostane vjerna Bogu i hrvatskom narodu. Ta mi je molitva bila uslišana – zaključila je dr. Čunčić.


 
Današnji kolokvij poziv je svima nama da pohranjujemo u srce sve ono što je govorio blaženi Alojzije Stepinac – rekao je prof. Božidar Petrač, predsjednik Društva hrvatskih književnika. Bez njegove baštine, smatra prof. Petrač, ne bismo imali čvrste orijentacije u tjeskobnim vremenima.



U akademskom razgovoru sudjelovali su još dr. Stipe Botica s Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, koji je detaljnije analizirao Stepinčev govor u Vranekovićevom „Dnevniku“, dr. sc. Gordan Ravančić, pomoćnik ravnateljice Hrvatskog instituta za povijest, koji je na temelju povijesnih dokumenata odbacio sve optužbe da je Stepinac surađivao s režimima ondašnjeg vremena, te postulator Stepinčeve kauze mons. dr. Juraj Batelja.
 
On je okupljenima približio kanonski tijek postupka za proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca. Podsjetivši da je tijekom postupka prikupljeno više od 40.000 stranica dokumenata i saslušano 88 svjedoka, postulator je istaknuo kako se završni dio postupka odnosio na čudo koje je potvrdila teološka komisija.



Stepinac je zajedno s brojnim Srbima, Caritasom Zagrebačke nadbiskupije i međunarodnim Crvenim križem od smrti uspio spasiti 27.215 srpske djece, ratne siročadi, velik broj žena i muškaraca – naglasio je dr. Batelja, zaključivši kako današnja bjesomučnost nekih ne može ušutkati glas Stepinčeve svetosti.
 
Završnu riječ uputio je dekan KBF-a dr. Tonči Matulić.
 
Akademskom razgovoru nazočili su i apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D'Errico, varaždinski biskup Josip Mrzljak, sisački biskup Vlado Košić, umirovljeni đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, zagrebački pomoćni biskupi Valentin Pozaić, Ivan Šaško i Mijo Gorski, potpredsjednik Hrvatskoga sabora akademik Željko Reiner, izaslanik predsjednice RH Andro Krstulović Opara, rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta dr. Željko Tanjić, predsjednik Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica fra Jure Šarčević, više veleposlanika i članova Diplomatskog zbora akreditiranih u RH, dekani više zagrebačkih fakulteta, kao i predstavnici drugih vjerskih zajednica, među kojima i Srpske pravoslavne Crkve i Židovske općine Zagreb, te profesori i studenti KBF-a, kao i velik broj redovnica i vjernika laika.


Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije