Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija

Zbor arhiđakona

Podjela (nad)biskupije na teritorijalne upravne jedinice svoje korijene ima još u 4. stoljeću, kada se u Crkvi počela razvijati posebna služba arhiđakona. Arhiđakonu, koji je prvobitno i sâm bio đakon te stajao na čelu ostalih đakona, biskup je postupno povjeravao vanjsku upravu u biskupiji: materijalnu brigu za siromahe (caritas), odgoj i nadzor nižeg klera, a time i prosudbu o sposobnosti ređenika.

Tako delegirana vlast, koju je arhiđakon vršio po stalnom nalogu biskupa, s vremenom se razvila u redovitu vlast, pa je arhiđakon umjesto biskupa vršio sve zadaće koje nisu bile strogo ovisne o biskupskom redu. Razvoj je išao tako daleko da su arhiđakoni u svojim upravnim jedinicama (arhiđakonatima) vršili redovitu vlastitu jurisdikciju, što je često bilo nepovoljno za biskupa, jer arhiđakone mnogo puta nije postavljao biskup nego kaptoli i kraljevi (posebno u razdoblju srednjeg vijeka). Vlast arhiđakona ograničena je odlukama Tridentskog sabora (1545.-1563.), a na njihovo mjesto stupa generalni vikar, također s delegiranom vlašću.

Prava i dužnosti arhiđakona vezana uz upravu u njihovim arhiđakonatima prestala su u Zagrebačkoj biskupiji nakon što je biskup Franjo Klobušicki 1749. godine osnovao biskupsko Konzistorijalno vijeće. Danas je služba arhiđakona ograničena na obavljanje kanonskih vizitacija župa unutar arhiđakonata svakih pet godina i predsjedanje dekanatskim koronama.

Prvi popis arhiđakonata u Zagrebačkoj biskupiji potječe od Ivana arhiđakona Goričkog iz 1334. godine. Zagrebačka (nad)biskupija prvotno je bila podijeljena na 12, a zatim na 15 arhiđakonata, što je potvrđeno i odlukama Prve sinode Zagrebačke nadbiskupije iz 1925. godine. Godine 1996. Nadbiskupija je bila podijeljena na 13 arhiđakonata.

Osnutkom novih biskupija na dotadašnjem području Zagrebačke nadbiskupije 1997. i 2010. godine broj arhiđakonata je najprije smanjen na 7, zatim na 4, a dekretom zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića od 30. rujna 2010. godine Zagrebačka nadbiskupija je podijeljena na 5 arhiđakonata s 21 dekanatom.
 
 
 
I. KARLOVAČKO-GORIČKI ARHIĐAKONAT

Arhiđakon: preč. Josip Kuhtić, kanonik
  • Dekanati: Dugoreško-mrežnički, Jastrebarski, Karlovački, Ozaljsko-lipnički
  • Župe: 41
 
 
II. KATEDRALNI ARHIĐAKONAT

Arhiđakon: mons. Josip Oslić, kanonik
  • Dekanati: Gornjogradski, Kustošijski, Maksimirsko-trnjanski, Novozagrebački, Trešnjevački
  • Župe: 53
 
 
III. REMETSKO-SESVETSKI ARHIĐAKONAT

Arhiđakon: mons. Tomislav Subotičanec, kanonik
  • Dekanati: Dugoselski, Remetsko-dubravski, Resnički, Sesvetsko-vugrovečki
  • Župe: 37
 
 
IV. TUROPOLJSKI ARHIĐAKONAT
 
Arhiđakon: mons. Ivan Hren, kanonik
  • Dekanati: Samoborsko-okićki, Svetonedeljski, Velikogoričko-odranski
  • Župe: 27
 
 
V. ZAGORSKI ARHIĐAKONAT
 
Arhiđakon: mons. Ivan Miklenić, kanonik
  • Dekanati: Krapinski, Stubički, Tuheljsko-pregradski, Zaprešićki, Zlatarsko-belečki
  • Župe: 47