Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija

Nadbiskupijsko savjetovanje

 
Pripremno razdoblje Sinode započelo je u jesen 2002. godine Nadbiskupovim pozivom svim članovima mjesne Crkve na molitvu za pripremu Sinode te pozivom crkvenim ustanovama, svećenicima, redovnicima, redovnicama, bogoslovima, članovima crkvenih pokreta i udruga, članovima župnih vijeća i vjeroučiteljima, zajednicama mladih i svim drugim vjernicima na upućivanje prijedloga o pitanjima i temama o kojima bi buduća Sinoda trebala raspravljati.

Istovremeno su uspostavljena glavna tijela za pripremu Sinode: Središnje pripremno povjerenstvo, koje je u pripremnom razdoblju održalo jedanaest sjednica, te Tajništvo za pripremu Sinode, koje je održalo sedam sjednica.

Prvi dio nadbiskupijskog savjetovanja

Kao odgovor na Nadbiskupov poziv za upućivanjem prijedloga za Sinodu, u prvom dijelu nadbiskupijskog savjetovanja zaprimljen je u Tajništvu Sinode 1761 spis s ukupno 6033 pojedinačnih prijedloga. Nakon što su prijedlozi razvrstani i obrađeni, ustanovljeno je sedamnaest tematskih područja oko kojih su formirane studijske skupine sa zadatkom izrade radnih listova za rasprave u skupinama vjernika. Naknadno je uspostavljena i Redakcijska komisija sa zadatkom ujednačavanja sadržaja i forme radnih listova te njihove pripreme za objavljivanje.

Radni listovi se sastoje od tri dijela: Crkveni nauk, Stanje u Nadbiskupiji te Elementi za raspravu. Tematska područja studijskih skupina su:

• Navještaj

• Liturgija

• Caritas

• Mjesto i zadaća župe u Crkvi i društvu

• Pastoral braka i obitelji

• Zaređeni službenici

• Posvećeni život

• Uloga i mjesto vjeroučitelja i kateheta u životu Zagrebačke Crkve

• Vjernici laici u Crkvi i svijetu

• Mladi

• Ekumenizam i međureligijski dijalog

• Socijalni govor Crkve

• Mediji

• Crkva – kultura, znanost, umjetnost

• Ustroj nadbiskupijske zajednice

• Škole i visoka učilišta

• Materijalna dobra Crkve.

U izradi ove građe, koja je objavljena u sedmoj knjizi sinodskoga niza »Nadbiskupijsko savjetovanje – Građa za predsinodske rasprave u zajednicama vjernika«, u posebnoj mapi s radnim listovima i na CD-ROM-u, u studijskim skupinama je sudjelovalo ukupno 112 stručnjaka s različitih područja, od čega 55 vjernika laika, a u Redakcijskoj komisiji njih sedmero, od čega troje vjernika laika. Ukupno su napravljena i na izbor ponuđena 123 radna lista.

Drugi dio nadbiskupijskog savjetovanja

Usporedno s izradom građe za nadbiskupijsko savjetovanje izvršen je u župama i drugim zajednicama vjernika izbor i formacija animatora predsinodskih rasprava. Na 46 seminara diljem Nadbiskupije formirano je ukupno 1913 animatora predsinodskih rasprava u zajednicama vjernika, koji su tijekom 2006. godine organizirali i vodili predsinodske susrete u svojim zajednicama. Među njima je 954 župnih animatora, 312 animatora zajednica mladih, 51 animator za dekanatske susrete redovništva, 104 za susrete vjeroučitelja na dekanatskoj razini te 151 animator različitih crkvenih pokreta i vjerničkih udruga.

Građu za nadbiskupijsko savjetovanje gospodin Nadbiskup je o Božiću 2005. predao animatorima i vjerničkim zajednicama na korištenje u oblikovanju predsinodskih susreta tijekom cijele 2006. godine.

Predsinodske rasprave u Zagrebačkoj nadbiskupiji okupile su mnoge vjernike, njih preko 41500, a u raspravama je sudjelovalo i gotovo 2000 animatora. Otkrivene su i pokrenute nove snage i inicijative koje su zaživjele na župnoj, dekanatskoj i nadbiskupijskoj razini. Do sredine 2007. godine u Tajništvo Sinode pristiglo je ukupno 2499 zapisnika iz kojih je izdvojen ukupno 15681 prijedlog.

O temama predsinodskih rasprava raspravljalo se na mnogo razina. U župnim zajednicama vjernika okupljali su se članovi župnih pastoralnih i ekonomskih vijeća, članovi župnih Caritasa, župnih zborova, molitvenih, biblijskih, obiteljskih i drugih zajednica, ministranti, čitači i drugi župni suradnici. Na dekanatskoj su se razini okupljali i raspravljali svećenici, redovnici i redovnice te vjeroučitelji.

Članovi crkvenih pokreta i vjerničkih udruga raspravljali su unutar svojih zajednica, a mnogi su bili uključeni u rasprave i u župama. Od crkvenih ustanova svoj su doprinos Sinodi najviše pružili sjemeništarci i bogoslovi, a uključili su se i kandidati za trajni đakonat, učenici iz Nadbiskupske klasične gimnazije te studenti laici na Katoličkom bogoslovnom fakultetu.

U predsinodske rasprave aktivno su se uključile 255 od 315 župa Nadbiskupije, 33 od ukupno 34 dekanata za rasprave na dekanatskoj razini, redovnici i redovnice iz 13 dekanata te vjeroučitelji iz 25 dekanata. Svoj doprinos pripremi Sinode dalo je i 26 crkvenih pokreta i vjerničkih udruga koje su rasprave održavali unutar svojih zajednica, a neki i na razini dekanata. Statistika pristiglih zapisnika govori da se broj sudionika po susretu kretao prosječno od 15 do 20 osoba, a vrijeme trajanja svih susreta koje je poznato (za 85 susreta nema podataka), iznosi 213506 minuta, tj. 2558 sati.

Prosječno vrijeme trajanja svakog pojedinog susreta iznosilo je 88 minuta, što odgovara prijedlogu Tajništva Sinode od 90 minuta po susretu. Najzastupljenije teme po broju pristiglih zapisnika na predsinodskim susretima bile su teme vezane uz pastoral vjernika laika, liturgiju i navještaj.