Održan XVIII. međunarodni simpozij crkvenih pravnika
Osamnaesti međunarodni znanstveni simpozij crkvenih pravnika Reforma kaznenih mjera u Crkvi: Novine i očekivanja, održan je 9. i 10. listopada u Gospiću. Pod sponzorstvom Hrvatske biskupske konferencije, Simpozij je organiziralo Hrvatsko kanonističko društvo u suorganizaciji Gospićko-senjske biskupije te Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Simpozij je okupio crkvene pravnike te djelatnike i vanjske suradnike crkvenih sudova iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Slovenije.
Svečanom otvorenju prisustvovali su mons. Mate Uzinić, nadbiskup metropolit riječki; mons. Marko Medo, biskup gospićko-senjski; te mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački i duhovni voditelj Hrvatskoga kanonističkog društva.
Uime organizatora Simpozija, sve okupljene na početku je pozdravila dr. sc. Lucija Boljat, predsjednica Hrvatskoga kanonističkog društva. Zahvalila je biskupu domaćinu jer će sudionici Simpozija imati prigodu bolje upoznati život Crkve i društva u Gospićko-senjskoj biskupiji. Naglasila je da je važnost i aktualnost teme Simpozija prepoznalo i Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije izabravši je među prijedlozima Upravnog odbora Hrvatskoga kanonističkog društva, a znanstveno promišljanje pomoći će da se kaznene mjere u Crkvi ispravno primjenjuju, što je neodvojivo od pastoralne zadaće Crkve.
Pisanu riječ pozdrava u svoje ime i uime biskupa Hrvatske biskupske konferencije uputio je mons. Dražen Kutleša, nadbiskup metropolit zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Osvrćući se na izabranu temu, istaknuo je da "poziva na promišljanje o svrsi i učinkovitosti kanonskoga kaznenog prava te o načinima djelotvornijega služenja pravednosti, zaštiti dostojanstva osobe te čuvanju i obnovi crkvenoga zajedništva." Iako se "posezanje za kaznenim mjerama katkad razumije kao zanemarivanje očinske uloge pastira", mons. Kutleša naglasio je da "očinska briga uključuje i odgovornost da se zaustavi zlo, zaštiti povrijeđeno dobro, a počinitelja pozove na obraćenje. Kada su za to potrebne, pravedne i razmjerne kaznene mjere izraz su te iste brige. Pastir i tada ostaje otac: skrbi za cijelu zajednicu, a počinitelja ne prestaje smatrati osobom čije dobro i spasenje želi." Nadbiskup Kutleša izrazio je uvjerenje da će doprinosi simpozija "uroditi većom osposobljenošću i savjesnijom primjenom kaznenih odredbi u životu naših mjesnih Crkava, a ponajprije obnovljenom sviješću svih vjernika, napose crkvenih službenika, da postoje dobra i vrijednosti koje, prije svake kaznene norme, treba štititi vjerodostojnim životom i služenjem."
Sudionicima simpozija pisanu riječ uputio je i mons. Andrej Saje, novomeški biskup i predsjednik Slovenske biskupske konferencije, istaknuvši da temu izabranu za Simpozij smatra osobito aktualnom, zahtjevnom, osjetljivom, ali i iznimno važnom za život i poslanje Katoličke Crkve. Naglasio je da "kazneno pravo u Crkvi nije samo skup propisa i sankcija", nego "služi zaštiti crkvenoga zajedništva, uspostavi pravednosti, traženju istine i, iznad svega, poštovanju dostojanstva svake ljudske osobe." Sudionicima je zaželio da predavanja i rasprave budu "prigoda za produbljivanje stručnog znanja te za otvorenu razmjenu iskustava i dobrih praksi iz različitih mjesni Crkava" kako bi se pridonijelo da kanonsko pravo "još bolje ostvaruje svoje poslanje u službi pravednosti i istine, zaštite dostojanstva čovjeka i dobra crkvene zajednice."
Riječ pozdrava i dobrodošlice okupljenima uputio je biskup domaćin mons. Marko Medo. Posebno je vrijednom istaknuo stručnost kanonista koja je biskupima dragocjena pomoć u pastoralnom razlučivanju i donošenju pravednih odluka. "U kaznenom području ta suradnja dobiva osobitu težinu. Potrebno je zaštititi najslabije i ranjive, odgovorno utvrđivati činjenice, poštovati pretpostavku nedužnosti i pravo na obranu te djelovati pravodobno i u skladu s propisanim postupcima. Iza svakoga slučaja stoje osobe, njihovo dostojanstvo, njihove rane i njihovo povjerenje ili nepovjerenje u Crkvu", naglasio je mons. Medo te dodao da "pastirska ljubav traži hrabrost suočavanja s problemima", a "pravedno postupanje služi zaštiti zajednice, popravljanju počinitelja i obnovi narušenoga zajedništva." Izrazio je želju da rad crkvenih pravnika "pomogne pastirima da odgovornije vršimo povjerenu službu, a svima koji traže pravdu da u Crkvi susretnu istinu, poštovanje i djelotvornu brigu."
Pozdravni govor prof. dr. sc. Marija Cifraka, dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pročitao je dr. sc. Josip Šalković, pročelnik Katedre kanonskog prava Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sudski vikar Međubiskupijskog suda prvoga stupnja u Zagrebu. Istaknuo je da simpozij "svjedoči o važnosti koju Crkva pridaje stručnom i odgovornom promišljanju crkvenoga prava te njegovoj službi u izgradnji crkvenoga zajedništva i ostvarenju pravednosti u Božjem narodu." Svima okupljenima zaželio je da ovaj znanstveni skup "bude mjesto stručnoga dijaloga, razmjene iskustava i zajedničkoga traženja najboljih pravnih i pastoralnih odgovora na izazove s kojima se Crkva danas susreće" te da "pridonese razvoju crkvenoga prava, njegovoj pravilnoj primjeni te, nadasve, služenju istini, pravednosti i crkvenome zajedništvu."
Prvoga dana Simpozija održana su predavanja: Zašto kazniti? Filozofsko-teološki pristup (dr. sc. Petar Popović, Rim); Put i načela obnove VI. knjige Zakonika: Kaznene mjere u Crkvi (dr. sc. Slavko Zec, Krk); Nove odredbe i kriterij za ispravno primjenjivanje kazni (dr. sc. Marko Martić, Đakovo); Načelo presumpcije nedužnosti i novine o zastari kaznene tužbe (dr. sc. Gregor Rogelj, Ljubljana); Novine u određivanju kazni u Crkvi (lic. iur. can. Domagoj Markić, Rim). Izlaganja su otvorila sadržajnu raspravu koja se fokusirala na pitanja o novitetima iznesenima u predavanjima.
U poslijepodnevnim satima sudionici Simpozija posjetili su Muzej Like u Gospiću, a prvi dan Simpozija završio je euharistijskim slavljem u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini koje je predvodio mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački, duhovnik Hrvatskoga kanonističkog društva. U homiliji mons. Gorski osvrnuo se na pitanje zajedništva koje evanđelje dana dotiče, a koje dovodi i do pitanja eklezijalnog duha. Naglasio je da je jamac zajedništva Crkve Rimski biskup, Sveti Otac, ali je zajedništvo sagledao i iz šire, društvene i političke perspektive. "Sasvim je jasno da možemo i moramo imati različite poglede i uvjerenja u tom pitanju, ali u pitanjima općeg dobra, ljudskog dostojanstva, očuvanja našeg zajedničkog doma zemlje i domovine, stavovi i ciljevi moraju biti zajednički." Zaključujući homiliju, mons. Gorski dotaknuo je i pitanje opasnosti "kolotečine duhovnog života u kojoj se samo izmjenjuju dani i obredi, a duh ostaje siromašan, ne raste u vjeri" i duša tako postaje lak plijen grijehu. Stoga je okupljene potaknuo na budnost ističući opomenu apostola Pavla: "Tko misli da stoji, neka pazi da ne padne."
Tijekom drugoga dana Simpozija održana su predavanja: Sintetički prikaz novouvedenih i uvrštenih kaznenih djela u VI. knjigu Zakonika kanonskog prava (dr. sc. Ivica Ivanković Radak, Subotica; dr. sc. Lucija Boljat, Zagreb); Zlouporaba maloljetnih i odraslih ranjivih osoba: sistematizacija i struktura kažnjivih djela (dr. sc. Šimo Ivelj, Sarajevo); Kaznene odredbe u svrhu sprečavanja zloporaba službe, vlasti i savjesti (dr. sc. Antun Faltak, Bjelovar); Promjene u određivanju kažnjivih djela protiv šeste Božje zapovijedi (dr. sc. Ilija Marković, Sarajevo); Nove kaznene odredbe za uredno i pravilno upravljanja crkvenim dobrima (mr. sc. Ivan Rak, Varaždin); Kazneni sudovi na razini biskupskih konferencija. Osnivanje kaznenog suda Hrvatske biskupske konferencije (dr. sc. Ilija Dogan, Đakovo); Predstavljanje nacrta hrvatskog prijevoda VI. knjige Zakonika (dr. sc. Ratko Radišić, Zagreb). Simpozij je zaključen završnom raspravom u kojoj su apostrofirana pitanja iz svakodnevne prakse te je naglašena potreba novog izdanja Zakonika kanonskog prava s objedinjenim prijevodom svih izmijenjenih kanona.
Dan prije otvaranja Simpozija, u četvrtak, 8. listopada, održana je XVI. redovita skupština Hrvatskoga kanonističkog društva.
Svečanom otvorenju prisustvovali su mons. Mate Uzinić, nadbiskup metropolit riječki; mons. Marko Medo, biskup gospićko-senjski; te mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački i duhovni voditelj Hrvatskoga kanonističkog društva.
Uime organizatora Simpozija, sve okupljene na početku je pozdravila dr. sc. Lucija Boljat, predsjednica Hrvatskoga kanonističkog društva. Zahvalila je biskupu domaćinu jer će sudionici Simpozija imati prigodu bolje upoznati život Crkve i društva u Gospićko-senjskoj biskupiji. Naglasila je da je važnost i aktualnost teme Simpozija prepoznalo i Stalno vijeće Hrvatske biskupske konferencije izabravši je među prijedlozima Upravnog odbora Hrvatskoga kanonističkog društva, a znanstveno promišljanje pomoći će da se kaznene mjere u Crkvi ispravno primjenjuju, što je neodvojivo od pastoralne zadaće Crkve.
Pisanu riječ pozdrava u svoje ime i uime biskupa Hrvatske biskupske konferencije uputio je mons. Dražen Kutleša, nadbiskup metropolit zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Osvrćući se na izabranu temu, istaknuo je da "poziva na promišljanje o svrsi i učinkovitosti kanonskoga kaznenog prava te o načinima djelotvornijega služenja pravednosti, zaštiti dostojanstva osobe te čuvanju i obnovi crkvenoga zajedništva." Iako se "posezanje za kaznenim mjerama katkad razumije kao zanemarivanje očinske uloge pastira", mons. Kutleša naglasio je da "očinska briga uključuje i odgovornost da se zaustavi zlo, zaštiti povrijeđeno dobro, a počinitelja pozove na obraćenje. Kada su za to potrebne, pravedne i razmjerne kaznene mjere izraz su te iste brige. Pastir i tada ostaje otac: skrbi za cijelu zajednicu, a počinitelja ne prestaje smatrati osobom čije dobro i spasenje želi." Nadbiskup Kutleša izrazio je uvjerenje da će doprinosi simpozija "uroditi većom osposobljenošću i savjesnijom primjenom kaznenih odredbi u životu naših mjesnih Crkava, a ponajprije obnovljenom sviješću svih vjernika, napose crkvenih službenika, da postoje dobra i vrijednosti koje, prije svake kaznene norme, treba štititi vjerodostojnim životom i služenjem."
Sudionicima simpozija pisanu riječ uputio je i mons. Andrej Saje, novomeški biskup i predsjednik Slovenske biskupske konferencije, istaknuvši da temu izabranu za Simpozij smatra osobito aktualnom, zahtjevnom, osjetljivom, ali i iznimno važnom za život i poslanje Katoličke Crkve. Naglasio je da "kazneno pravo u Crkvi nije samo skup propisa i sankcija", nego "služi zaštiti crkvenoga zajedništva, uspostavi pravednosti, traženju istine i, iznad svega, poštovanju dostojanstva svake ljudske osobe." Sudionicima je zaželio da predavanja i rasprave budu "prigoda za produbljivanje stručnog znanja te za otvorenu razmjenu iskustava i dobrih praksi iz različitih mjesni Crkava" kako bi se pridonijelo da kanonsko pravo "još bolje ostvaruje svoje poslanje u službi pravednosti i istine, zaštite dostojanstva čovjeka i dobra crkvene zajednice."
Riječ pozdrava i dobrodošlice okupljenima uputio je biskup domaćin mons. Marko Medo. Posebno je vrijednom istaknuo stručnost kanonista koja je biskupima dragocjena pomoć u pastoralnom razlučivanju i donošenju pravednih odluka. "U kaznenom području ta suradnja dobiva osobitu težinu. Potrebno je zaštititi najslabije i ranjive, odgovorno utvrđivati činjenice, poštovati pretpostavku nedužnosti i pravo na obranu te djelovati pravodobno i u skladu s propisanim postupcima. Iza svakoga slučaja stoje osobe, njihovo dostojanstvo, njihove rane i njihovo povjerenje ili nepovjerenje u Crkvu", naglasio je mons. Medo te dodao da "pastirska ljubav traži hrabrost suočavanja s problemima", a "pravedno postupanje služi zaštiti zajednice, popravljanju počinitelja i obnovi narušenoga zajedništva." Izrazio je želju da rad crkvenih pravnika "pomogne pastirima da odgovornije vršimo povjerenu službu, a svima koji traže pravdu da u Crkvi susretnu istinu, poštovanje i djelotvornu brigu."
Pozdravni govor prof. dr. sc. Marija Cifraka, dekana Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pročitao je dr. sc. Josip Šalković, pročelnik Katedre kanonskog prava Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i sudski vikar Međubiskupijskog suda prvoga stupnja u Zagrebu. Istaknuo je da simpozij "svjedoči o važnosti koju Crkva pridaje stručnom i odgovornom promišljanju crkvenoga prava te njegovoj službi u izgradnji crkvenoga zajedništva i ostvarenju pravednosti u Božjem narodu." Svima okupljenima zaželio je da ovaj znanstveni skup "bude mjesto stručnoga dijaloga, razmjene iskustava i zajedničkoga traženja najboljih pravnih i pastoralnih odgovora na izazove s kojima se Crkva danas susreće" te da "pridonese razvoju crkvenoga prava, njegovoj pravilnoj primjeni te, nadasve, služenju istini, pravednosti i crkvenome zajedništvu."
Prvoga dana Simpozija održana su predavanja: Zašto kazniti? Filozofsko-teološki pristup (dr. sc. Petar Popović, Rim); Put i načela obnove VI. knjige Zakonika: Kaznene mjere u Crkvi (dr. sc. Slavko Zec, Krk); Nove odredbe i kriterij za ispravno primjenjivanje kazni (dr. sc. Marko Martić, Đakovo); Načelo presumpcije nedužnosti i novine o zastari kaznene tužbe (dr. sc. Gregor Rogelj, Ljubljana); Novine u određivanju kazni u Crkvi (lic. iur. can. Domagoj Markić, Rim). Izlaganja su otvorila sadržajnu raspravu koja se fokusirala na pitanja o novitetima iznesenima u predavanjima.
U poslijepodnevnim satima sudionici Simpozija posjetili su Muzej Like u Gospiću, a prvi dan Simpozija završio je euharistijskim slavljem u Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini koje je predvodio mons. Mijo Gorski, pomoćni biskup zagrebački, duhovnik Hrvatskoga kanonističkog društva. U homiliji mons. Gorski osvrnuo se na pitanje zajedništva koje evanđelje dana dotiče, a koje dovodi i do pitanja eklezijalnog duha. Naglasio je da je jamac zajedništva Crkve Rimski biskup, Sveti Otac, ali je zajedništvo sagledao i iz šire, društvene i političke perspektive. "Sasvim je jasno da možemo i moramo imati različite poglede i uvjerenja u tom pitanju, ali u pitanjima općeg dobra, ljudskog dostojanstva, očuvanja našeg zajedničkog doma zemlje i domovine, stavovi i ciljevi moraju biti zajednički." Zaključujući homiliju, mons. Gorski dotaknuo je i pitanje opasnosti "kolotečine duhovnog života u kojoj se samo izmjenjuju dani i obredi, a duh ostaje siromašan, ne raste u vjeri" i duša tako postaje lak plijen grijehu. Stoga je okupljene potaknuo na budnost ističući opomenu apostola Pavla: "Tko misli da stoji, neka pazi da ne padne."
Tijekom drugoga dana Simpozija održana su predavanja: Sintetički prikaz novouvedenih i uvrštenih kaznenih djela u VI. knjigu Zakonika kanonskog prava (dr. sc. Ivica Ivanković Radak, Subotica; dr. sc. Lucija Boljat, Zagreb); Zlouporaba maloljetnih i odraslih ranjivih osoba: sistematizacija i struktura kažnjivih djela (dr. sc. Šimo Ivelj, Sarajevo); Kaznene odredbe u svrhu sprečavanja zloporaba službe, vlasti i savjesti (dr. sc. Antun Faltak, Bjelovar); Promjene u određivanju kažnjivih djela protiv šeste Božje zapovijedi (dr. sc. Ilija Marković, Sarajevo); Nove kaznene odredbe za uredno i pravilno upravljanja crkvenim dobrima (mr. sc. Ivan Rak, Varaždin); Kazneni sudovi na razini biskupskih konferencija. Osnivanje kaznenog suda Hrvatske biskupske konferencije (dr. sc. Ilija Dogan, Đakovo); Predstavljanje nacrta hrvatskog prijevoda VI. knjige Zakonika (dr. sc. Ratko Radišić, Zagreb). Simpozij je zaključen završnom raspravom u kojoj su apostrofirana pitanja iz svakodnevne prakse te je naglašena potreba novog izdanja Zakonika kanonskog prava s objedinjenim prijevodom svih izmijenjenih kanona.
Dan prije otvaranja Simpozija, u četvrtak, 8. listopada, održana je XVI. redovita skupština Hrvatskoga kanonističkog društva.
Hrvatsko kanonističko društvo