Teološko-pastoralni razgovori na KBF-u u Zagrebu o temi „Priziv savjesti“
Novi susret u nizu Teološko-pastoralnih razgovora Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu o temi „Priziv savjesti“ održan je u srijedu, 27. svibnja, u prostorima KBF-a.
Susret je održan u okviru institucionalnog istraživačkog projekta OSODAR. Na susretu su se okupili profesori KBF-a i drugih fakulteta, ali i bivši i sadašnji studenti i drugi zainteresirani. Molitveni početak vodila je prof. dr. sc. Blaženka Valentina Mandarić. Uputila je i pozdravne riječi dobrodošlice u ime programskog i organizacijskog odbora TPR-a.
Susretom je moderirao doc. dr. sc. Ante Bekavac s Katedre moralne teologije KBF-a. Na početku susreta moderator je istaknuo da rasprave o prizivu savjesti uvijek tinjaju u ljudskim društvima, pa tako i u „našem hrvatskom društvu“. Dekan KBF-a prof. dr. sc. Mario Cifrak na početku je pozdravio nazočne i svima poželio uspješan rad.
Prvi uvodničar bio je pročelnik Katedre moralne teologije KBF-a i član istraživačkog tima OSODAR prof. dr. sc. Tonči Matulić. Održao je predavanje pod nazivom „Priziv savjesti u ogledalu savjesti“. Naglasio je da se prigovor savjesti ne iscrpljuje u odnosu na neki pravni propis. „U pozitivnom smislu, prigovor savjesti ogleda se u odnosu na višu normu i podrazumijeva mogućnost alternativnog izbora u odnosu na proglašenu normu. Mnogi kršćanski mučenici iz prvih stoljeća primjer su poštovanja savjesti prilikom odbijanja klanjanja stvarnostima koje, u skladu sa svojim kršćanskim uvjerenjem, nisu mogli prihvatiti. Da su popustili, bili bi djelovali protiv osobne savjesti“, istaknuto je.
Drugi uvodničar bio je specijalist psihijatar prof. dr. sc. Darko Marčinko s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tema njegovog izlaganja bila je „Priziv savjesti i pitanje suicidalnosti“. Uvodno je istaknuo da je važno isticati bitne dimenzije čovjeka: duhovnu, biološku, psihološku i socijalnu. Priziv savjesti u medicini je izazovno pitanje. Prilikom pomoći suicidalnoj osobi, nužno je poštovati neka ključna etička načela poput načela dobročinstva, neškodljivosti, autonomije bolesnika i dr. Naglasio je da se suicid ne smije gledati binarno jer je produkt više čimbenika. „S jedne strane, tu je predispozicija, a s druge strane, tu su stresovi“, napomenuto je.
Istaknuo je pitanje srama kao teške emocije koja često vodi prema suicidalnosti, a o kojemu se premalo govori. Prisutnima je pojasnio razlike između samoće koja je fizički nedostatak ljudi, i usamljenosti koja podrazumijeva manjak kvalitetnih odnosa te naglasio važnost odnosa.
Treće uvodno predavanje održala je doc. dr. sc. Katarina Krasić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Tema njezina izlaganja bila je „Normativni aspekti priziva savjesti“. Priziv savjesti je medicinsko, filozofsko i pravno pitanje prisutno tijekom cijele povijesti, a danas je prisutan na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Priziv savjesti kod građana potiče i kvalitete, osobito u situacijama kada zakoni ne sadrže minimum moralnosti.
Nakon predavanja uslijedila su pitanja prisutnih i rasprava, a susret je završen molitvom koju je predvodio moderator susreta.
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Susret je održan u okviru institucionalnog istraživačkog projekta OSODAR. Na susretu su se okupili profesori KBF-a i drugih fakulteta, ali i bivši i sadašnji studenti i drugi zainteresirani. Molitveni početak vodila je prof. dr. sc. Blaženka Valentina Mandarić. Uputila je i pozdravne riječi dobrodošlice u ime programskog i organizacijskog odbora TPR-a.
Susretom je moderirao doc. dr. sc. Ante Bekavac s Katedre moralne teologije KBF-a. Na početku susreta moderator je istaknuo da rasprave o prizivu savjesti uvijek tinjaju u ljudskim društvima, pa tako i u „našem hrvatskom društvu“. Dekan KBF-a prof. dr. sc. Mario Cifrak na početku je pozdravio nazočne i svima poželio uspješan rad.
Prvi uvodničar bio je pročelnik Katedre moralne teologije KBF-a i član istraživačkog tima OSODAR prof. dr. sc. Tonči Matulić. Održao je predavanje pod nazivom „Priziv savjesti u ogledalu savjesti“. Naglasio je da se prigovor savjesti ne iscrpljuje u odnosu na neki pravni propis. „U pozitivnom smislu, prigovor savjesti ogleda se u odnosu na višu normu i podrazumijeva mogućnost alternativnog izbora u odnosu na proglašenu normu. Mnogi kršćanski mučenici iz prvih stoljeća primjer su poštovanja savjesti prilikom odbijanja klanjanja stvarnostima koje, u skladu sa svojim kršćanskim uvjerenjem, nisu mogli prihvatiti. Da su popustili, bili bi djelovali protiv osobne savjesti“, istaknuto je.
Drugi uvodničar bio je specijalist psihijatar prof. dr. sc. Darko Marčinko s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tema njegovog izlaganja bila je „Priziv savjesti i pitanje suicidalnosti“. Uvodno je istaknuo da je važno isticati bitne dimenzije čovjeka: duhovnu, biološku, psihološku i socijalnu. Priziv savjesti u medicini je izazovno pitanje. Prilikom pomoći suicidalnoj osobi, nužno je poštovati neka ključna etička načela poput načela dobročinstva, neškodljivosti, autonomije bolesnika i dr. Naglasio je da se suicid ne smije gledati binarno jer je produkt više čimbenika. „S jedne strane, tu je predispozicija, a s druge strane, tu su stresovi“, napomenuto je.
Istaknuo je pitanje srama kao teške emocije koja često vodi prema suicidalnosti, a o kojemu se premalo govori. Prisutnima je pojasnio razlike između samoće koja je fizički nedostatak ljudi, i usamljenosti koja podrazumijeva manjak kvalitetnih odnosa te naglasio važnost odnosa.
Treće uvodno predavanje održala je doc. dr. sc. Katarina Krasić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Tema njezina izlaganja bila je „Normativni aspekti priziva savjesti“. Priziv savjesti je medicinsko, filozofsko i pravno pitanje prisutno tijekom cijele povijesti, a danas je prisutan na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Priziv savjesti kod građana potiče i kvalitete, osobito u situacijama kada zakoni ne sadrže minimum moralnosti.
Nakon predavanja uslijedila su pitanja prisutnih i rasprava, a susret je završen molitvom koju je predvodio moderator susreta.
Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu