Biskup Bogdan predvodio misu za žrtve bleiburške tragedije i Križnoga puta hrvatskoga naroda u Maclju
Vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan predvodio je u subotu 16. svibnja euharistijsko slavlje za žrtve Bleiburške tragedije i Križnoga puta hrvatskoga naroda ispred crkve Muke Isusove u Maclju. Koncelebrirali su generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije preč. Krunoslav Novak, provincijal Hrvatske dominikanske provincije fr. Tomislav Kraljević te ostali okupljeni svećenici. Liturgijsko pjevanje predvodio je mješoviti zbor "Bl. Augustin Kažotić" iz Župe Kraljice Svete Krunice u Zagrebu.
U homiliji mons. Bogdan poručio je: "Svjesni smo da Zlo postoji u ljudskoj povijesti i da će postojati do dana kada će ga Uskrsli Krist jednom zauvijek pobijediti. Ipak, čovjek se uvijek iznova pita, kako je moguće da Božje stvorenje iz mržnje čini strašna djela nad drugim čovjekom? Odgovor na ovo pitanje nalazimo već na prvim stranicama Svetoga pisma. Zmijino obećanje: „Otvorit će vam se oči i vi ćete biti kao bogovi“ (Post 3,5) ostalo je trajna napast ljudskoj oholosti i svim ideologijama koje čovjeka stavljaju na mjesto samoga Boga. Ondje gdje čovjek sam sebi prisvaja pravo odlučivati o životu i smrti drugoga, ruši se Božja zapovijed: „Ne ubij“ (Izl 20,13). Tako su i totalitarne ideologije 20. stoljeća, napose bezbožni komunizam, iza sebe ostavile krv, stradanja i razorene ljudske živote - na Bleiburgu, ovdje u Maceljskoj šumi i na cijelom Križnom putu… Onaj koji muči, progoni i ubija čovjeka, povjerovao je laži da može biti gospodar dobra i zla."
Dodao je kako nas Biblija i povijest uče da se zločin ne može sakriti pred Bogom, a ne može zauvijek ni pred čovjekom. "Danas stojimo na proplanku jedne šume koja desetljećima skriva tragove jednoga ljudskog zločina. Fenomen i dodatna težina, bol i zlo Maceljske šume, Bleiburškog polja i cijeloga Križnog puta leži u činjenici da je bila desetljećima od strane „čuvara smrti“ prikrivena i brižno čuvana, a njezini očevidci i svjedoci ušutkivani do mjere da je postala najstrože zabranjenom temom bivšeg političkog sustava."
"Zemni ostaci ljudi ovdje u Macelju, oni dostojanstveno pokopani i oni koji još čekaju da budu pronađeni, govore svakome od nas. Nismo ovdje kao suci, niti smo ovamo došli s političkim motivima. Došli smo kao vjernici, civilizirani ljudi, svjesni da je zadaća živih mrtve dostojanstveno pokopati", istaknuo je biskup Bogdan i nastavio: "Zato danas zahvaljujemo svima koji su čuvali spomen na žrtve: obiteljima, svjedocima, istraživačima, svećenicima, povjesničarima i svima koji su, često uz cijenu osobna stradanja, probijali zid šutnje. Hvala svima koji su pokazivali mjesta stradanja, istraživali, zapisivali, ekshumirali i gradili spomen-obilježja. Njihova je hrabrost vraćala dostojanstvo žrtvama i njihovim obiteljima."
Naglasio je kako "nedavni povratak posmrtnih ostataka pet stotina hrvatskih žrtava iz Slovenije u Hrvatsku, preko Macelja, govori da istina, premda dugo zatrpana, ipak izlazi na svjetlo." Biskup je pozvao sve koji nešto znaju: "Otvorite srca i usta, odriješite jezike, progovorite! Otvorite arhive i skrivene spise! Recite gdje su oni koji još čekaju ime, grob i molitvu! Uime žrtava koje više nemaju glasa i uime njihovih obitelji koje još nose bol u tišini svojih domova, molim vas: progovorite i oslobodite naš narod, sebe same i sve one koji desetljećima čekaju istinu!"
Na kraju homilije mons. Bogdan zaključio je: "Žrtve stratišta i Križnog puta hrvatskog naroda obvezuju nas na istinu, na pijetet i odgovornost prema domovini. Njihova patnja nije samo duboka, još nezacijeljena rana prošlosti, nego snažan poziv da svoju zemaljsku domovinu Hrvatsku gradimo kao zemlju mira, dostojanstva i nade za nove naraštaje. Želimo da se više nikada ne bježi iz domovine putem straha i neizvjesnosti, nego da na hrvatskom tlu naša djeca i mladi imaju sigurnost, budućnost i razlog za ostanak u svom domu. Istinu o ovoj tragediji pamtimo i čuvamo bez mržnje i bez osvete jer mržnja ne oslobađa, nego razara i čovjeka i narod. Uskrsli Krist i danas treba svjedoke pobjede nad smrću, zlom i grijehom. A domovina treba ljude koji će pokazati da nijedna žrtva podnesena u istini, vjeri i ljubavi nije uzaludna, nego može postati sjeme novoga života."
U jutarnjim satima na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu, kod središnjeg križa, održana je komemoracija u povodu 81. obljetnice Bleiburške tragedije i Hrvatskog križnog puta, u spomen na žrtve komunističkih zločina počinjenih od sredine svibnja 1945. godine, većinom nad Hrvatima, ali i pripadnicima drugih naroda. Komemoraciju je organizirao Počasni bleiburški vod, uz liturgijsko sudjelovanje Hrvatske biskupske konferencije. Pokrovitelj obilježavanja bio je Hrvatski sabor, a supokrovitelj Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije
U homiliji mons. Bogdan poručio je: "Svjesni smo da Zlo postoji u ljudskoj povijesti i da će postojati do dana kada će ga Uskrsli Krist jednom zauvijek pobijediti. Ipak, čovjek se uvijek iznova pita, kako je moguće da Božje stvorenje iz mržnje čini strašna djela nad drugim čovjekom? Odgovor na ovo pitanje nalazimo već na prvim stranicama Svetoga pisma. Zmijino obećanje: „Otvorit će vam se oči i vi ćete biti kao bogovi“ (Post 3,5) ostalo je trajna napast ljudskoj oholosti i svim ideologijama koje čovjeka stavljaju na mjesto samoga Boga. Ondje gdje čovjek sam sebi prisvaja pravo odlučivati o životu i smrti drugoga, ruši se Božja zapovijed: „Ne ubij“ (Izl 20,13). Tako su i totalitarne ideologije 20. stoljeća, napose bezbožni komunizam, iza sebe ostavile krv, stradanja i razorene ljudske živote - na Bleiburgu, ovdje u Maceljskoj šumi i na cijelom Križnom putu… Onaj koji muči, progoni i ubija čovjeka, povjerovao je laži da može biti gospodar dobra i zla."
Dodao je kako nas Biblija i povijest uče da se zločin ne može sakriti pred Bogom, a ne može zauvijek ni pred čovjekom. "Danas stojimo na proplanku jedne šume koja desetljećima skriva tragove jednoga ljudskog zločina. Fenomen i dodatna težina, bol i zlo Maceljske šume, Bleiburškog polja i cijeloga Križnog puta leži u činjenici da je bila desetljećima od strane „čuvara smrti“ prikrivena i brižno čuvana, a njezini očevidci i svjedoci ušutkivani do mjere da je postala najstrože zabranjenom temom bivšeg političkog sustava."
"Zemni ostaci ljudi ovdje u Macelju, oni dostojanstveno pokopani i oni koji još čekaju da budu pronađeni, govore svakome od nas. Nismo ovdje kao suci, niti smo ovamo došli s političkim motivima. Došli smo kao vjernici, civilizirani ljudi, svjesni da je zadaća živih mrtve dostojanstveno pokopati", istaknuo je biskup Bogdan i nastavio: "Zato danas zahvaljujemo svima koji su čuvali spomen na žrtve: obiteljima, svjedocima, istraživačima, svećenicima, povjesničarima i svima koji su, često uz cijenu osobna stradanja, probijali zid šutnje. Hvala svima koji su pokazivali mjesta stradanja, istraživali, zapisivali, ekshumirali i gradili spomen-obilježja. Njihova je hrabrost vraćala dostojanstvo žrtvama i njihovim obiteljima."
Naglasio je kako "nedavni povratak posmrtnih ostataka pet stotina hrvatskih žrtava iz Slovenije u Hrvatsku, preko Macelja, govori da istina, premda dugo zatrpana, ipak izlazi na svjetlo." Biskup je pozvao sve koji nešto znaju: "Otvorite srca i usta, odriješite jezike, progovorite! Otvorite arhive i skrivene spise! Recite gdje su oni koji još čekaju ime, grob i molitvu! Uime žrtava koje više nemaju glasa i uime njihovih obitelji koje još nose bol u tišini svojih domova, molim vas: progovorite i oslobodite naš narod, sebe same i sve one koji desetljećima čekaju istinu!"
Na kraju homilije mons. Bogdan zaključio je: "Žrtve stratišta i Križnog puta hrvatskog naroda obvezuju nas na istinu, na pijetet i odgovornost prema domovini. Njihova patnja nije samo duboka, još nezacijeljena rana prošlosti, nego snažan poziv da svoju zemaljsku domovinu Hrvatsku gradimo kao zemlju mira, dostojanstva i nade za nove naraštaje. Želimo da se više nikada ne bježi iz domovine putem straha i neizvjesnosti, nego da na hrvatskom tlu naša djeca i mladi imaju sigurnost, budućnost i razlog za ostanak u svom domu. Istinu o ovoj tragediji pamtimo i čuvamo bez mržnje i bez osvete jer mržnja ne oslobađa, nego razara i čovjeka i narod. Uskrsli Krist i danas treba svjedoke pobjede nad smrću, zlom i grijehom. A domovina treba ljude koji će pokazati da nijedna žrtva podnesena u istini, vjeri i ljubavi nije uzaludna, nego može postati sjeme novoga života."
U jutarnjim satima na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu, kod središnjeg križa, održana je komemoracija u povodu 81. obljetnice Bleiburške tragedije i Hrvatskog križnog puta, u spomen na žrtve komunističkih zločina počinjenih od sredine svibnja 1945. godine, većinom nad Hrvatima, ali i pripadnicima drugih naroda. Komemoraciju je organizirao Počasni bleiburški vod, uz liturgijsko sudjelovanje Hrvatske biskupske konferencije. Pokrovitelj obilježavanja bio je Hrvatski sabor, a supokrovitelj Hrvatski narodni sabor Bosne i Hercegovine.
Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije