Održano studijsko putovanje za vjeroučitelje „Putovima sv. Pavla”
U organizaciji Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije 4. - 11. svibnja 2026. organizirano je studijsko putovanje za vjeroučitelje „Putovima sv. Pavla”.
Ujutro 4. svibnja 2026. započelo je njihovo osmodnevno putovanje kroz zapadnu Tursku. Hodočasnici su se sastali na autobusnom kolodvoru te krenuli autobusom prema Ljubljani, gdje su se ukrcali u avion i poletjeli prema Istanbulu gdje su ih dočekali vodiči. Nakon dolaska u Istanbul uslijedio je smještaj u hotel i večera, a zatim je dio hodočasnika krenuo u noćni razgled Istanbula. Prešli su preko Bosporskog mosta na azijsku stranu grada i posjetili Kadıköy, prostor nekadašnjega Kalcedona. Kalcedon je posebno važan za crkvenu povijest jer je ondje 451. godine održan Četvrti ekumenski sabor.
Drugoga dana, nakon doručka, hodočasnici su krenuli u razgled Istanbula. Posjetili su Plavu džamiju koju krasi šest minareta, simbola šest istina islama prema tumačenju vodiča, kao i veličanstvenu Aju Sofiju. Aja Sofija, nekadašnja Magna Ecclesia, odnosno Velika Crkva, danas ponovno ima funkciju džamije, ali u njoj se još uvijek vide tragovi kršćanske povijesti, osobito mozaici koji svjedoče o njezinoj prvoj namjeni. Hodočasnici su prošli i Hipodromom, zaustavili se uz Njemačku fontanu, a potom ih je put odveo na bazar. Uputili su se na krstarenje Bosporom, koje je omogućilo vidjeti mnoge impozantne građevine i znamenitosti, kao i mostove koji spajaju Europu i Aziju. Dan je zaključen slavljenjem mise u crkvi sv. Antuna.
Treći dan autobusom su se uputili na ostatak hodočašća, a s obzirom na dugu vožnju od vodiča su mnogo čuli o ekonomiji, jeziku, kulturi i svakodnevnom životu u Turskoj, te su vrijeme iskoristili za molitvu. Putujući prema Troji, prošli su preko mosta Çanakkale 1915, jednoga od najvećih visećih mostova na svijetu, koji preko Dardanela povezuje Europu i Aziju. Uslijedio je posjet nalazištu Troje, koje je u 19. stoljeću počeo iskopavati Heinrich Schliemann. Ondje su hodočasnici čuli poznate stihove iz Homerove Ilijade i podsjetili se priče o Trojanskom ratu, Heleni, Ahileju, Hektoru i drvenom konju. Dan je zaključen misnim slavljem.
Četvrti dan započeli su ranim polaskom prema Pergamonu. Pergamon se povezuje s pergamentom, a bio je poznat i po svojoj bogatoj knjižnici. Posjećena je Akropola s najstrmijim antičkim amfiteatrom. Pergamon je važan i kao jedna od sedam Crkava iz Otkrivenja. Riječi upućene Crkvi u Pergamu govore o vjernosti, ali i o potrebi jasnoga opredjeljenja. Hodočasnici su posjetili i Asklepion, drevno lječilište u koje su dolazili ljudi tražeći ozdravljenje. Ondje su se povezivali medicina, vjera, voda, snovi i različiti oblici liječenja.
Put je zatim vodio do Smirne, današnjega Izmira, jedne od sedam Crkava iz Otkrivenja i mjesta povezanoga sa sv. Polikarpom, biskupom Smirne i učenikom apostola. Misno slavlje hodočasnici su slavili upravo u crkvi posvećenoj sv. Polikarpu, a prije mise pozdravio ih je nadbiskup Izmira mons. Martin Kmetec. Posjetili su i katedralu sv. Ivana Evanđelista u Izmiru, a potom i arheološko nalazište bazilike sv. Ivana kod Efeza, gdje se prema predaji nalazi grob sv. Ivana Evanđelista.
Petog dana vjeoučitelji su posjetili kuću Blažene Djevice Marije, mjestu za koje se, prema jednoj od tradicija, vjeruje da je ondje Marija uznesena na nebo. Upravo tamo slavljena je misa nakon koje su hodočasnici mogli kupiti nabožne predmete, a potom su se uputili prema Efezu koji su razgledali prisjećajući se na poseban način sv. Pavla. Efez je jedan od najvažnijih antičkih gradova Male Azije. Razgledane su mramorne ulice, javni prostori, Celsusova knjižnica i drugi važni dijelovi grada. Hodočasnici su se prisjetili kako je ondje sveti Pavao propovijedao i kako se suočavao s kultom Artemide, čiji se hram ubrajao među sedam svjetskih čuda. U Efezu su posjetili i Marijinu crkvu, gdje se održao Efeški sabor 431. godine, na kojem je potvrđen Marijin naslov Bogorodica, Theotokos. Istaknuto je i sjećanje na Milet, gdje je sveti Pavao održao oproštajni govor starješinama Crkve iz Efeza.
Zatim je uslijedio posjet Hierapolisu, gradu uz Pamukkale, poznatom po termalnim izvorima, antičkim ostacima i velikom kazalištu. Prema predaji, ondje je apostol Filip propovijedao i podnio mučeničku smrt zbog svoje vjere. Put je dalje vodio prema Pamukkalama, gdje su hodočasnici uživali u bjelini sedrenih terasa.
Šestoga dana, nakon doručka, skupina se uputila prema Laodiceji. Ondje su razgledani ostaci velikoga grada koji su krasila čak dva teatra. Vidjeli su i ostatke crkve te se prisjetili Pisma Crkvi u Laodiceji iz Otkrivenja koje je bilo opomena Crkvi da nije ni vruća ni hladna, nego mlaka. Put se nastavio prema selu u kojem su hodočasnici imali priliku vidjeti kako se tkaju tepisi, a zatim se putovanje se nastavilo prema Antaliji.
Sedmi dan započeo je uživanjem uz slap Karpuzkaldiran u Antaliji koji je poseban po tome što se ulijeva u more, a nastavljen je odlaskom u grad, misnim slavljem u crkvi sv. Nikole te kratkim razgledom.
Osmoga dana rano ujutro krenulo se prema zračnoj luci iz koje je skupina poletjela prema Ljubljani, gdje ih je čekao autobus koji ih je vratio u Zagreb. Duhovna pratnja na putovanju bio je vlč. Ivan Benaković, a putovanje je provela Agencija za duhovna putovanja Via Providentia.
Tekst: Petra Ervećanin
Foto: Nataša Čurić
Ujutro 4. svibnja 2026. započelo je njihovo osmodnevno putovanje kroz zapadnu Tursku. Hodočasnici su se sastali na autobusnom kolodvoru te krenuli autobusom prema Ljubljani, gdje su se ukrcali u avion i poletjeli prema Istanbulu gdje su ih dočekali vodiči. Nakon dolaska u Istanbul uslijedio je smještaj u hotel i večera, a zatim je dio hodočasnika krenuo u noćni razgled Istanbula. Prešli su preko Bosporskog mosta na azijsku stranu grada i posjetili Kadıköy, prostor nekadašnjega Kalcedona. Kalcedon je posebno važan za crkvenu povijest jer je ondje 451. godine održan Četvrti ekumenski sabor.
Drugoga dana, nakon doručka, hodočasnici su krenuli u razgled Istanbula. Posjetili su Plavu džamiju koju krasi šest minareta, simbola šest istina islama prema tumačenju vodiča, kao i veličanstvenu Aju Sofiju. Aja Sofija, nekadašnja Magna Ecclesia, odnosno Velika Crkva, danas ponovno ima funkciju džamije, ali u njoj se još uvijek vide tragovi kršćanske povijesti, osobito mozaici koji svjedoče o njezinoj prvoj namjeni. Hodočasnici su prošli i Hipodromom, zaustavili se uz Njemačku fontanu, a potom ih je put odveo na bazar. Uputili su se na krstarenje Bosporom, koje je omogućilo vidjeti mnoge impozantne građevine i znamenitosti, kao i mostove koji spajaju Europu i Aziju. Dan je zaključen slavljenjem mise u crkvi sv. Antuna.
Treći dan autobusom su se uputili na ostatak hodočašća, a s obzirom na dugu vožnju od vodiča su mnogo čuli o ekonomiji, jeziku, kulturi i svakodnevnom životu u Turskoj, te su vrijeme iskoristili za molitvu. Putujući prema Troji, prošli su preko mosta Çanakkale 1915, jednoga od najvećih visećih mostova na svijetu, koji preko Dardanela povezuje Europu i Aziju. Uslijedio je posjet nalazištu Troje, koje je u 19. stoljeću počeo iskopavati Heinrich Schliemann. Ondje su hodočasnici čuli poznate stihove iz Homerove Ilijade i podsjetili se priče o Trojanskom ratu, Heleni, Ahileju, Hektoru i drvenom konju. Dan je zaključen misnim slavljem.
Četvrti dan započeli su ranim polaskom prema Pergamonu. Pergamon se povezuje s pergamentom, a bio je poznat i po svojoj bogatoj knjižnici. Posjećena je Akropola s najstrmijim antičkim amfiteatrom. Pergamon je važan i kao jedna od sedam Crkava iz Otkrivenja. Riječi upućene Crkvi u Pergamu govore o vjernosti, ali i o potrebi jasnoga opredjeljenja. Hodočasnici su posjetili i Asklepion, drevno lječilište u koje su dolazili ljudi tražeći ozdravljenje. Ondje su se povezivali medicina, vjera, voda, snovi i različiti oblici liječenja.
Put je zatim vodio do Smirne, današnjega Izmira, jedne od sedam Crkava iz Otkrivenja i mjesta povezanoga sa sv. Polikarpom, biskupom Smirne i učenikom apostola. Misno slavlje hodočasnici su slavili upravo u crkvi posvećenoj sv. Polikarpu, a prije mise pozdravio ih je nadbiskup Izmira mons. Martin Kmetec. Posjetili su i katedralu sv. Ivana Evanđelista u Izmiru, a potom i arheološko nalazište bazilike sv. Ivana kod Efeza, gdje se prema predaji nalazi grob sv. Ivana Evanđelista.
Petog dana vjeoučitelji su posjetili kuću Blažene Djevice Marije, mjestu za koje se, prema jednoj od tradicija, vjeruje da je ondje Marija uznesena na nebo. Upravo tamo slavljena je misa nakon koje su hodočasnici mogli kupiti nabožne predmete, a potom su se uputili prema Efezu koji su razgledali prisjećajući se na poseban način sv. Pavla. Efez je jedan od najvažnijih antičkih gradova Male Azije. Razgledane su mramorne ulice, javni prostori, Celsusova knjižnica i drugi važni dijelovi grada. Hodočasnici su se prisjetili kako je ondje sveti Pavao propovijedao i kako se suočavao s kultom Artemide, čiji se hram ubrajao među sedam svjetskih čuda. U Efezu su posjetili i Marijinu crkvu, gdje se održao Efeški sabor 431. godine, na kojem je potvrđen Marijin naslov Bogorodica, Theotokos. Istaknuto je i sjećanje na Milet, gdje je sveti Pavao održao oproštajni govor starješinama Crkve iz Efeza.
Zatim je uslijedio posjet Hierapolisu, gradu uz Pamukkale, poznatom po termalnim izvorima, antičkim ostacima i velikom kazalištu. Prema predaji, ondje je apostol Filip propovijedao i podnio mučeničku smrt zbog svoje vjere. Put je dalje vodio prema Pamukkalama, gdje su hodočasnici uživali u bjelini sedrenih terasa.
Šestoga dana, nakon doručka, skupina se uputila prema Laodiceji. Ondje su razgledani ostaci velikoga grada koji su krasila čak dva teatra. Vidjeli su i ostatke crkve te se prisjetili Pisma Crkvi u Laodiceji iz Otkrivenja koje je bilo opomena Crkvi da nije ni vruća ni hladna, nego mlaka. Put se nastavio prema selu u kojem su hodočasnici imali priliku vidjeti kako se tkaju tepisi, a zatim se putovanje se nastavilo prema Antaliji.
Sedmi dan započeo je uživanjem uz slap Karpuzkaldiran u Antaliji koji je poseban po tome što se ulijeva u more, a nastavljen je odlaskom u grad, misnim slavljem u crkvi sv. Nikole te kratkim razgledom.
Osmoga dana rano ujutro krenulo se prema zračnoj luci iz koje je skupina poletjela prema Ljubljani, gdje ih je čekao autobus koji ih je vratio u Zagreb. Duhovna pratnja na putovanju bio je vlč. Ivan Benaković, a putovanje je provela Agencija za duhovna putovanja Via Providentia.
Tekst: Petra Ervećanin
Foto: Nataša Čurić