Zagrebačka nadbiskupija

U ponedjeljak 20. travnja 2026. u organizaciji Udruge biskup "Martin Borković" i Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa u Karlovcu održano je predstavljanje najnovije knjige autora Matije Štahana, katoličkog intelektualca, novinara i publicista.

U Velikoj dvorani Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa o knjizi su govorili književni kritičar Đuro Vidmarović i autor Matija Štahan, a susret je moderirala Lorena Ninčević. Knjiga "Izvod iz kršćanstva. Kako vjerovati u 21. stoljeću?" skup je refleksija i promišljanja o intelektualnoj obrani i kulturnoj kontekstualizaciji kršćanstva. U razgovoru kritičara Đure Vidmarovića i autora Matije Štahana okupljeni su mogli dobiti uvid u neke od tema kojima se knjiga bavi, kao što su transhumanizam, pravo na život, pitanje eutanazije, kanonizacija kardinala Stepinca, odnos vjere i nacionalnosti, povijesna pravednost.

Matija Štahan tom je prilikom između ostalog ustvrdio kako je razvoj tehnologije, osobito onaj karakterističan za Zapad i njegovu trajnu industrijsku revoluciju, doveo čovjeka bliže nego ikada i onome demonskom i onome božanskom. Spas i propast danas su, doslovno, nadohvat ruke. Kako je upozoravao Jacques Maritain, svijet s vremenom ne postaje ni bolji ni gori - nego istodobno i bolji i gori.

U tom kontekstu valja promatrati i ubrzani tehnološki napredak, umjetnu inteligenciju te svojevrsni proto-transhumanizam koji već živimo. Primjeri poput Muskovog Neuralinka, koji nastoji povezati ljudski um s računalom, jasno pokazuju dvostruku narav tog procesa. S jedne strane, riječ je o potencijalno najvećem dobru u povijesti čovječanstva - svijetu u kojemu bi mnoge bolesti mogle postati stvar prošlosti. S druge strane, otvaraju se vrata dosad nezamislivim zloupotrebama: pokušajima mijenjanja same ljudske naravi, nadilaženja starenja i dosezanja svojevrsne ovozemaljske besmrtnosti, relativiziranja temeljnog spolnog binarizma ili narušavanja autonomije tijela kroz kiborgizaciju koja briše granice ljudskosti. U krajnjoj liniji, riječ je i o idejama poput stvaranja hibrida ljudi i životinja - zahvatima koji dovode u pitanje, pa i izvrću, sam smisao stvaranja.

Drugim riječima, i Krist i Antikrist danas su nam bliži nego ikada. No, to nije tek dramatična slika, nego logična posljedica jedne dublje dinamike: iza svih naših „permanentnih revolucija“ - industrijskih, seksualnih i drugih - odvija se i svojevrsna permanentna revelacija. Svijet se pred nama sve više razotkriva, a s njime i dobro i zlo, koji sve jasnije pokazuju svoju pravu narav.

Zato nije pretjerano reći da je budućnost neizvjesnija nego ikada. No, iz toga ne slijedi da život treba staviti na čekanje i pasivno promatrati razvoj događaja - osobito jer bi sutra moglo biti još neizvjesnije od danas. Naprotiv, odgovor na takvo stanje nije povlačenje, nego djelovanje: živjeti kreposno i u punini vlastite ljudskosti, neovisno o okolnostima.

U konačnici, život - a osobito život djece - u kršćanskoj perspektivi neprolaznosti ostaje nešto toliko veliko i čudesno da sve svjetovne brige i svi ovozemaljski idoli, u usporedbi s njime, gube na težini i značenju, kazao je tom prigodom Štahan.

Jednako sadržajna i zanimljiva bila je i rasprava koja je uslijedila, a tijekom koje je publika iskoristila priliku da s autorom prokomentira neka od aktualnih društvenih i vjerskih pitanja. Predstavljanje je završilo zahvalom domaćina mons. Antuna Sentea, rektora Nacionalnog svetišta i bazilike svetog Josipa te voditelja Udruge biskup "Martin Borković".

Predstavljanju, odnosno tribini, uz mnogobrojne posjetitelje prisustvovala je Ivana Fočić, zamjenica Gradonačelnika grada Karlovca te prvi dekan Veleučilišta u Karlovcu Miroslav Butković, kao i sadašnji dekan Ivan Štedul.