Održan treći međužupanijski stručni skup vjeroučitelja
Treći međužupanijski (nadbiskupijski) stručni skup za vjeroučitelje "Posredovanje vjeronaučnih sadržaja: jezik, obrada i metodičko-didaktičko oblikovanje" održan je u srijedu 15. travnja u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu. Stručne skupove organizirali su Agencija za odgoj i obrazovanje te Ured zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi, a u tri susreta sudjelovalo je više od 600 vjeroučitelja. Tijekom trećeg susreta održana su tri predavanja i okrugli stol te je predstavljeno izvješće iz Ureda za vjeronauk u školama.
Prvo predavanje održao je izv. prof. dr. sc. Ivan Dodlek pod naslovom "Tada im se otvori srce da gori i pamet da razumiju… (Lk 24, 45): Religijski jezik od doživljaja do razumijevanja". Prof. Dodlek propitkivao je kako s pomoću religijskog jezika "otvarati pamet" vjeroučeniku za razumijevanje vjeronaučnih sadržaja u suvremenom kulturološkom i školskom kontekstu. S obzirom na to da se, kako se čini, religijski jezik često doživljava kao apstraktan i udaljen od svakodnevnog života, predavač je istaknuo neke mogućnosti njegove prilagodbe u školskom kontekstu. Kazao je da "otvarati pamet" za razumijevanje religijskih sadržaja ne znači samo prenositi informacije, nego uz to omogućavati i stvarni doživljaj koji nadilazi razinu samo intelektualnog shvaćanja. Kao model ili paradigmu uzeo je primjer učenika na putu u Emaus kako bi pokazao da doživljaj prethodi razumijevanju. Prof. Dodlek poručio je da bi ovakav pristup mogao biti poticaj vjeroučenicima i vjeroučiteljima da vjerske istine shvate ne samo intelektualno, već da ih i cjelinom svojega bića dožive, čime se omogućava dublja povezanost između osobnog iskustva i religijske tradicije. Tako religijski jezik može postati medij koji ne samo da informira, nego i duhovno transformira, zaključio je prof. Dodlek.
Predavanje "Retorička strategija u obrazlaganju zahtjevnih tema" održao je Branimir Stanić, diplomirani novinar i glavni urednik Glasa Koncila. Istaknuo je važnost retoričkih umijeća u prenošenju vjeronaučnih sadržaja koji su veoma zahtjevni. Nastavnici vjeronauka u svojem se radu služe različitim argumentacijskim strategijama koje im pomažu u informiranju, poučavanju, tumačenju i analiziranju, a Stanić je istaknuo da je u obrazlaganju kršćanskih sadržaja ključno oblikovanje argumenata, pa je na tom tragu istaknuo vrijednost Toulmonova modela argumenta jer on omogućuje najveći stupanj vjerodostojnosti i istinitosti.
Treće predavanje, "Između nastavnih sadržaja i učenika: razumljivost u didaktičkom oblikovanju vjeronaučne nastave", bilo je usmjereno na davanje odgovora na pitanje kako oblikovati vjeronaučne sadržaje. Predavanje je održao prof. dr. sc. Ante Kolak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Kolak je kao polazište istaknuo činjenicu da se vjeronauk nalazi u trajnoj napetosti između teološke utemeljenosti sadržaja i pedagoške prilagođenosti učeniku. Upravo u tom između - između nastavnih sadržaja i učenika - odvija se didaktičko oblikovanje vjeronaučne nastave, čiji je cilj omogućiti smisleno, razumljivo i učeniku dostupno učenje. U kontekstu vjeronauka to znači da religijski sadržaji ne mogu biti prenošeni isključivo kao gotove istine, već trebaju biti didaktički posredovani na način koji omogućuje učenikovo razumijevanje, interpretaciju i osobno značenje, pojasnio je predavač. Pedagoška istraživanja ističu da učenici lakše usvajaju sadržaje koje mogu povezati sa svojim životnim iskustvom, a vjeronauk, kao predmet koji se bavi temeljnim pitanjima smisla, identiteta, odnosa i vrijednosti, ima potencijal ostvariti visoku razinu unutarnje motivacije učenika. Međutim, taj se potencijal ostvaruje samo ako vjeroučitelj uspije povezati biblijske, crkvene i teološke sadržaje s konkretnim životnim situacijama učenika, njihovim pitanjima, dilemama i iskustvima. Stoga je vjeroučitelj kao stručnjak i svjedok vjere pozvan je trajno promišljati vlastitu didaktičku praksu kako bi vjeronauk bio prostor smislenog učenja, dijaloga, osobnog i religioznog rasta učenika, istaknuo je prof. Kolak.
Susret je završen okruglim stolom kojeg je vodila prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda za vjeronauk u školama, te izvješćem i obavijestima Ureda.
Prvo predavanje održao je izv. prof. dr. sc. Ivan Dodlek pod naslovom "Tada im se otvori srce da gori i pamet da razumiju… (Lk 24, 45): Religijski jezik od doživljaja do razumijevanja". Prof. Dodlek propitkivao je kako s pomoću religijskog jezika "otvarati pamet" vjeroučeniku za razumijevanje vjeronaučnih sadržaja u suvremenom kulturološkom i školskom kontekstu. S obzirom na to da se, kako se čini, religijski jezik često doživljava kao apstraktan i udaljen od svakodnevnog života, predavač je istaknuo neke mogućnosti njegove prilagodbe u školskom kontekstu. Kazao je da "otvarati pamet" za razumijevanje religijskih sadržaja ne znači samo prenositi informacije, nego uz to omogućavati i stvarni doživljaj koji nadilazi razinu samo intelektualnog shvaćanja. Kao model ili paradigmu uzeo je primjer učenika na putu u Emaus kako bi pokazao da doživljaj prethodi razumijevanju. Prof. Dodlek poručio je da bi ovakav pristup mogao biti poticaj vjeroučenicima i vjeroučiteljima da vjerske istine shvate ne samo intelektualno, već da ih i cjelinom svojega bića dožive, čime se omogućava dublja povezanost između osobnog iskustva i religijske tradicije. Tako religijski jezik može postati medij koji ne samo da informira, nego i duhovno transformira, zaključio je prof. Dodlek.
Predavanje "Retorička strategija u obrazlaganju zahtjevnih tema" održao je Branimir Stanić, diplomirani novinar i glavni urednik Glasa Koncila. Istaknuo je važnost retoričkih umijeća u prenošenju vjeronaučnih sadržaja koji su veoma zahtjevni. Nastavnici vjeronauka u svojem se radu služe različitim argumentacijskim strategijama koje im pomažu u informiranju, poučavanju, tumačenju i analiziranju, a Stanić je istaknuo da je u obrazlaganju kršćanskih sadržaja ključno oblikovanje argumenata, pa je na tom tragu istaknuo vrijednost Toulmonova modela argumenta jer on omogućuje najveći stupanj vjerodostojnosti i istinitosti.
Treće predavanje, "Između nastavnih sadržaja i učenika: razumljivost u didaktičkom oblikovanju vjeronaučne nastave", bilo je usmjereno na davanje odgovora na pitanje kako oblikovati vjeronaučne sadržaje. Predavanje je održao prof. dr. sc. Ante Kolak s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Prof. Kolak je kao polazište istaknuo činjenicu da se vjeronauk nalazi u trajnoj napetosti između teološke utemeljenosti sadržaja i pedagoške prilagođenosti učeniku. Upravo u tom između - između nastavnih sadržaja i učenika - odvija se didaktičko oblikovanje vjeronaučne nastave, čiji je cilj omogućiti smisleno, razumljivo i učeniku dostupno učenje. U kontekstu vjeronauka to znači da religijski sadržaji ne mogu biti prenošeni isključivo kao gotove istine, već trebaju biti didaktički posredovani na način koji omogućuje učenikovo razumijevanje, interpretaciju i osobno značenje, pojasnio je predavač. Pedagoška istraživanja ističu da učenici lakše usvajaju sadržaje koje mogu povezati sa svojim životnim iskustvom, a vjeronauk, kao predmet koji se bavi temeljnim pitanjima smisla, identiteta, odnosa i vrijednosti, ima potencijal ostvariti visoku razinu unutarnje motivacije učenika. Međutim, taj se potencijal ostvaruje samo ako vjeroučitelj uspije povezati biblijske, crkvene i teološke sadržaje s konkretnim životnim situacijama učenika, njihovim pitanjima, dilemama i iskustvima. Stoga je vjeroučitelj kao stručnjak i svjedok vjere pozvan je trajno promišljati vlastitu didaktičku praksu kako bi vjeronauk bio prostor smislenog učenja, dijaloga, osobnog i religioznog rasta učenika, istaknuo je prof. Kolak.
Susret je završen okruglim stolom kojeg je vodila prof. dr. sc. Blaženka s. Valentina Mandarić, predstojnica Ureda za vjeronauk u školama, te izvješćem i obavijestima Ureda.
UVŠ