Zagrebačka nadbiskupija

Zagrebačka nadbiskupija

Slavljena misa zadušnica za biskupa Miju Škvorca na 37. obljetnicu njegove smrti

U nedjelju 15. veljače 2026. u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu služena je misa zadušnica za biskupa Miju Škvorca na 37. obljetnicu njegove smrti. Umro je toga dana 1989. godine. Na sprovod, kakav Mirogoj odavno ne pamti, došlo ga je ispratiti preko 10.000 vjernika, 350 svećenika i 18 nadbiskupa i biskupa. Ove su brojke pokazatelj koliki je veliki vjerski utjecaj biskup Škvorc imao u Crkvi u Hrvata u vremenu kad je živio i djelovao.
 
Na spomen sličici koja je za ovu obljetnicu bila objavljena čitamo ove podatke: Isusovac i potom biskup Mijo Škvorc bio je teolog, filozof, književnik, pjesnik, glasoviti propovjednik u Bazilici Srca Isusova u Zagrebu, žrtva komunističkih progona, promicatelj crkvenog pokreta Kursilja, dovršitelj biskupijskog postupka beatifikacije Ivana Merza.

Sv. misu zadušnicu služio je p. Božidar Nagy koji je u svojoj propovjedi ukratko iznio njegove osnovne biografske podatke, a onda je istaknuo sve njegove vrline i zasluge kojima je u vrijeme komunističkog režima kao neustrašivi svjedok kršćanske vjere bio velika duhovna potpora vjernicima, posebno intelektualcima.
 
Biskup Mijo Škvorc rođen je u Ruševcu kraj Križevaca 1919. g. Svoje osnovno i potom gimnazijsko obrazovanje stekao u sjemeništima u Zagrebu i Travniku. Teologiju studira u Zagrebu gdje je 1948. god. zaređen za svećenika. Kao profesor predaje na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu i paralelno vrši uspješnu dušobrižničku službu za studente. Drži glasovite propovijedi u Bazilici Srca Isusova po čemu je postao poznat u cijeloj Hrvatskoj. Zbog tih propovijedi, a na temelju tzv. „verbalnoga delikta“, komunistički režim osudio ga je na dvije godine strogoga zatvora koje je proveo kao robijaš u Staroj Gradišci od 1956. do 1958. Duhovna veličina isusovca i potom biskupa Mije Škvorca najviše se očitovala u činjenici što se svojim čuvenim propovijedima, kao i spisima hrabro suprotstavljao materijalističkoj ideologiji komunizma.
 
Isusovac Mijo Škvorc postao je zagrebački pomoćni biskup 1970. godine. Kao biskup posebno se angažirao u uvođenju crkvenog pokreta Malog tečaja kršćanstva - Kursilja u Crkvu u Hrvata. Vodio je i dovršio biskupijski postupak za proglašenje blaženim Ivana Merza. Osim brojnih pisanih radova u raznim časopisima objavio je šest teoloških djela. Njegov svekoliki intelektualni i pastoralni rad bio je obrađen na dva simpozija - znanstvena skupa, 2009. i 2019. čija su predavanja potom objavljena u posebnim Zbornicima.
 
Njegov redovnički subrat isusovac dr. Miljenko Belić, SJ koji je s njime bio profesor na FTI-u, nakon njegove smrti u članku In memoriam među ostalim piše: „P. Mijo Škvorc nesumnjivo je bio intelektualac visokog dometa, a usto je bio još više čovjek velika srca. I to je veliko srce vrlo intenzivno ljubilo Boga - Trojedinoga i Utjelovljenoga, ljubilo je Presvetu Djevicu Bogorodicu, ljubilo je Kristovu crkvu, ljubilo je hrvatski narod uvijek i svagdje. Ta četverostruka ljubav je bila žarka, jarka kao vulkan. Ta se ljubav nije dala ničim sputati. Čovjek takvih dimenzija bio je kao stvoren za one naše pastoralne prilike i neprilike koje je Crkva kod nas proživljavala u poratnim godinama.“

„Svojim zalaganjem i hrabrim svjedočenjem u širenju i obrani katoličke vjere u olovnim vremenima komunističke diktature biskup Škvorc je obilježio crkveni i narodni život u drugoj polovici 20. stoljeća i stoga zaslužuje trajan spomen u Crkvi u Hrvata i u povijesti hrvatskog naroda“, tim je riječima zaključio svoju propovijed p. Božidar Nagy na misi zadušnici za biskup Škvorca na obljetnicu njegova preminuća.
 
Na sv. misi sudjelovali su mnogi njegovi poštovatelji, pogotovo oni koji su ga poznavali, a neki su došli i izvan Zagreba. Obljetnica smrti biskupa Škvorca bila je obilježena sv. misom i u Zadru na tečaju Kursilja koji se upravo u to vrijeme ondje održavao.
 
Na kraju sv. mise u Bazilici Srca Isusova svi su otpjevali pjesmu „Ja sam s vama“, što je bila himna Nacionalnog euharistijskog kongresa iz 1984. čije je riječi u devet kitica napisao upravo biskup Mijo Škvorc.

Postulatura bl. Ivana Merza