Svjetski dan bolesnika obilježen u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu
U Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu misno slavlje četvrte srijede velike devetnice sv. Josipu na blagdan Majke Božje Lurdske i Svjetski dan bolesnika, u utorak 11. veljače, predvodio je rektor bazilike na Svetom Duhu fra Ivan Marija Lotar, OFMConv. U koncelebraciji su bili viceprovincijal Hrvatske pavlinske viceprovincije i župnik Župe Karlovac - Kamensko fr. Ivan Šarić, OSPPE; tajnik Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca fra Zlatko Vlahek, OFMConv.; župni vikar Župe Karlovac - Kamensko fr. Luka Madunić, OSPPE; i rektor Josipova svetišta mons. Antun Sente.
Hodočasnike su predvodili župljani Župe Blažene Djevice Marije Snježne iz Karlovca - Kamensko, koje vode oci pavlini, a njihov župni zbor glazbeno je animirao slavlje.
Fra Lotar u homiliji istaknuo je kako se toga dana ne slavi bolest, nego se u molitvu donose vlastite slabosti, patnje i rane - tjelesne i duhovne. Vjernici su pozvani da pred Gospodina iznesu sve ono što ih opterećuje te da, po zagovoru svetoga Josipa i Blažene Djevice Marije, prepoznaju Božje milosrđe.
Propovjednik je naglasio kako zdravlje možemo prihvatiti i kao dar, ali i kao odgovornost. Upozorio je na potrebu brige o vlastitom životu, ali i na opasnost pretjerane navezanosti na zdravlje. Posebno je istaknuo kako bolest, iako teška, može postati prostor milosti, dubljeg povjerenja u Boga i unutarnjeg mira.
Polazeći od biblijskog izvještaja o kraljici od Sabe i kralju Salomonu, fra Lotar potaknuo je vjernike na promišljanje o vlastitoj potrazi za Božjom mudrošću, koju će najlakše prepoznati u čistoći vlastitoga srca. Kraljicu od Sabe predstavio je kao simbol čovjeka koji je spreman krenuti na zahtjevan put kako bi pronašao istinu. "I hodočašće u svetište može biti dolazak po milost, oproštenje i duhovnu snagu. Prava se vjera očituje djelima, a ne samo riječima, a najdublje je ozdravljenje ono koje zahvaća ljudsko srce - oslobođeno oholosti, površnosti i licemjerja", poručio je fra Lotar.
"Bolest je teška stvar, jedan od najtežih dijelova ljudskog postojanja. Nitko ne želi biti bolestan. Za neke bolesti nismo krivi; riječ je o spletu okolnosti, genetici i drugim čimbenicima. No, za neke doista snosimo odgovornost. Nezdrav način života, obilježen stresom i umišljenim osjećajem nezamjenjivosti, neuredna prehrana, pretjerano konzumiranje pića, nedostatak kretanja, uporaba droga i drugih opojnih sredstava, kao i pretjerano korištenje društvenih mreža i sredstava društvene komunikacije općenito, sve to utječe na naše zdravlje te nas može okrijepiti ili satrti", kazao je.
"Stoga je dobro učiti od kraljice od Sabe, koja traži mudrost - ne ljudsku, nego božansku, uzvišenu i duboku. Kada je pronalazi, ta je spoznaja mijenja. To je potrebno i nama danas: donošenje mudrih odluka koje ozdravljaju najprije duh, a potom i sve ostalo. Jer ono što nas najviše razbolijeva jest odsutnost Boga u našem životu, koja se očituje u ustrajnom stanju teškoga grijeha. Kada Isus govori o čišćenju ljudske nutrine, govori upravo o tome. Poziva nas da zaronimo u vlastite dubine, da se suočimo sami sa sobom kako bi nas Bog mogao očistiti od svake nečistoće i ozdraviti", poručio je propovjednik.
Pri završetku misnog slavlja mons. Sente ukratko je predstavio Baziliku sv. Antuna Padovanskog, središte pastoralnog života franjevaca konventualaca, koja je ujedno i župna crkva.
Župa je osnovana 1. siječnja 1932., u vrijeme intenzivnog razvoja zagrebačkog naselja Sveti Duh, kada se pokazala potreba za većim bogoslužnim prostorom. Gradnja crkve započela je 1931., u godini obilježavanja 700. obljetnice smrti sv. Antuna Padovanskoga, a glavni radovi završeni su 1934. Crkva je posvećena 8. prosinca 1934. kada ju je blagoslovio zagrebački nadbiskup Antun Bauer dok je istoga dana prvu svetu misu slavio tadašnji nadbiskup koadjutor bl. Alojzije Stepinac. Unutarnje uređenje dovršeno je gotovo pola stoljeća kasnije. Crkva je svečano posvećena 24. studenoga 1984. čime je zaključen proces potpunog liturgijskog i umjetničkog oblikovanja interijera. Iste je godine bazilika od papinske bazilike u Padovi primila relikvije sv. Antuna, kao tada jedina u svijetu.
Značajan datum u novijoj povijesti župe bio je 8. kolovoza 2022., kada je crkvi dekretom Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata dodijeljen naslov manje bazilike (basilica minor). Dekret je uručen 16. rujna 2022., a svečano proglašenje proslavljeno je 8. prosinca 2022. euharistijskim slavljem koje je predvodio kardinal Josip Bozanić.
Na kraju misnog slavlja fra Lotaru i fra Vlaheku uručene su replike kipa sv. Josipa, Marije i Isusa koji se nalazi ispred Svetišta - fra Lotaru u znak zahvalnosti za predvođenje misnog slavlja, a fra Vlaheku u znak zahvalnosti za pomoć u postupku traženja statusa manje bazilike.
Misno slavlje pete srijede velike devetnice sv. Josipu na Pepelnicu, 18. veljače, predvodit će vlč. Vlado Mikšić, povjerenik za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Nakon misnoga slavlja uslijedit će tradicionalna Pepelnica umjetnika s temom "Treba li današnjem hrvatskom društvu kršćanska umjetnost?"
Hodočasnike su predvodili župljani Župe Blažene Djevice Marije Snježne iz Karlovca - Kamensko, koje vode oci pavlini, a njihov župni zbor glazbeno je animirao slavlje.
Fra Lotar u homiliji istaknuo je kako se toga dana ne slavi bolest, nego se u molitvu donose vlastite slabosti, patnje i rane - tjelesne i duhovne. Vjernici su pozvani da pred Gospodina iznesu sve ono što ih opterećuje te da, po zagovoru svetoga Josipa i Blažene Djevice Marije, prepoznaju Božje milosrđe.
Propovjednik je naglasio kako zdravlje možemo prihvatiti i kao dar, ali i kao odgovornost. Upozorio je na potrebu brige o vlastitom životu, ali i na opasnost pretjerane navezanosti na zdravlje. Posebno je istaknuo kako bolest, iako teška, može postati prostor milosti, dubljeg povjerenja u Boga i unutarnjeg mira.
Polazeći od biblijskog izvještaja o kraljici od Sabe i kralju Salomonu, fra Lotar potaknuo je vjernike na promišljanje o vlastitoj potrazi za Božjom mudrošću, koju će najlakše prepoznati u čistoći vlastitoga srca. Kraljicu od Sabe predstavio je kao simbol čovjeka koji je spreman krenuti na zahtjevan put kako bi pronašao istinu. "I hodočašće u svetište može biti dolazak po milost, oproštenje i duhovnu snagu. Prava se vjera očituje djelima, a ne samo riječima, a najdublje je ozdravljenje ono koje zahvaća ljudsko srce - oslobođeno oholosti, površnosti i licemjerja", poručio je fra Lotar.
"Bolest je teška stvar, jedan od najtežih dijelova ljudskog postojanja. Nitko ne želi biti bolestan. Za neke bolesti nismo krivi; riječ je o spletu okolnosti, genetici i drugim čimbenicima. No, za neke doista snosimo odgovornost. Nezdrav način života, obilježen stresom i umišljenim osjećajem nezamjenjivosti, neuredna prehrana, pretjerano konzumiranje pića, nedostatak kretanja, uporaba droga i drugih opojnih sredstava, kao i pretjerano korištenje društvenih mreža i sredstava društvene komunikacije općenito, sve to utječe na naše zdravlje te nas može okrijepiti ili satrti", kazao je.
"Stoga je dobro učiti od kraljice od Sabe, koja traži mudrost - ne ljudsku, nego božansku, uzvišenu i duboku. Kada je pronalazi, ta je spoznaja mijenja. To je potrebno i nama danas: donošenje mudrih odluka koje ozdravljaju najprije duh, a potom i sve ostalo. Jer ono što nas najviše razbolijeva jest odsutnost Boga u našem životu, koja se očituje u ustrajnom stanju teškoga grijeha. Kada Isus govori o čišćenju ljudske nutrine, govori upravo o tome. Poziva nas da zaronimo u vlastite dubine, da se suočimo sami sa sobom kako bi nas Bog mogao očistiti od svake nečistoće i ozdraviti", poručio je propovjednik.
Pri završetku misnog slavlja mons. Sente ukratko je predstavio Baziliku sv. Antuna Padovanskog, središte pastoralnog života franjevaca konventualaca, koja je ujedno i župna crkva.
Župa je osnovana 1. siječnja 1932., u vrijeme intenzivnog razvoja zagrebačkog naselja Sveti Duh, kada se pokazala potreba za većim bogoslužnim prostorom. Gradnja crkve započela je 1931., u godini obilježavanja 700. obljetnice smrti sv. Antuna Padovanskoga, a glavni radovi završeni su 1934. Crkva je posvećena 8. prosinca 1934. kada ju je blagoslovio zagrebački nadbiskup Antun Bauer dok je istoga dana prvu svetu misu slavio tadašnji nadbiskup koadjutor bl. Alojzije Stepinac. Unutarnje uređenje dovršeno je gotovo pola stoljeća kasnije. Crkva je svečano posvećena 24. studenoga 1984. čime je zaključen proces potpunog liturgijskog i umjetničkog oblikovanja interijera. Iste je godine bazilika od papinske bazilike u Padovi primila relikvije sv. Antuna, kao tada jedina u svijetu.
Značajan datum u novijoj povijesti župe bio je 8. kolovoza 2022., kada je crkvi dekretom Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata dodijeljen naslov manje bazilike (basilica minor). Dekret je uručen 16. rujna 2022., a svečano proglašenje proslavljeno je 8. prosinca 2022. euharistijskim slavljem koje je predvodio kardinal Josip Bozanić.
Na kraju misnog slavlja fra Lotaru i fra Vlaheku uručene su replike kipa sv. Josipa, Marije i Isusa koji se nalazi ispred Svetišta - fra Lotaru u znak zahvalnosti za predvođenje misnog slavlja, a fra Vlaheku u znak zahvalnosti za pomoć u postupku traženja statusa manje bazilike.
Misno slavlje pete srijede velike devetnice sv. Josipu na Pepelnicu, 18. veljače, predvodit će vlč. Vlado Mikšić, povjerenik za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Nakon misnoga slavlja uslijedit će tradicionalna Pepelnica umjetnika s temom "Treba li današnjem hrvatskom društvu kršćanska umjetnost?"
Nacionalno svetište sv. Josipa, Karlovac
Foto: Josip Vuković
Foto: Josip Vuković