Zagrebačka nadbiskupija

U Galeriji Klovićevi Dvori u četvrtak 27. studenog 2025. župnik Župe sv. Marka ev. na zagrebačkom Gornjem Gradu i rektor Akademske crkve sv. Katarine preč. Vladimir Magić, prof., u sklopu izložbe o 1100 godina Hrvatskog kraljevstva "U početku bijaše riječ", održao je predavanje o temi "Blago Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije" uz Mjesec hrvatske knjige.

 

Predavača i okupljene uime Galerije Klovićevi dvori pozdravila je Iva Sudec Andreis, viša kustosica i voditeljica Zbirke Kopač. Predavanje i cjelokupno događanje moderirao je vlč. dr. sc. Vlado Mikšić, pročelnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije. Susret je zamišljen u stilu dijaloga između predavača i moderatora s pitanjima publike na kraju susreta. Vlč. Mikšić prije samoga predavanja kratko je podsjetio da Zagrebačka nadbiskupija ima nekoliko značajnih crkvenih knjižnica. Naveo je uređivanje zbirke knjiga velikog mecene i kolekcionara mons. Đure Kokše, pomoćnog biskupa zagrebačkog, koja bez leksike i periodike broji preko 20 000 naslova. Manje poznata je Knjižnica Bogoslovnog sjemeništa u Zagrebu koja je bogata rijetkim knjiga iz 19. stoljeća, a spomenuo je i da nekoliko župnih knjižnica također kriju zanimljivu i vrijednu knjižnu građu.

Uslijedilo je predstavljanje preč. Magića, koji je u Metropolitanskoj knjižnici - Metropolitani kao ravnatelj djelovao od 3. siječnja 1979. i još uvijek je povezan s tom knjižnicom. Preč. Magić objasnio je kako je došao u Metropolitanu te kako se tijekom rada obrazovao u bibliotekarstvu. Opisao je i zbirke građe u okviru Metropolitane, a posebno se zadržao na knjižnici polihistora J. W. Valvasora, koju je od tog bibliofila 1690. otkupio zagrebački biskup Aleksandar Mikulić.

 

Predavač je spomenuo zbirku rukopisa koja broji preko 400 naslova, kao i zbirku od 256 inkunabula koje su obrađene uredno prema pravilima struke. Predstavljanje je završio sa zbirkom rijetkih knjiga. Objavljeno je puno znanstvenih članaka i monografija, među kojima je najznačajnija i najaktualnija Cimelia Metropolitana. Tijekom predavanja spomenute su brojne posudbe knjiga iz Metropolitane za izložbe po cijeloj Europi, a posebno u Mađarskoj. Upravo zbog tih posudbi brojne knjige su se stručno obnovile, tako da su posudbe koristile Metropolitani na dva načina: prvo, propagirale su tu vrijednu knjižnicu i drugo, kao uvjet posudbe često su knjige restaurirane. Kao moderator vlč. Mikšić postavio je pitanje o zanimljivim posjetiteljima. Predavač je, među ostalima, spomenuo i jednog nepoželjnog posjetitelja: Aleksandra Millesa, koji je početkom 80-ih nekoliko godina pljačkao Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu, a onda i Metropolitanu. Preko tisuću knjiga otuđeno je iz Metropolitane i neznatan broj se vratio.

 

Preč. Magić zaključio je da se Metropolitanska knjižnica treba i nadalje pomno čuvati i čim više znanstveno obrađivati i prezentirati, posebno mlađim generacijama.