Svečano obilježena 800. obljetnica "Pjesme stvorova" sv. Franje Asiškog praizvedbom kantate "Ex ore creatura" Milana Hibšera
Svečani koncert s praizvedbom kantate "Ex ore creatura - Hvalospjev bratstva svega stvorenoga" skladatelja i orguljaša Milana Hibšera održan je u utorak 7. listopada u bazilici sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Koncert je organiziran povodom 800. obljetnice "Pjesme stvorova" sv. Franje Asiškog.
Na početku večeri sve je nazočne uime Župe sv. Antuna Padovanskog i Samostana pozdravio rektor Bazilike fra Ivan M. Lotar istaknuvši da je "Pjesma stvorova (Cantico delle creature) ili Pjesma brata Sunca jedno (je) od najvećih ostvarenja kasnih godina života sv. Franje Asiškog. Smatra se prvim književnim djelom s poznatim autorom pisanim na talijanskom jeziku i tako označava početak nacionalne književnosti na talijanskom jeziku, ali i prekretnicu u razvoju samog jezika uopće. Pisana je u ritmčkoj prozi, a nastajala od 1224. do 1226. godine. Cilj je ovoga spjeva pokazati čovjeku svakoga vremena, pa tako i našega, da je Bog izvor iz kojega sve izlazi i cilj kojemu se sve vraća. Pjesma stvorova nastajala je u različitim prilikama, spontano otkrivajući ljepotu Stvoritelja u stvorenome. I u Franjinoj, baš po uzoru na biblijsku sliku - čovjek zauzima središnje mjesto stvaranja."
Na koncertu su nastupili Zbor bazilike i Župe sv. Antuna Padovanskog "Tomislav Talan" i Komorni zbor Ivan Filipović pod ravnanjem dirigenta Gorana Jerkovića. Uz Hibšerovu kantatu, koja donosi suvremeni glazbeni odraz vizije sv. Franje Asiškog u kojoj su čovjek i priroda nerazdvojni, izvedena su i djela Antona Brucknera, Vinka Sitarića, Anđelka Klobučara, Charlesa Villiersa Stanforda, Arva Pärta, Samuela Barbera i Juliana Wachnera.
Osim obljetnice "Pjesme stvorova", obilježena je i 20. godina službe titularnog orguljaša bazilike sv. Antuna Padovanskog Milana Hibšera. Tijekom dva desetljeća kontinuiranog djelovanja, Hibšer je oblikovao glazbeni identitet bazilike i obogatio njezinu liturgijsku i koncertnu praksu posvećeno gradeći most između sakralne tradicije i suvremene glazbene umjetnosti.
"Ex ore creatura nastala je iz dubokog dijaloga s tekstom sv. Franje, ali i iz dugogodišnje suradnje s izvođačima koji su svojim glasovima i muzikalnošću oblikovali moj skladateljski izraz. Ona je i moj osobni hvalospjev životu, stvorenju i zajedništvu," rekao je Hibšer.
Na početku večeri sve je nazočne uime Župe sv. Antuna Padovanskog i Samostana pozdravio rektor Bazilike fra Ivan M. Lotar istaknuvši da je "Pjesma stvorova (Cantico delle creature) ili Pjesma brata Sunca jedno (je) od najvećih ostvarenja kasnih godina života sv. Franje Asiškog. Smatra se prvim književnim djelom s poznatim autorom pisanim na talijanskom jeziku i tako označava početak nacionalne književnosti na talijanskom jeziku, ali i prekretnicu u razvoju samog jezika uopće. Pisana je u ritmčkoj prozi, a nastajala od 1224. do 1226. godine. Cilj je ovoga spjeva pokazati čovjeku svakoga vremena, pa tako i našega, da je Bog izvor iz kojega sve izlazi i cilj kojemu se sve vraća. Pjesma stvorova nastajala je u različitim prilikama, spontano otkrivajući ljepotu Stvoritelja u stvorenome. I u Franjinoj, baš po uzoru na biblijsku sliku - čovjek zauzima središnje mjesto stvaranja."
Na koncertu su nastupili Zbor bazilike i Župe sv. Antuna Padovanskog "Tomislav Talan" i Komorni zbor Ivan Filipović pod ravnanjem dirigenta Gorana Jerkovića. Uz Hibšerovu kantatu, koja donosi suvremeni glazbeni odraz vizije sv. Franje Asiškog u kojoj su čovjek i priroda nerazdvojni, izvedena su i djela Antona Brucknera, Vinka Sitarića, Anđelka Klobučara, Charlesa Villiersa Stanforda, Arva Pärta, Samuela Barbera i Juliana Wachnera.
Osim obljetnice "Pjesme stvorova", obilježena je i 20. godina službe titularnog orguljaša bazilike sv. Antuna Padovanskog Milana Hibšera. Tijekom dva desetljeća kontinuiranog djelovanja, Hibšer je oblikovao glazbeni identitet bazilike i obogatio njezinu liturgijsku i koncertnu praksu posvećeno gradeći most između sakralne tradicije i suvremene glazbene umjetnosti.
"Ex ore creatura nastala je iz dubokog dijaloga s tekstom sv. Franje, ali i iz dugogodišnje suradnje s izvođačima koji su svojim glasovima i muzikalnošću oblikovali moj skladateljski izraz. Ona je i moj osobni hvalospjev životu, stvorenju i zajedništvu," rekao je Hibšer.
Tekst: Marko Ćavar
Foto: Magda Galić
Foto: Magda Galić