Središnja proslava 300. obljetnice rođenja isusovca Ruđera Boškovića
Središnja proslava 300. obljetnice rođenja isusovca Ruđera Boškovića u organizaciji Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta održana je u utorak, 17. svibnja u koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Svečanosti pod pokroviteljstvom Hrvatskog sabora, predsjednika Republike Hrvatske i Vlade RH, nazočili su i predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić, predsjednik RH Ivo Josipović, izaslanik predsjednice Vlade ministar znanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuchs. Uz brojne akademike, znanstvenike i javne i kulturne djelatnike, predstavnike diplomatsko-konzularnog zbora akreditiranog u Republici Hrvatskoj, svečanosti su nazočili i predstavnici vjerskih zajednica među kojima i dubrovački biskup Mate Uzinić i zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić.
Pozdravljajući okupljene, ministar Fuchs istaknuo je važnost proslave jubileja Ruđera Boškovića, osobe hrvatskog znanstvenika koji je u povijesti kao i u svom istinskom vizionarskom duhu zadužio svoje vrijeme. Boškovićeva suverena znanstvena dimenzija na mnogim poljima zadužila je hrvatsku i europsku znanost, te vjerodostojnošću, temeljitošću uspjela pronaći svoje zasluženo mjesto na svjetskoj znanstvenoj mapi, rekao je ministar, te podsjetio kako je svaka obljetnica ujedno prigoda da se pošalje poruka o sustavu vrijednosti jednog društva, odnosno da se odnosom prema sadašnjosti pokaže i odnos prema povijesti. Sadašnjost i prošlost osvjetljavaju jedna drugu, i svako bavljenje prošlošću je zapravo tumačenje sadašnjosti. Njegova izvrsnost, predanost i europska utemeljenost poruka su i poziv našoj generaciji, a njegova aktualnost i genijalnost moraju nam biti podstrijek u sadašnjem i budućem djelovanju, zaključio je ministar Fuchs.
Predsjednik Sabora Bebić istaknuo je kako i 300 godina nakon rođenja Bošković ne prestaje oduševljavati. Koliko god se činilo teškim reći, Ruđer Boković i danas predstavlja istinsko nadahnuće znanstvenicima, ali i široj javnosti. Neosporno je da je bio iznimna osoba, genij kakvi se rijetko rađaju u daleko većim i naprednijim nacijama, a na što nas možda najviše njemu privlači njegova polivalentna osobnost. Po vokaciji bio je znanstvenik, istraživač i izumitelj, filozof, diplomat, književnik, svjetonazorski je bio kozmopolit, domoljub i veliki humanist.
Predsjednik RH dr. Josipović istaknuo je kako su u osobi Ruđera Boškovića bili na renesansni način ujedinjeni odani pripadnik Reda Družbe Isusove, teolog, filozof, matematičar, fizičar, inženjer, astronom, arheolog, pjesnik pisac i diplomat. Bio je profesor na poznatim europskim sveučilištima i član mnogih akademija znanosti. Njegova svestranost se vidi i po dijapazonu različitih istraživačkih tema, i vizionarskih pothvata kojima se bavio. Bio je maštovit i duhovit. Iskreno i srcem odan isusovačkom redu uporno je tragao za kompromisnim rješenjima između učenja Crkve o mirovanju zemlje i suvremenih znanstvenih rezultata, rekao je Josipović te posebno istaknuo Boškovićevo domoljublje. Vlastitim primjerom pokazao je da se ljubav za domovinu ne mjeri riječima, već djelima, zaključio je. U drugom dijelu svečanosti, u vidu kraćih izlaganja predstavljen je lik Ruđera Boškovića.
Provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove dr. Ivan Koprek govorio je o životu i svećeničkom zvanju Ruđera Boškovića. Istaknuo je kako je malo poznato da je Bošković bio svećenik, redovnik, isusovac.
Isusovci su kroz svoju slavnu, ali tešku povijest kroz pet stoljeća postojanja na mnogim područjima zadužili ne samo hrvatsku, nego i svjetsku znanost i duhovnost. Mnogi su od njih bili izumitelji i znanstvenici, propovjednici i odgojitelji, sveci i mučenici, misionari i istražitelji drugih kultura. Jednostavno nema područja u znanosti i kulturi na kojem se nisu oprobali, pa i zbiljski dokazali. Takvoga duha bio je i Ruđer, istaknuo je dr. Koprek te podsjetio kako on nije činio ništa drugo doli ono što su činili i drugi isusovci. Činio je karizmu Reda kako to uči sv. Ignacije utemeljitelj, a ta karizma želi pomoći pojedincu da se osamostali, oslobodi, da zna povezati razum i vjeru, donositi dobre odluke.
dr. Koprek se kratko osvrnuo i na samu obitelj Bošković iz koje se od osmero djece njih četvero odlučilo za duhovni, redovnički život. Marija je postala dominikanka, Ignacije dominkanac, a Pavo i Ruđer isusovci. No, i druga djeca su imala važnu ulogu u hrvatskoj kulturnoj i javnoj povijesti. Petar je bio književnik i prevoditelj, a Anica spada u prva velika imena hrvatske književnosti.
Nadalje, podsjetio je kako je Ruđer stupio u isusovački red kao dječak s 14,5 godina, a formaciju je prošao u rimskoj kolegiju. Već 1736. godine predstavio se solidnim znanstvenim raspravama, a papa Benedikt XIV. ga je s drugim matematičarima pozvao da saniraju pukotine kupole sv. Petra. Privlačilo ga je puno toga, no narav mu je uvijek bila zagledana u bitno. Uvijek je nastojao promotriti onu tajnovitu strukturu, nutarnjih sastav, ono nepoznato, zapravo sveto. Bio je znanstvenik i inovator, svećenik i vjernik. Pokazao je da se razum i vjera, tj. znanost i vjera nadopunjuju i prožimaju, u tome je aktualan i genijalan, zaključio je dr. Koprek.
O doprinosu Ruđera Boškovića astronomiji, matematici i tehnici govorio je akademik Žarko Dadić, o njegovim istraživanjima u fizici, geodeziji i kartografiji te konstrukciji instrumenata prof. dr. sc. Stipe Kutleša, dok je osvrt na njegovo djelovanje u području filozofije, meteorologije, arheologije, pjesništva, te napose privrženost Dubrovniku predstavio prof. dr. sc. Ivica Martinović.
U glazbenom dijelu programa sudjelovali su studenti Muzičke akademije iz Zagreba. Tijekom programa izvedena je i „Oda u slavu Ruđera Boškovića" za koju je u povodu 200. obljetnice rođenja tekst napisao isusovac Petar Perica, glazbu Domagoj Košćak koji je na glasoviru pratio sopranisticu Nikolinu Pinko.
Izvedeni su i skladani epigrami Ruđera Boškovića u izvođenju Paule Dražić Zekić, te praizvedba "RB300". (IKA)