Zagrebačka nadbiskupija

"Opće dobro, pravda, solidarnost" bila je tema još jedne u nizu tribina "Zajednički vidici", koja je u organizaciji Ureda za vjeronauk u školi Zagrebačke nadbiskupije održana u srijedu 13. travnja u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu.

Nakon pozdravnih riječi predstojnice Ureda dr. s. Valentine Blaženke Mandarić, koja je podsjetila kako su ovogodišnje tribine posvećene temi "Solidarnost kao odgojno-obrazovna vrednota", uvodna su izlaganja održali dr. Edina Vejo, profesorica na Islamskome pedagoškom fakultetu u Zenici i mons. dr. Vladimir Dugalić s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Đakovu.

Na tribini su, uz profesore i studente zagrebačkoga KBF-a, predstavnike Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te Agencije za odgoj i obrazovanje, bili i brojni vjeroučitelji katoličkoga, ali i islamskoga vjeronauka te predstavnici islamske vjerske zajednice u Hrvatskoj.

U svom je izlaganju dr. Vejo – govoreći s aspekta znanstvenoga područja kojim se bavi, a to je prevencija poremećaja u ponašanju i socijalnoga isključivanja mladih – predstavila rezultate istraživanja koje je provela u Bosni i Hercegovini o percepciji vrednota općega dobra, pravde i solidarnosti kao i konkretne ostvarenosti tih vrednota u tamošnjem društvu. Kazala je kako istraživanja pokazuju da postoji deklarativna privrženost vrlinama, ali da u društvu nema očekivanih učinaka od te deklarativne privrženosti.

Dr. Vejo smatra da bi se neupitne kapacitete čovjeka koji u sebi ima te vrijednosti, kao i velike kapacitete zajednice koja živi te vrijednosti, trebalo dovesti na razinu socijalne kompetencije, u čemu golemu ulogu imaju društvene i humanističke znanosti, obrazovni sustavi, a na poseban način vjerske zajednice.

Mons. Dugalić je u predavanju, kroz aspekt kršćanskoga nauka, približio pojmove općega dobra, pravde i solidarnosti, odgovarajući pritom i na pitanje koliko vjerski odgoj i sama vjera mogu pridonijeti razumijevanju i razvoju tih vrednota. Pojasnio je kako su dva temeljna izvora na kojima se temelji kršćanski nauk o tim pojmovima iskustvo razuma – gdje se kršćanska tradicija naslonila na bogatu filozofsku tradiciju, osobito grčke filozofije – te iskustvo vjere koje proizlazi iz tekstova Svetoga pisma, ali i iz osobnoga iskustva vjere.

Upozorio je kako "vjernik ne može biti indiferentan prema pitanjima općega dobra", dodajući da je u tom smislu potrebno prihvatiti odgovornost i trajno tragati za dobrom drugoga kao da je vlastito dobro. "To ćemo činiti ne samo u svjetlu razumskog iskustva, nego kao vjernici to ćemo činiti i iz iskustva naše vjere", kazao je, dodajući da to iskustvo vjere osobito naglašava današnji papa Benedikt XVI. koji ističe da će kršćanin u traženju općega dobra biti otvoren za suradnju sa svim ljudima dobre volje, ali će u tome dati svoj specifikum – iskustvo vjere koje proizlazi iz iskustva ljubavi.

"Zauzimanje za opće dobro, za pravednost i osobito solidarnost je živo svjedočanstvo kršćanske vjere koje se pretače u moj svagdašnji život. To je svjedočanstvo vjere i kršćanske ljubavi i na to su danas pozvani vjernici. U onoj mjeri u kojoj stvarno budemo htjeli svjedočanstvom života pridonosti općem dobru s tim ćemo zapravo mijenjati prilike u kojima živimo. Onda ćemo istinski biti solidarni sa svim ljudima", zaključio je mons. Dugalić. (iu, gk)

Više pročitajte u tiskanome izdanju Glasa Koncila od nedjelje 24. travnja. Već od srijede novi broj je dostupan putem interneta na adresi enovine.glas-koncila.hr.