Zagrebačka nadbiskupija

Nova zgrada Hrvatske biskupske konferencije (HBK) predstavljena je na konferenciji za medije u četvrtak 24. ožujka u prostorima novoga sjedišta HBK-a na Ksaverskoj cesti 12 u Zagrebu.

Na konferenciji su sudjelovali predsjednik HBK-a đakovačko-osječki nadbiskup mons. Marin Srakić, potpredsjednik HBK-a zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, član Stalnoga vijeća HBK-a riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, generalni tajnik HBK-a mons. Enco Rodinis te autor arhitektonskoga rješenja zgrade arhitekt Nenad Fabijanić.

Uvodno je mons. Srakić podsjetio na povijest biskupske konferencije na hrvatskim prostorima, dodajući kako ona seže u godine nakon Prvoga svjetskog rata. Pritom je spomenuo problem smještaja tijela i ureda HBK-a koji se nalaze na različitim mjestima zbog čega se osjećala "potreba izgradnje nove zgrade u kojoj bi bila smještena cijela biskupska konferencija sa svojim tijelima" kako bi se omogućila bolja koordinacija pojedinih tijela.

Govoreći o djelovanju HBK-a i crkvenim tijelima te ustanovama koje djeluju pod okriljem biskupske konferencije, kardinal Bozanić je istaknuo da se "još pri kraju komunizma postavljalo pitanje jednoga središta, jedne zgrade gdje bi se mogla organizirati tijela biskupske konferencije". Također je naglasio problem raspršenosti sjedišta tih tijela i ustanova, što – kako je kazao – predstavlja određene probleme i u organiziranju, koordiniranju i financiranju posla. Zagrebački je nadbiskup istaknuo kako je u tijelima i ustanovama HBK-a zaposleno 66 laika, četiri svećenika i četiri redovnice, a u raznim vijećima djeluje još 265 osoba.

O razlozima gradnje nove zgrade HBK-a progovorio je i mons. Devčić, istaknuvši pritom golemu potrebu za takvom zgradom. Govoreći o izgradnji nadbiskup Devčić je istaknuo kako su u nju uključene hrvatske tvrtke, kao i materijali iz Hrvatske, kako bi se pomogla hrvatska proizvodnja. "Sigurno je da je izgradnja ove zgrade pomogla i mnogim našim tvrtkama i mnogim našim obiteljima da lakše prežive ova krizna vremena", zaključio je mons. Devčić.

O gradnji i financiranju zgrade govorio je mons. Rodinis. Naglasio je pritom kako je višegodišnjim izdvajanjem najviše pridonijela Talijanska biskupska konferencija, a svoje su donacije dale i neke druge biskupske konferencije iz Europe, posebno njemačka i austrijska, te iz svijeta BK SAD-a, kao i domaći donatori.

"Smatramo još jednom važnim naglasiti da je čitava investicija iz pretežno stranih donacija direktna investicija u hrvatsko gospodarstvo, pogotovo što je realizacija projekta pala u vrijeme recesije koja je osobito pogodila djelatnosti koje su vezane uz graditeljstvo", kazao je mons. Rodinis dodajući da je "svoje sposobnosti, svoje znanje, svoj trud i zalaganje u kuću HBK-a unosilo direktno i indirektno oko 2000 radnika".

"Izborom izvođača, tehnologije, materijala nastojali smo uključiti koliko je god bilo moguće domaće tvrtke, znanje i građevne materijale", napomenuo je dodajući da je zgrada ukupne površine oko 11.000 m², a troškovi izgradnje kreću se oko 1500 eura po četvornome metru.

"Zgrada HBK-a utemeljena je na konceptu, tezama i razradi kojima je cilj bio uspostaviti sklad sadržaja i forme", istaknuo je autor zgrade arhitekt Fabijanić dodajući: "Arhitektonski izraz težio sam zasnovati na tradiciji i kontinuitetu, ali i na perspektivi budućnosti". (iu, gk)

O zgradi:

Na prostoru od ukupno oko 11.000 m² površine, uz garažne te gospodarsko-servisne i tehničke prostore, nalaze se prostori za medijske ustanove HBK-a: Informativnu katoličku agenciju, Hrvatski katolički radio te Tiskovni ured, zatim Hrvatski Caritas, Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Hrvatski institut za liturgijski pastoral, kao i urede generalnog tajništva te sve pastoralne urede. U središnjem dijelu zgrade smještena je još nedovršena kapela s pratećim prostorima, kao i nedovršena dvorana za zasjedanja HBK-a, te nekoliko pomoćnih ureda i središnji arhiv HBK-a.

U istočnom je dijelu zgrade prostor sa sobama za smještaj biskupa, gostiju i djelatnika svećenika koji su u službi HBK-a, a u tom se dijelu nalazi i kuhinja, blagovaonica te drugi prateći sadržaji. Na konferenciji za novinare naglašeno je kako je posebna pozornost pri izgradnji posvećena sustavu grijanja i hlađenja, te se primjenjuje tehnologija koja koristi obnovljive izvore energije.

Pozivni javni natječaj za idejno rješenje zgrade organiziran je 2004. godine, a ocjenjivački je sud odlučio 2005. godine izradu povjeriti arhitektu Nenadu Fabijaniću. Lokacijska je dozvola ishođena 2006. godine, a građevinska godinu kasnije. U svibnju 2008. raspisan je pozivni natječaj za izvedbu građevinsko-obrtničkih i instalaterskih radova, a izabrana je ponuda tvrtke Zagorje Tehnobeton d.d. iz Varaždina. U rujnu iste godine gradilište i temeljni kamen nove zgrade blagoslovio je državni tajnik Svete Stolice kardinal Tarcisio Bertone.