Zagrebačka nadbiskupija

»Za sreću je važnije malo trebati nego puno imati« - naslov je drugoga nastavka serijala o čovjekovu odnosu prema suvremenim strahovima, što ga na svojim stranicama donosi novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 6. ožujka). Teološki i psihološki pristup u odgovorima i savjetima kako se suočiti sa strahom od financijske krize ponudio je dr. o. Mijo Nikić s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu, a čitateljima ih prenosi autor serijala Branimir Stanić. Jedno od pitanja na koje teolog i psiholog Nikić daje odgovor jest: »Kako nadvladati napast zaduživanja?«

Povodom 20. obljetnice ponovnoga uvođenja vjeronauka u hrvatske škole i objavljivanja prve hrvatske studije pod naslovom »Vjeronauk – izazov Crkvi i školi« s rezultatima istraživanja o mjestu i ulozi vjeronauka u hrvatskome školskom sustavu bili su povod za intervju s prof. dr. Valentinom Blaženkom Mandarić, predstojnicom Ureda Zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi.

Govoreći o odnosu vjeronauka i kateheze, dr. Mandarić ističe da je »neodgovorno očekivati da će naši vjeroučenici pohađajući isključivo školski vjeronauk 'postati vjernici'. Župna zajednica je nezamjenjivo mjesto učenja, slavljenja, življenja i svjedočenja vjere. Stoga, ako bi se i dalje nastojalo da škola i školski vjeronauk ostvaruje ciljeve koji su primjereni župnoj zajednici i župnoj katehezi, u tom slučaju mogli bismo izgubiti vjeroučenike i vjernike; a očuvat ćemo i jedne i druge ako budemo razvijali kvalitetnu župnu katehezu i kvalitetan školski vjeronauk.«

Već od srijede ujutro Glas Koncila možete čitati putem interneta: enovine.glas-koncila.hr

O smislu i potrebi župne kateheze, između ostalog, govori se i u reportaži novinara Vlade Čuture iz župe Kristova uskrsnuća u slavonskome mjestu Čepin, gdje niti teška socijalna i gospodarska situacija ne umanjuje snagu svjedočenja i življenja vjere, što primjerom potvrđuju najaktivniji župljani i župnik Helmut Schumacher.

U redovitoj rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi« Tanja Baran čitateljima je predstavila Ivanu Matulić, predsjednicu Udruge za obitelj i roditeljstvo »Izvor« koja djeluje pri franjevačkom samostanu sv. Frane u Zadru.

Novinar Tomislav Vuković u rubrici »Susret« ugostio je dr. Željka Horvatića, umirovljenog profesora kaznenoga materijalnog prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Predsjednika akademije pravnih znanosti Hrvatske koji čitateljima predstavlja nedavno obznanjenu znanstvenu studiju »Teorija zajedničkog zločinačkog pothvata i međunarodno kazneno pravo - Izazovi i kontroverze«, koju su uz dr. Horvatića izradili istaknuti članovi Akademije pravnih znanosti Hrvatske i 16. veljače 2011. dostavili je predsjedniku Međunarodnoga suda za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu Patricku Robinsonu.

»Šteta koju je Haški tribunal dosada već učinio zamišlju o supranacionalnom pravosuđu čovječanstva veća je od mogućnosti da se ona vremenom ispravi. Tada je prof. dr. Mirjan Damaška rekao: 'Hrvati su eksperimentalni kunići u laboratoriju međunarodnog kaznenog pravosuđa koje još uvijek traži svoj put, a čija je legitimnost još uvijek krhka'«, istaknuo je dr. Horvatić govoreći o opravdanom nezadovoljstvu s djelovanjem Suda. Također je naveo da, kako stoji u samoj studiji: »Raširena primjena teorije zajedničkoga zločinačkog pothvata na cjelokupne političke i vojne strukture države i druge 'poznate i nepoznate' osobe, kako se to tvrdi u optužnicama, ne ispunjava uvjet preciznog optuženja i može stvoriti dojam o 'političkom utjecaju' na međunarodno kazneno pravosuđe.«

U komentaru urednik Ivan Miklenić piše: »Budući da je Hrvatska u posebno osjetljivom povijesnom i političkom trenutku, posebno je važno da ni jedna osoba ne podlegne ičijim smišljenim manipulacijama, već da svatko djeluje krajnje razborito, vodeći računa što može stvarno poslužiti dobru, boljitku, a što se može zloporabiti na štetu hrvatskoga naroda i svih hrvatskih građana.« U tom bi se kontekstu nasilni prosvjedi protiv Vlade, odnosno prosvjednici okupljeni posredovanjem internetske društvene mreže Facebook, mogli promatrati kao sredstvo, »izloženo meso u rukama ili pod upravom skrivenih 'igrača' koji zapravo zloporabom mladih ljudi žele rušiti ne samo sadašnju hrvatsku vlast nego i državu Hrvatsku«.

U trenutku kad je Hrvatska nadohvat završetka pretpristupnih pregovara s Europskom Unijom i pred redovitim parlamentarnim izborima nasilni se prosvjedi pokazuju kao otvoreno djelovanje protiv hrvatskoga naroda, hrvatske države i zajedničkoga dobra svih hrvatskih građana, ističe komentator. »Očito je da bi hrvatske vlasti trebale najozbiljnije shvatiti i mirne i nasilne prosvjede, da bi trebale imati sluha i otvorenosti za poruke, prigovore i zahtjeve izrečene na tim skupovima te odgovorno postupati, dobro razlučujući što je za zajedničko dobro a što je protiv Hrvatske. Nastupio je ozbiljan čas razlučivanja« - stoji između ostalog u komentaru.

»Kad god se u Republici Hrvatskoj priprema neko veliko crkveno slavlje koje u središtu svoga zanimanja ima časnu osobu bl. Alojzija Stepinca, u javnosti se pojavljuju napisi i oblikuju prilozi koji imaju cilj učiniti kontroverznom njegovu časnu osobu«, uvodne su misli mons. Jurja Batelje koji se u prilogu »I kao 'persona non grata' živio je sa svojim narodom« prokazuje takav pokušaj spletkarenja na primjeru članka u Jutarnjem listu »Tajna Stepinčeva misija«.

Među prilozima redovitih rubrika posebno se ističe tekst »Mobiteli utječu na rad mozga«, koji u rubrici »(Pri)govor znanosti« potpisuje Kršćanska inicijativa Pro scientia; članak rubrike »Katolički oblikovatelji kulture« u kojem dr. Vladimir Lončarević predstavlja svećenika don Lovru Katića, kao jednog od utemeljitelja i nositelja razvoja hrvatske arheologije; u povijesnome feljtonu zasluženo predstavljanje široj javnosti pripalo je hrvatskome rodoljubu Andriji Mrzlečkom, čiji je sin ugledni hrvatski glazbenik, »maestro« na danas rijetkom instrumentu - lutnji, redovnik u osječkome kapucinskom samostanu.

Pozornost u pregledu vijesti i događaja iz Crkve u Hrvatskoj privlači zajednička izjava u GK naslovljena »Obitelj je Božji dar ljudima« sa sedmog međureligijskog susreta predstavnika vjerskih zajednica u Hrvatskoj održanog u Zagrebu 28. veljače.

Ovaj broj Glasa Koncila daruje molitvu za obitelj povodom Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji i pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj te mjesečni magazin »Priliku« posvećen temi: »Djetinjstvo u medijskoj dolini«. (ip, gk)