Zagrebačka nadbiskupija

Novi broj Glasa Koncila (s nadnevkom nedjelje 20. veljače) u znaku je odjeka proslave 51. obljetnice smrti i spomendana zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca. Brojnim prilozima novinara i dopisnika sa svečanih proslava toga velikog hrvatskog blagdana, iz svih dijelova naše domovine, ali i izvan njezinih granica, tjednik je donio iscrpne izvještaje o spomendanu toga predstavnika mučenika komunizma, kako je Stepinca nazvao sam papa Benedikt XVI.

»Dok mediji zaokupljaju pozornost javnosti posvećujući se temama koje u budućnosti mogu ali i ne moraju postati stvarnost, događa se realni život sa stvarnim potezima, pritiscima, odlukama i nakanama koji će imati sudbinske posljedice i za hrvatski narod i za hrvatsku državu« – započinje svoj ovotjedni osvrt na aktualne društvene pojave komentator Ivan Miklenić.

Plasiranje u javnost jedne takve, trenutno »najaktualnije« teme, o pokretanju procesuiranja komunističkih i partizanskih zločina u Drugome svjetskom ratu i poraću, tek je medijska propaganda, piše Miklenić, jer »još uvijek ne pruža nikakva jamstva da bi se uskoro u Hrvatskoj moglo dogoditi procesuiranje komunističkih i partizanskih zločina u Drugom svjetskom ratu i poraću«.

»Štoviše, sve su glasniji i medijski prisutniji baš oni koji to ne samo ne žele, nego su spremni gotovo svim sredstvima spriječiti i onemogućiti – kako to njihovi predstavnici vole reći – 'revidiranje povijesti'.« Komentirajući smisao medijske rasprave Miklenić pita: »Služi li aktualna medijska rasprava o mogućem pokretanju procesuiranja komunističkih partizanskih zločina u II. svjetskom ratu i poraću zapravo za maskiranje ugrožavanja opstanka Hrvatske, i to za maskiranje s jedne strane priprema kompromitiranja Hrvatske na Haškom sudu, a s druge strane pripreme terena za privatizaciju vode – najvećega hrvatskog blaga?«

O neprihvatljivosti predloženih izmjena zakona o vodama, o tome kako se javno dobro kao što su vode ne može prodavati ili otuđivati te da političari i državne institucije nisu ovlašteni trgovati javnim dobrom, istupili su hrvatski biskupi putem izjave svoje Komisije »Iustitia et pax«. Izjavu list prenosi u cijelosti.

Čitatelji koji su imalo svjesni važnosti odgoja i obrazovanja budućih naraštaja hrvatskoga naroda, samim time i vlastite djece neće propustiti pročitati feljton Tomislava Vukovića »Hoće li savez antifašističkih boraca odlučivati o udžbenicima iz povijesti?«. Naime, imenovanje (od strane ministarstva) predsjednika Savjeta antifašista recenzentom povijesnih udžbenika, što je prema izjavi predsjednice SABA-e RH »garancija objektivnosti« i njezina napomena da će se svi »lažni podaci skinuti prije tiskanja« potakli su novinara Vukovića na objelodanjivanje faktografskih podataka o žrtvama i zločincima lepoglavske kaznionice i postavljanje sljedećih pitanja: »Hoće li doista Savez antifašističkih boraca, nakon što je više od pet desetljeća nasilno 'gušio' svaki znanstveni razgovor o novijoj hrvatskoj povijesti, punio kaznionice svima koji su drukčije mislili o njegovim 'garancijama objektivnosti' u povijesnoj znanosti, ponovno odlučivati o udžbenicima iz povijesti? Zar će doista znanstvenik sa zagrebačkoga Fakulteta političkih znanosti, koji je u doba komunizma doktorirao o Komunističkoj partiji Jugoslavije, 'skidati' tekstove prije njihova tiskanja, i to usprkos svim međunarodnim deklaracijama preuzetim od Republike Hrvatske o osudi svih totalitarizama, pa i komunističkog? ... Osim toga, po kojem je to zakonu, natječaju ili kriterijima jedna nevladina udruga odabrana da njezin predstavnik bude recenzent udžbenika? Zašto baš ona a ne neka druga? Protiv toga bi svi slobodoumni Hrvati u domovini i diljem svijeta trebali dići svoj glas i prosvjedovati protiv takve namjere. Trebao bi to biti hrvatski krik demokratskome svijetu jer se hrvatski narod, očito, ponovno želi baciti u mrak strogo dirigiranog i kontroliranog ideološkog jednoumlja!« – zaključuje Vuković.

»Tko je odgojitelj u vjeri?« – ističući bitne ljudske i vjerničke kvalitete koje bi svaki vjeroučitelj i kateheta trebao posjedovati s jedne strane te neizostavnu podršku koju im u njihovu djelovanju treba pružiti župna zajednica, Milan Šimunović na spomenuto pitanje odgovara u »Katehezi župne zajednice«. Svjedočanstvo o takvoj podršci i uzajamnom naviještanju, ali prije svega svjedočanstvo življenja ljudskih i kršćanskih vrednota u svakodnevnom životu, u rubrici »Vjernici laici aktivni u Crkvi« donosi Tanja Baran predstavljajući vjeroučiteljicu, župnu suradnicu, suprugu i majku troje djece Josipu Hlevnjak, iz Ivanić-Grada.

Antun Đurek iz Brodskog Stupnika dobitnik je nagrade za dobrotu i humanost, koju je prošloga Božića prvi put dodijelio Grad Slavonski Brod. U obrazloženju nagrade istaknuto je da je on ambasador humanosti, jer o tome svjedoče njegova djela, ne samo ona velika koja je činio za vrijeme i poslije Domovinskoga rata, nego je tu karizmu od djetinjstva razvijao i oplemenjivao tijekom cijeloga života. S njime u rubrici »Susret« čitatelje upoznaje Brankica Lukačević.

Uz »Reportažu« o suživotu i aktivnom djelovanju župljana i župnika Nediljka Knezovića u župi sv. Nikole u Udbini, novinar Vlado Čutura potpisuje i rubriku »Intervju«, za koju, o problemima i perspektivama hrvatske poljoprivrede kao izvora hrane i temelju za oporavak gospodarstva, govori najpoznatiji hrvatski farmer u uzgoju tovne junadi, osječki agronom Mato Mamić.

Iz redovitih rubrika lista izdvajaju se zanimljive teme, poput one u rubrici »(Pri)govor znanosti« o 15 godina GMO-a, koji nije uspio riješiti goruće pitanje gladi. O neizbrisivome pečatu koji je ostavio u kulturnome razvoju hrvatskoga naroda erudit franjevac Stanko Petrov, koji se suprotstavio »dogmi« o »inferiornosti katoličke književnosti« u »Katoličkim oblikovateljima kulture« piše dr. Vladimir Lončarević, a u »Savjetu katoličkoga liječnika« dr. Željko Odobašić, spec. otorinolaringologije obraća se bolesnicima sa šumom u uhu. U rubrici »Naši razgovori« odgovora na pitanje čitatelja: »Griješim li igrajući poker na internetu?« (ić, gk)