Zagrebačka nadbiskupija

Svečanu misu zahvalnicu Te Deum na kraju 348. akademske godine Sveučilišta u Zagrebu u četvrtak 8. lipnja u zagrebačkoj prvostolnici predvodio je zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski. U koncelebraciji bili su dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. Mario Cifrak i dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti prof. dr. Ivan Koprek, te svećenici profesori obiju visokoškolskih ustanova. Na misi su se okupili studenti i profesori zagrebačkih fakulteta predvođeni rektorom prof. dr. Damirom Borasom i prorektorima i dekanima.

Ukazujući na pitanje: „Što je srž, bit vjerske nauke?" na početku homilije biskup Gorski podsjetio je na Isusove riječi: „Slušaj Izraele, Gospodin Bog naš, Gospodin je jedini", jer „prije prve zapovijedi stoji dužnost svakog ljudskog bića, a to je spoznaja Boga. Jasnoća pitanja i jasnoća odgovora uvijek su potrebni svakom naraštaju. Tu jasnoću odgovora o temeljnim istinama vjere tako su hrabro davali bl. Alojzije Stepinac, pokraj čijega groba danas molimo, i sada u miru papa Benedikt XVI. Obojica su baš zbog toga od tražitelja istine prihvaćeni, a od protivnika osporavani sve do neprijateljstva". Isus nas u svojem odgovoru, nastavio je propovjednik, prije svega upućuje na spoznaju istine o jedinome Bogu. „Možda je baš to problem suvremenog kršćanstva zapadnog svijeta, koje deklarativno ispovijeda vjeru u jednoga Boga, a u praksi živi mnogoboštvo, pa se tako našlo u nutarnjem sukobu sa samim sobom, zaboravljajući prvu Božju zapovijed neodvojivu od ove Isusove". Stoga, „ako nema jasnoće u odgovoru, ako nema konačne odgovornosti pred uzrokom svakog života, čovjek postaje sredstvo, a život kaos, čemu smo svjedoci".

Biskup Gorski naglasio je da istina o jedinome Bogu zahvaća cijelo naše biće, a u konačnici „traženje svake istine i one znanstvene zahvaća cijeloga čovjeka, angažira njegovu volju, njegov razum i njegove osjećaje". U tom je kontekstu upozorio da „ako se čovjek sav ne preda onome što čini, a očekuje rezultate, ostat će neuspješan i frustriran. A tako je i s istinama naše vjere čijim se cjelovitim prihvaćanjem u cijelosti predajemo Bogu ili ostajemo frustrirani kršćani".

Nadalje biskup je posvijestio kako vjera u Boga zahvaća naše osjećaje, ali se ne svodi samo na osjećaj, jer bi se tako izgubila ili u sladunjavoj pobožnosti ili u nepodnošljivom fanatizmu. Također, vjera zahvaća i naš razum bez kojega nije moguće spoznati vječnu Istinu, niti dati razumsko obrazloženje svoje vjere. U tom je kontekstu podsjetio kako je „traženje istine razumom prvi i nužni preduvjet ispravne vjere", a tomu je posebnu pozornost u enciklici Fides et ratio dao sv. Ivan Pavao II. Naposljetku je istaknuo kako vjera zahvaća i našu volju, naše voljno djelovanje. „Ništa za spasenje ne znači spoznaja bez prihvaćanja spoznate istine svojom voljom. To se voljno djelovanje najbolje očituje u odlukama koje kao vjernici donosimo, ne na temelju ugode ili koristi, nego na temelju dobra. To nas u stvarnom životu razlikuje od onih koji ne vjeruju".



Biskup Gorski podsjetio je kako nam Isus u evanđelju daje i mjeru ljubavi prema čovjeku - „ljubi bližnjega kao samoga sebe", a to „prije svega podrazumijeva zdravu ljubav prema svojem biću, svojoj osobi". Stavljajući naglasak na zapovijed „Ljubi!", naglasio je kako nam se ona čini jednostavna, no ona je ujedno i najteža, jer je „ljubav predanje cijelog bića, ne samo u dobru, nego i u iskušenjima. Lako je ljubiti bližnjega koji nam ljubav uzvraća, podupire nas u našim nastojanjima. Ali kako ćeš ljubiti onoga tko ti dnevno ide na živce, remeti tvoj mir, krivac je tvoje ekonomske propasti, ili vrši nasilje nad tvojim domom, tvojom obitelji? A i on je tvoj bližnji kojeg treba ljubiti kao sebe samoga". Biskup Gorski podsjetio je kako nam tu stranu vjere zorno otkriva papa Franjo svojim gestama i riječima koje nas često zbune ili stave pred veliki ispit savjesti.

Dok danas podižemo ruke prema nebu zahvaljujući za Božju nazočnost i blagoslov u našem djelovanju, molimo ga za dar ljubavi, iskrene i bezuvjetne, da naše propovijedanje i naučavanje ne bi bilo bez ljubavi, kao „mjed što ječi ili cimbal što zveči". Molimo ga za dar ljubavi kako bismo i mi čuli Isusove riječi: „Nisi daleko od kraljevstva Božjega", riječi su kojima je biskup Gorski zaključio homiliju.

Za vrijeme mise molilo se da svi ljudi spoznaju istinu koja je u Bogu i da otkriju darove kojima ih obasipa kako bi bili neumorni graditelji novog svijeta u odgovornosti za svakoga čovjeka i za sve stvoreno. Molitva je upućena i za Crkvu da uvijek hodi putem evanđelja i da bude mjesto susreta za sve koji traže Boga. Spomenulo se i sve profesore, studente i istraživače da budu predani napretku koji pridonosi općem dobru. Posebna molitva upućena je za ovogodišnje apsolvente, da ih Bog obdari hrabrošću Duha da umiju uvijek tragati za istinom i vjerno svjedočiti svoju prisutnost u svijetu.
Nakon popričesne molitve otpjevan je svečani „Tebe Boga hvalimo", a potom je dekan Cifrak zahvalio predvoditelju slavlja kao delegatu velikog kancelara kardinala Josipa Bozanića. „Zahvaljujemo kao akademska zajednica predvođena rektorom Zagrebačkog sveučilišta prof. dr. Damirom Borasom". Dekan Cifrak pozdravio je i sudionike Međunarodnog kongresa koji se ovih dana održava na Medicinskom fakultetu, a koji su se približili ovome slavlju.

Prije blagoslova biskup Gorski rekao je: „Dali smo hvalu Bogu za završenu akademsku godinu. Evanđeoski rečeno bilo je to vrijeme oranja, sijanja, zalijevanja, a sada dolazi vrijeme žetve. To su ispiti. U Svetom pismu ima divna molitva: 'Gospodine daj da vidim plod rada svojih ruku'. I ja vama želim da vidite plod rada svojih ruku, svoga uma, a svima želim da dobro uspijete na ispitima, svim studenticama i studentima, jer tko čini dobro uvijek čini dobro uime Boga i čini crkveno Božje djelo, Božju službu."
Misu je animirao zbor Instituta za crkvenu glazbu „Albe Vidaković" Katoličkoga bogoslovnog fakulteta pod ravnanjem mo Miroslava Martinjaka uz orguljsku pratnju Milana Hibšera. (IKA)