Aktualnosti

Ove nedjelje, 8. listopada, župa Rođenja Blažene Djevice Marije u Granešini obilježava 800 godina prvog pisanog spomena granešinske crkve. Tim povodom održat će se euharistijsko slavlje u 11 sati u župnoj crkvi u Granešini.

Očekuje se da će svečanost uveličati gradonačelnik Milan Bandić, predstavnici gradske četvrti Gornja Dubrava i pet mjesnih odbora koje djeluju na području župe – Branovec-Jalševec, Granešina, Miroševec, Novoselec i Oporovec. Na misi će biti i vatrogasci DVD-a Granešina te članovi KUD-a Oporovec.
 
Granešinska crkva prvi put se spominje u potvrdi darovnice ugarskog kralja Andrije kojom 1217. potvrđuje da posjed Oporovec, zemlju koja ide prema zapadu do crkve sv. Marije, daruje zagrebačkome kaptolu. To je ujedno i prvi pisani spomen Oporovca, a ime Granešina pojavljuje se u spisima tek od 1576. godine, kada je sjedište župe premješteno iz Oporovca u Granešinu. Ranije su u drugačijem izgovoru kao Caranisapula pojavljuje 1266. godine u kaptolskim knjigama.

Kasnije se Granešina spominje kao Kranesina, Kranesino poye, Kranesina poya i Granosino poya. Kada je Granešina postala župa ne zna se, a prvi put se spominje 1334. godine kada je načinjen popis svih župa u biskupiji.

U 17. stoljeću spominje se ime Goricza, a i danas se mjesto na kojem je crkva zove Gorica. Prva crkva sv. Marije u Granešini nije današnja, no i prva drvena crkva bila je na istome mjestu. Današnja crkva izgrađena je 1887. godine nakon što je 1880. već kamenu crkvu srušio potres. Arhitekt današnje trobrodne župne crkve je Herman Bollé, poznatiji po projektima zagrebačke katedrale te kompleksa groblja Mirogoj, pa je stoga župna crkva u Granešini pod zaštitom kao spomenik nulte kategorije.

Neogotička crkva s pročelnim zvonikom na Gorici prema Bolléovim nacrtima građena je od 1885. do 1887. godine, pa se ove godine obilježava i 130. obljetnica završetka izgradnje sadašnje crkve. Izgrađena je na temeljima jedne od najstarijih zagrebačkih sakralnih građevina, drvene crkve koja se spominje u darovnici kralja Andrije. Kroz povijest nekoliko je potresa i požara rušilo i oštećivalo crkvu.

Dokument iz 1502. godine govori o tadašnjoj crkvi koja je stradala u potresu. Poslije obnove dogodio se novi potres 1590., nakon kojeg je obnova trajala do 1622. godine, i tri požara od kojih je prvi bio 1732. I nova crkva znatno je stradala u potresu 1906., te u razaranjima krajem Drugog svjetskog rata.
 
U 20. stoljeću iz Granešine su izdvojene dvije nove župe, a u ovom stoljeću još jedna. Odlukom zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca iz župe Granešina odvaja se naselje Dubrava i formira župa sv. Mihaela. Nakon poplave u Zagrebu u Retkovcu se 1965. godine osniva župa sv. Pavla koja se time odvaja od Granešine, a kasnije je podijeljena na Retkovec i Trnovčicu.

U srpnju 2001. od Granešine se odvajaju i Novaki nakon odluke zagrebačkog nadbiskupa Josipa Bozanića o osnivanju župe Blažene Djevice Marije Kraljice mira u Granešinskim Novakima.