Aktualnosti

10.00
Predsjednik Matice hrvatske akademik Stjepan Damjanović, Pozdravna riječ
Riječ predsjednika Nadzornog odbora Matice slovačke JUDr. Štefana Martinkoviča
Pozdravi gostiju

Izlaganja, I. dio
Predsjeda dr. sc. Dubravka Sesar

10.15
dr. sc. Zrinka Stričević-Kovačević
Hrvatsko-slovačke kulturne veze

10.30
dr. sc. Željko Holjevac
Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj 1829 – 1851.

10.45
dr. sc. Vlado Mikšić
Svećeničko djelovanje Stjepana Moysesa tijekom zagrebačkih godina

11.00
dr. sc. Agneza Szabo
Stjepan Moyses i središnje hrvatske ustanove u doba Hrvatskoga  narodnog preporoda

Rasprava

Stanka

Izlaganja, II. dio
Predsjeda dr. sc. Alojz Jembrih

11.30
dr. sc. Alojz Jembrih
Stjepan Moyses, zagrebački cenzor (1837 – 1843)

11.45
dr. sc. Vlasta Švoger
Stjepan Moyses i prvi hrvatski zakon o tisku iz 1849.

12.00
dr. sc. Dubravka Sesar
Stjepan Moyses i obnova kulta Nikole Šubića Zrinskog

12.15
Stjepan Sučić
Stjepan Moyses i Matica ilirska

Rasprava

Zaključna riječ

Moyses, Stjepan

Moyses [mo'jses], Stjepan (Moyzes, Štefan), slovački biskup i preporoditelj (Veselé, 24. X. 1797 – Svätý Kríž, danas Žiar nad Hronom, 5. VIII. 1869). Studirao filozofiju u Trnavi, a zatim teologiju u Pešti, gdje je 1819. diplomirao. Od 1821. do 1828. bio je kapelan i učitelj u više mjesta u Slovačkoj, a 1828. postavljen za kapelana u Pešti, gdje je stekao doktorat iz filozofije. Od 1830. do 1847. bio je profesor filozofije i grčkog jezika na Kraljevskoj akademiji u Zagrebu. Kao revizor i cenzor zagrebačkih knjiga, novina i časopisa (1837–43) pomagao je hrvatski narodni preporod te bio jedan od suosnivača Matice ilirske. Od 1847. bio je zagrebački kanonik i kaptolski zastupnik na zajedničkome hrvatsko-ugarskom saboru u Požunu. God. 1848. ban J. Jelačić imenovao ga je predsjednikom Odbora za školstvo i bogoštovlje u Banskome vijeću, a biskup J. Haulik ravnateljem zagrebačkoga sjemeništa i zaklade nemoćnih svećenika. Od 1849. do 1850. bio je član hrvatskog povjerenstva u Beču, koje je trebalo savjetovati vladu o budućem uređenju države, a 1851. postavljen je za biskupa u Banskoj Bystrici. Bio je prvi predsjednik Matice slovačke (od 1863. do smrti). Djelo: Opća razmišljanja o vrtlarstvu, a posebice o voćarstvu (Myšlienky o zahradnícve vôbec a štepárstve obzvláště, 1865). (Izvor: enciklopedija.hr)